VIDEO: Pariske katakombe ponovo otvorene za posetioce

Nakon pet meseci radova, čuvena pariska kosturnica ponovo nudi svojim brojnim posetiocima novo, imerzivnije iskustvo.
VIDEO: Pariske katakombe ponovo otvorene za posetioce
Foto: Pixabay
Ispod vreve pariskih bulevara krije se carstvo tišine.
 
Dvadeset metara ispod zemlje, katakombe nisu samo lavirint kamena, već i čuvari sećanja. Još od 18. veka, ovo utočište je dom posmrtnih ostataka miliona Parižana, piše Euronews.
Od anonimnih figura Revolucije do velikih istorijskih ličnosti, ovde počiva sama duša prestonice, zamrznuta u krečnjaku.
 
Nakon pet meseci radova, neophodnih zbog očuvanja i bezbednosti oko 600.000 posetilaca godišnje, lokalitet je dobio novo lice.
"Sve se vrti oko umrlih koji su preminuli u Parizu između 10. i 18. veka. Dakle, iako ne znamo tačan broj, ima ih na milione i na nama je da očuvamo ovo mesto. A da bismo to uradili, bilo je hitno sprovesti radove - tehničke instalacije, ventilaciju, osvetljenje, struju. Katakombe se nalaze u krečnjačkim kamenolomima, koji su zapravo okruženja koja se stalno pomeraju. Postoje stalni tokovi vode i pomeranja, što znači da moramo stalno da učvršćujemo, čuvamo i unapređujemo prostor. Nalazimo se u izuzetno vlažnom okruženju", objašnjava direktorka lokaliteta Izabel Knafu.
 
 
"Morali smo da završimo sve radove za samo pet meseci, uz veoma specifične uslove pristupa i evakuacije. Radili su zidari, električari, svi zajedno pod zemljom, uz vrlo specifičan ritam tokom tih pet meseci", kaže Kamil Geremi iz arhitektonskog biroa "Artémis", koji je bio zadužen za radove.
 
Istorija katakombi počinje krajem 18. veka tokom velike zdravstvene krize. Groblje "Innocents" bilo je prenatrpano i u lošem stanju, što je ugrožavalo zdravlje stanovnika i primoralo vlasti da zatvore groblja unutar gradskih zidina.
Godine 1786, grad je odlučio da prebaci ostatke šest miliona ljudi u stare krečnjačke kamenolome Tomb-Isoa, dvadeset metara ispod zemlje.
 
U početku samo skladište kostiju, lokalitet je 1810. preoblikovao inspektor Luj Etjen Erikar de Tiri. On je osmislio ovu morbidnu arhitekturu: butne kosti i lobanje pažljivo su slagane u dekorativne zidove, uz ploče sa ugraviranim natpisima i filozofskim citatima.
 
U srcu četvrti Monparnas, ovaj lavirint duži od jednog kilometra, otvoren za javnost 1809. godine, postao je najveća kosturnica na svetu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja

Sveti Stefan se otvara nakon pet godina

Vlada Crne Gore usvojila je uslove poravnanja između Crne Gore i kompanije "Adriatic properties" u vezi sa ponovnim otvaranjem kompleksa Aman Sveti Stefan (ostrvo Sveti Stefan i Vila Miločer).

Švajcarski vozovi i dalje najmanje kasne u Evropi

Među razvijenim zemljama u Evropi po tačnosti železnice i dalje je neprikosnovena Švajcarska, a u pojedinim zemljama železnice imaju poteškoća da se pridržavaju voznog reda, piše austrijski Štandard.