Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sada su naučnici procenili kolika je vrednost te štete izražena u konkretnom novcu.
Teško je odrediti cenu prirode, a neki naučnici čak smatraju da je to pogrešan pristup, jer priroda ima sopstvenu, unutrašnju vrednost koja prevazilazi koristi koje pruža ljudima.
Ipak, u nekim situacijama korisno je pokušati da se problem izrazi ekonomskim jezikom, naročito kada je reč o ljudima koji su navikli da razmišljaju upravo kroz novac.
To su uradili naučnici za zaštitu životne sredine Inge Shrajver, Rutger Hukstra i Pol Berens sa Univerziteta u Lajdenu u Holandiji. Prema njihovim proračunima, najbogatijih 10 odsto potrošača na svetu duguje društvu bilione dolara zbog svog uticaja na životnu sredinu.
Ovo otkriće je posebno zanimljivo u trenutku kada je, na primer, Ilon Mask proglašen prvom osobom na svetu čije se bogatstvo procenjuje na bilion dolara.
"Naš cilj je da istaknemo različitu odgovornost najbogatije desetine društva i da pokažemo koliki bi prihod mogao da se ostvari kada bi oni platili svoj ekološki račun. Utvrdili smo da godišnja šteta koju globalnih 10 odsto najbogatijih duguje iznosi između 1,7 i 5,7 biliona dolara, što odgovara iznosu od 2.300 do 7.500 dolara po osobi (u američkim dolarima iz 2017. godine). To prevazilazi međunarodne finansijske manjkove za klimatske promene i zaštitu biodiverziteta", navode Shrajver i njen tim u novom recenziranom naučnom radu.
Drugim rečima, ekološki porezi usmereni na ovu grupu mogli bi pomoći finansiranje velikih promena potrebnih da bi se društva zaštitila od ekološkog kolapsa, a istovremeno bi mogli poboljšati životni standard domaćinstava sa nižim prihodima, piše ScienceAlert.
Na primer, istraživači su izračunali da bi čak i konzervativne procene za najbogatijih 10 odsto stanovnika SAD-a i Kine pojedinačno bile dovoljne da pokriju manjak od 675 milijardi dolara za finansiranje zaštite biodiverziteta do 2030. godine.
Srednje procene za najbogatijih 10 odsto Amerikanaca premašuju i 993 milijarde dolara godišnje, koliko je potrebno za ostvarivanje ciljeva postavljenih na konferenciji COP30 do 2035. godine.
Da bi izračunali ovaj ogroman dug, istraživači su krenuli od potrošačkih "otisaka" najbogatijih 10 odsto stanovnika sveta iz 2017. godine. Nažalost, to su najnoviji dostupni podaci, pa su već skoro deset godina stari.
Na osnovu njih procenjeno je koliko ugljen-dioksida emituje ova grupa, koliki gubitak biodiverziteta izaziva, kao i koliko azota, fosfora i slatke vode troši ili preusmerava.
Zatim su koristili Priručnik o ekološkim cenama 2024 kako bi svakoj vrsti štete dodelili novčanu vrednost koja odražava gubitak za ljudsko društvo. Sve vrednosti su potom preračunate u američke dolare iz 2017. godine kako bi odgovarale dostupnim podacima.
Rezultati su se značajno razlikovali od zemlje do zemlje.
Shrajver i saradnici utvrdili su da dva najveća izvora "računa za štetu" najbogatijih 10 odsto čine gubitak biodiverziteta, koji predstavlja između 47 i 56 odsto ukupne štete, i klimatske promene, koje čine između 36 i 45 odsto ukupnog iznosa.
Najbogatijih 10 odsto američkih potrošača, koji čine najveći deo globalne najbogatije desetine, dobilo je procenjene račune od 19.000 do 63.000 dolara po osobi. To predstavlja svega šest do 20 odsto njihovih prihoda, odnosno između 0,8 i tri odsto njihovog ukupnog bogatstva.
Prema procenama studije, upravo ova grupa ima najveći "ekološki dug" na svetu.
Poređenja radi, u Indiji je račun za najbogatijih 10 odsto iznosio između 410 i 1.400 dolara po osobi, što odgovara približno 0,8 do 2,8 odsto njihovih prihoda, odnosno 0,2 do 0,5 odsto bogatstva.
