I ptice se samozadovoljavaju, a evolucija objašnjava zašto
Novo istraživanje sugeriše da bi trebalo da poželimo dobrodošlicu pticama u veliku grupu životinja koje se samozadovoljavaju - grupu koja je mnogo manje ekskluzivna nego što smo mislili.
Foto: Pixabay
"Ptičje samozadovoljavanje obično je prilično nespretna stvar, pri kojoj ptica trlja svoju kloaku (zajednički otvor za izlučivanje i reprodukciju) o neki predmet, poput grane, grančice ili igračke. To je često praćeno mahanjem krilima i zvucima očiglednog zadovoljstva", napisao je tim koji stoji iza studije u časopisu "The Conversation".
Ali to nije, kako biste možda pretpostavili, samo način da ptice kojima je dosadno u kavezima prekrate vreme.
Ispostavlja se da i divlje ptice vole solo aktivnosti - možda čak i više nego one u zatočeništvu.
Ovo otkriće, međutim, otvara neka pitanja.
Jasno je šta pojedinačna životinja dobija iz toga. Ali iz evolutivne perspektive, zašto se samozadovoljavanje toliko raširilo u životinjskom carstvu?
Samozadovoljavanje "troši" mnogo vremena, energije i, kod mužjaka, sperme. A zašto uopšte tražiti partnera kada se možete sami pobrinuti za svoje potrebe?
Teoretski gledano, solo seksualna aktivnost trebalo bi da smanjuje reproduktivni uspeh, koji je temelj prirodne selekcije, piše ScienceAlert. Pa zašto onda evolucija izgleda zatvara oči pred tolikim brojem životinja koje se na različite načine same seksualno stimulišu?
Proučavanje ovakvog ponašanja kod ptica moglo bi da zadovolji ovu naučnu radoznalost.
Za novu studiju, evolucioni biolozi sa univerziteta u Lankaširu, Svonsiju i Oksfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu prikupili su podatke o 120 vrsta ptica iz 22 velike grupe ptica. Ti podaci uključivali su njihovu starost, pol, da li su bile divlje ili u zatočeništvu, sa kojim drugim pticama su delile okruženje i da li je njihova vrsta monogamna ili promiskuitetna.
Pokazalo se da je ovo ponašanje široko rasprostranjeno među pticama, ali u različitoj meri.
Mužjaci su bili skloniji samozadovoljavanju od ženki, pri čemu je 55 odsto zabeleženih slučajeva uključivalo mužjake.
Međutim, to ne znači da ženke nisu uživale u vremenu za sebe - kod njih se ovo ponašanje pojavilo u 36 odsto zabeleženih slučajeva.
Na sklonost ka samozadovoljavanju uticale su i reproduktivne navike vrste.
Društveno monogamne ptice i one koje formiraju dugoročne partnerske veze bile su znatno manje sklone samostalnom seksualnom ponašanju od vrsta koje imaju više partnera.
Starost ptice, kao ni činjenica da li je živela sama ili sa drugim pticama, nisu uticali na to da li se vrsta samozadovoljava.
Ali najiznenađujuće otkriće bilo je da su divlje ptice češće pokazivale ovakvo ponašanje od ptica u zatočeništvu. To direktno protivreči jednoj od glavnih hipoteza o tome zašto se ptice samozadovoljavaju.
"Uprkos pretpostavkama da je samozadovoljavanje kod ptica u zatočeništvu, poput papagaja, posledica njihovog često usamljenog života, naše istraživanje pokazuje da je ono prirodno, zdravo i široko rasprostranjeno među različitim vrstama ptica, čak i u različitim okruženjima", rekla je Kloi Hejs, biološkinja sa Univerziteta u Lankaširu.
Razumevanje ovoga znači da vlasnici kućnih ljubimaca ne treba da brinu ako zateknu svoju pticu u takvom ponašanju. Do sada su veterinari uglavnom savetovali da se ono obeshrabruje, smatrajući ga pokazateljem stresa ili lošeg zdravlja.
Umesto toga, izgleda da je ptici samo potrebno malo privatnosti.
Kada su istraživači analizirali evolutivne veze između vrsta ptica koje su pokazivale ovakvo ponašanje, otkrili su da je ono koncentrisano u određenim granama porodičnog stabla. To sugeriše da samozadovoljavanje ima evolutivnu osnovu i da nije nešto što su pojedinačne jedinke različitih vrsta samostalno "otkrile".
Pa zašto prirodna selekcija nije eliminisala ovo ponašanje? Postoji nekoliko hipoteza.
Kod mužjaka, moguće je da ono pomaže u uklanjanju stare sperme, ostavljajući prostor za novu i kvalitetniju, što može povećati uspešnost buduće reprodukcije.
Kod ženki koje pokušavaju da ostvare kratku vezu sa drugim partnerom, samozadovoljavanje bi moglo da ubrza proces pre nego što ih njihov stalni partner primeti.
A možda je objašnjenje još jednostavnije.
"Naši nalazi ukazuju da neposredni mehanizam samozadovoljavanja može biti služenje kao seksualni ventil kao odgovor na snažan seksualni nagon", napisali su istraživači u studiji.
Naravno, nisu samo ptice takve. Autoerotizam je rasprostranjen širom životinjskog carstva.
Majmuni u Indoneziji primećeni su kako koriste kamenje za seksualnu stimulaciju. Delfini to rade koristeći mrtve ribe. Slonovi uživaju u sopstvenoj vrsti intimne nege. Morževi koriste svoja peraja za samozadovoljavanje i iznenađujuće su dovoljno fleksibilni da mogu sami sebe oralno da stimulišu.
Novo istraživanje objavljeno je u naučnom časopisu "Ecology and Evolution".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Golubovi nalaze put do kuće pomoću jetre
08.06.2026.•
0
Iznenađujući unutrašnji osećaj mogao bi da pomaže golubovima da pronađu put kući.
Kod Galapagosa otkrivena nova vrsta hobotnice: Malecna je i plava
08.06.2026.•
0
Naučnici su na dnu okeana kod Galapagoskih ostrva otkrili novu, sitnu vrstu hobotnice plave boje koja može da stane na dlan, nakon istraživanja sprovedenog uz pomoć podmornice na daljinsko upravljanje.
Španija ima više od 15 miliona kućnih ljubimaca - dvostruko više nego dece
08.06.2026.•
3
U španskim domaćinstvima živi više od 15 miliona kućnih ljubimaca, što je gotovo dvostruko više od broja dece mlađe od 17 godina.
Obdukcija pokazala: Uginuli kit Timi bio ženka, uzrok smrti još nepoznat
08.06.2026.•
0
Obdukcija na danskom ostrvu Anholt pokazala je da je uginuli kit Timi bio ženka, a ispitivanje tela je još u toku i uzrok smrti životinje ostaje nejasan, saopštili su danski zvaničnici.
VIDEO: U Australiji zaplenjene džinovske šišteće bubašvabe vredne više od 120.000 evra
08.06.2026.•
1
Više od 100.000 živih bubašvaba, čije je držanje zabranjeno u Australiji, konfiskovano je od jednog uzgajivača u najvećoj zapleni egzotičnih beskičmenjaka u toj zemlji do sada.
Visoke temperature i psi: Koje rase zahtevaju posebnu negu?
07.06.2026.•
0
Visoke temperature navele su mnoge vlasnike pasa da razmišljaju o tome kako da olakšaju svojim ljubimcima.
U Angoli otkriveni novi insekti i pauci neobičnih boja i oblika
05.06.2026.•
0
Stručnjaci za prirodu i divlje životinje otkrili su u februaru tokom ekspedicije na platou Lisima u Angoli osam novih vrsta vilinih konjica, tri nepoznata skakavca i oko 60 novih vrsta leptira i moljaca u živim bojama.
Magarci kao terapija: Pacijenti u psihijatrijskoj bolnici kod Pariza brinu o životinjama i oporavljaju se
03.06.2026.•
1
Magarci pomažu pacijentima sa mentalnim problemima da se oporave u psihijatrijskoj bolnici nedaleko od Pariza.
Zašto mačke vole da se izležavaju na laptopu?
01.06.2026.•
1
Saputnici mačaka upoznati su sa tim situacijom u kojoj se životinja samo popne na tastatura i ispruži se preko njega. Ili je pronađete da leškari ležerno preko zaklopljenoj laptopa.
VIDEO: Beluga kit pokazao znak inteligencije za koji se pre mislilo da je jedinstven za ljude
24.05.2026.•
1
Pre više od 20 godina, četiri ženke beluga kitova držane su zajedno u Njujorškom akvarijumu Društva za očuvanje divljih životinja.
Naučnici utvrdili kako potpuno ženska riba nastavlja da klonira samu sebe
24.05.2026.•
0
Amazonska moli (Poecilia formosa), riba koja naseljava reke, jezera i močvare u Meksiku i Teksasu, postoji na velikom delu svog područja u populacijama koje su 100 odsto ženske.
Dva kita oborila migracioni rekord - prešli više nego svi drugi pre njih
24.05.2026.•
0
Naučnici su primetili dva grbava kita koja su napravila odvojena, rekordna putovanja između Australije i Brazila.
VIDEO: Populacija jedne od najugroženijih vrsta majmuna utrostručila se u Vijetnamu
24.05.2026.•
0
Između grana širokolisnog zimzelenog drveća, par očiju okruženih plavim prstenovima posmatra krošnje krečnjačke šume Kau Ka.
Američka kompanija oživela izumrlu pticu sa Novog Zelanda
24.05.2026.•
1
Američka kompanija "Colossal Biosciences" saopštila je da se više od dvadesetak zdravih pilića izleglo iz veštačke platforme za jaja koju je proizvela, u nastojanju da vrati u život ogromnu, izumrlu pticu džinovska moa.
Zarezi na mačijim ušima se zovu Henrijev džep - čemu služe?
24.05.2026.•
0
Mačke na spoljašnjem delu uha imaju mali nabor poznat kao Henrijev džep, odnosno kožni ivični džep. Iako se često povezuje sa sluhom, naučnici još nemaju potvrđen odgovor čemu tačno služi.
Studija pokazala: Krave mogu da prepoznaju poznata lica
24.05.2026.•
0
Krave mogu da prepoznaju lica, pa čak i da povežu poznati glas sa odgovarajućim licem, pokazala je studija objavljena u časopisu "PLOS One".
Valabi na sat vremena zaustavio vozove u Belgiji
19.05.2026.•
0
Železnički saobraćaj u Istočnoj Flandriji u Belgiji juče je bio obustavljen na sat vremena nakon što je pored pruge primećen valabi, torbar sličan kenguru.
Dvojica Amerikanaca upala u terarijum u kom je bilo majmunče Panč, pa uhapšena
18.05.2026.•
1
Dva muškarca, koji tvrde da su državljani SAD, uhapšeni su u zoološkom vrtu u blizini Tokija zbog upada u terarijum Panča, japanskog makaki majmuna koji je postao viralan zbog navike da nosi plišanog orangutana.
Domaćinstva u Srbiji sa najviše aktivnih lastinih gnezda biće nagrađena: U toku prijave
18.05.2026.•
2
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) od 17. do 29. maja po jubilarni deseti put raspisuje konkurs "Domaćinstvo koje su laste izabrale".
Odbegli tigar povredio jednu osobu kod Lajpciga, policija ga ubila
18.05.2026.•
0
Tigar koji je bio u bekstvu u blizini istočnog nemačkog grada Lajpciga povredio je najmanje jednu osobu.
Komentari 1
Sedam
Pa... :))))
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar