Naučnici utvrdili: Moćna bubašvaba postaje sve moćnija

Domaća bubašvaba (Blattella germanica) evoluirala je uz ljude i njeno jedino prirodno stanište je u zgradama, kancelarijama, školama ili stanovima.
Naučnici utvrdili: Moćna bubašvaba postaje sve moćnija
Foto: Pixabay
To se navodi u novom istraživanju univerziteta u Teksasu koje je objavio Zbornik radova nacionalne akademije nauka.
 
Ta danas najrasprostranjenija vrsta bubašvabe nazvana je po primercima koji su sakupljeni i proučavani u tadašnjoj Nemačkoj oko 1700. godine, ali taj insekt ne potiče sa ovog područja i jedini prirodan habitat su mu objekti koje su sagradili ljudi.
Istraživači iz Teksasa analizirali su gene 280 tih insekata prikupljenih iz 17 zemalja širom sveta i ustanovili da je "nemačka" buba evoluirala od bliskog rođaka - azijske bubašvabe, koja živi u prirodi, pre nekih 2.100 godina.
 
"Shodno dobijenim podacima, ovo je jedna veoma nova vrsta insekta koja se potpuno adaptirala zajedničkom životu sa čovekom", kaže jedan od učesnika u istraživanju, urbani entomolog dr Edvard Vargo i dodaje da se bubašvaba prilagodila životu u ljudskim građevinama i tokom vekova raširila po svetu u vreme osvajačkih ratova i putem globalne trgovine.
Originalna postojbina ove bube je jugoistočna Azija ali se, uprkos naporima ljudi da je suzbiju, vrlo brzo raširila svetom i tokom svoje kratke evolucije postala otporna na gotovo sve vrste insekticida, navodi dr Vargo.
 
Istraživanje je pomoglo da se ustanovi kojom brzinom se među insektima prenosi otpornost na pesticide i druge otrove za njihovo suzbijanje, a dobijene su i nove informacije o prilagodljivosti bubašvabinog genoma, odnosno kompletnog DNK genetskog materijala, uz čije brze promene "moćna bubašvaba postaje sve moćnija", naglašava Vargo.
 
Ti insekti globalno predstavljaju veliki zdravstveni problem jer zagađuju hranu, prenose mnogobrojne bolesti i, kako je ustanovljeno, mogu biti uzročnici astme i opasnih alergija.
 
Ujed bubašvabe je bezbolan i nije toliko opasan jer ne probija ljudsku kožu, ali može izazvati otok i alergijsku reakciju i ponekad ozbiljniju zarazu jer su ti insekti lešinari. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sova

    29.07.2026 15:57
    Ima rešenja
    Gel Golijat. Skup je, ali vrlo delotvoran.
  • Nena

    24.05.2024 16:00
    cement
    Imali smo taj problem, tretirala raznim stvarima, ali bez uspeha, onda sam pročitala da se postave zamke blizu izvora toplote(rerne, mašine za sudove) koje čine pomešani šećer u prahu i cement. Ima ih još ali tek po koja.
    Pokušajte, možda vam se posreći
  • Drum

    24.05.2024 14:40
    Srećom u zgradi nemamo veliki problem sa ovim bubama, pojavi se poneka u predsoblju ili u podrumu.
    Dok neke zgrade imaju velikih problema, u njima uh svuda ima.
    Ono što me iznenadilo da nekim ljudima ne smetaju, pa ne žele ni da vrše dezinsekciju, ne ubijaju ih u stanu, puste ih da hodaju po stanu.
    Moja drugarica ima takvu situaciju. Ona ih tamani po stanu, ali njenoj komšinici ne smetaju, kada je bila kod komšinice, komšinica nije ni reagovala na bunu, pušta ih tako ds hodaju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Praistorijski ljudi su ciljano lovili ženke mamuta

Analizom genetskih podataka iz kostiju pronađenih na 11 arheoloških nalazišta u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Nemačkoj i Rusiji, naučnici su otkrili da su praistorijski ljudi ciljano lovili ženke vunastih mamuta.

Farmera u Indoneziji pojeo piton

Četrdesetogodišnji poljoprivrednik pronađen je mrtav u utrobi džinovskog pitona nakon što je nestao vraćajući se kući u provinciji Severni Maluku u Indoneziji, saopštila je policija.

Koliko je psima zaista vruće?

Činjenica je da, kada temperatura pređe 30 stepeni celzijusa, ljudima postaje neprijatno, ali za pojedine pse ta ista temperatura prelazi neprijatnost i može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.