"Razlike u visini računa među državama odražavaju nejednakosti u potrošnji i emisijama", navode istraživači.
U praksi, ekološko oporezivanje verovatno nije univerzalno rešenje za ozbiljne globalne probleme poput klimatskih promena i gubitka biodiverziteta.
Ipak, kako ističu Shrajver i njene kolege, sredstva za rešavanje tih problema moraju odnekud doći, a ovo bi mogao biti važan deo prelaska na održivije modele potrošnje.
"Ovi troškovi naglašavaju odgovornost najbogatijih 10 odsto za ublažavanje posledica i pokazuju koliki bi prihod mogli doneti ekološki porezi ukoliko bi se primenjivao princip da zagađivač plaća", zaključuju autori studije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Communications Sustainability".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Čuvena osvetnička haljina princeze Dajane izložena pred aukciju
19.09.2026.•
0
Izazovna crna haljina koju je pokojna britanska princeza Dajana nosila na dan kada je njen suprug, sadašnji kralj Čarls III, javno priznao da je vara, izložena je pred prodaju na aukciji u Sotbiju.
Umro čuveni fudbaler Intera Sandro Macola
19.09.2026.•
0
Čuveni fudbaler Intera iz Milana, bivši kapiten Sandro Macola umro je u 83. godini, saopštio je danas italijanski klub.
Na današnji dan: Miki Maus prvi put na filmu, održan prvi izbor za mis, rođen Vilijam Golding
19.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. septembar.
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Uhapšen poštar iz Čapljine koji je utekao sa tuđim penzijama ka Tajlandu
17.09.2026.•
3
Nakon boravka u mostarskom hotelu, puta preko Sarajeva i Turske do Bangkoka, kao i snimka sa devojkom objavljenog na Tiktoku, priča o poštaru iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Broj stogodišnjaka u Japanu premašio 100.000
15.09.2026.•
4
Broj osoba starih 100 ili više godina u Japanu dostigao je u septembru rekordnih 107.677, beležeći rast 56. godinu zaredom, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Naučnici upozoravaju: Sušne oblasti bi do 2100. mogle da pokriju više od 40 odsto kopna
13.09.2026.•
1
Kako svet postaje topliji, očekuje se da će mnogi od najsušnijih regiona postati još sušniji, a granice takvih područja postepeno će se širiti.
VIDEO: Dečak spasen nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu u ledenom Beringovom moru
13.09.2026.•
3
Američki tinejdžer spasen je nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu koji se prevrnuo u ledenim vodama Beringovog mora na Aljasci, saopštila je američka obalska straža.
Na pojedinim putevima u EU morate da pazite: Ako ste sami u vozilu, zabranjene su vam određene trake
13.09.2026.•
4
Jedan putnik u automobilu u pojedinim evropskim gradovima više nije samo pitanje saobraćajne gužve.
Verovao da je u emotivnoj vezi sa Selin Dion - prevaren za 10.000 evra
13.09.2026.•
2
Jedan Belgijanac je potrošio oko 10.000 evra verujući da je u emotivnoj vezi sa kanadskom pevačicom Selin Dion, dok je zapravo bio žrtva ljubavne prevare na internetu.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Mađar menja zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece
12.09.2026.•
3
Mađarski premijer Peter Mađar je danas izjavio da će njegova vlada promeniti zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece.
Virus Zapadnog Nila potvrđen kod uginulih vrana u Sloveniji
12.09.2026.•
1
Nacionalni veterinarski institut u Sloveniji potvrdio je virus Zapadnog Nila kod uginulih sivih vrana pronađenih na području Ljubljane i obližnjeg Grosuplja.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Hajle Selasije
12.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
Švajcarska objavila dosije od 200 strana o Mengeleu
11.09.2026.•
2
Švajcarska obaveštajna služba objavila je dosije od 200 stranica o nacističkom zločincu Jozefu Mengeleu, lekaru poznatom kao "Anđeo smrti" zbog sprovođenja užasnih medicinskih eksperimenata nad zatvorenicima u Aušvicu.
Komentari 1
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar