Narvali sa senzorima otkrili zabrinjavajuće promene ispod grenlandskih glečera

Narvali, kitovi poznati po neobičnim kljovama nalik rogu jednoroga, veliki deo života provode u nekim od najudaljenijih i najnepristupačnijih ledenih područja Arktika.
Narvali sa senzorima otkrili zabrinjavajuće promene ispod grenlandskih glečera
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Upravo zbog toga naučnici su ih iskoristili kako bi istražili promene u vodama istočnog Grenlanda, do kojih je istraživačkim brodovima veoma teško doći.
 
Istraživači sa Grenlandskog instituta za prirodne resurse, Univerziteta u Kopenhagenu i drugih institucija želeli su da utvrde koliko duboko toplija voda iz Atlantskog okeana prodire u grenlandske fjordove i približava se glečerima.
Uz pomoć lokalnih lovaca iz Itokortormita, između avgusta 2017. i jula 2020. godine šest narvala opremljeno je satelitskim senzorima. Uređaji su tokom dva najdublja zarona svakog narvala dnevno beležili dubinu, temperaturu vode i podatke na osnovu kojih je mogao da se proceni njen salinitet. Sa pojedinačnih životinja podaci su prikupljani između 85 i 332 dana, piše ScienceAlert.
 
Hladna polarna voda nastala topljenjem morskog leda i grenlandskog ledenog pokrivača zbog manjeg saliniteta zadržava se u gornjih oko 150 metara. Ispod nje nalazi se toplija i znatno slanija voda koja potiče iz severnog Atlantika.
Ulazak te vode u fjordove često sprečavaju podvodni grebeni na njihovim ulazima. Međutim, kada su oni dovoljno duboki, topla atlantska voda može da ih pređe i stigne do čela glečera, gde doprinosi njihovom topljenju i povlačenju.
 
Podaci koje su prikupili narvali, kombinovani sa ranijim merenjima iz područja Skorsbi Saunda, pokazali su da se ravnoteža između hladne polarne i tople atlantske vode menja.
 
"Modeli pokazuju da je sloj koji čini atlantska voda postao deblji, dok je gornji sloj polarne vode postao tanji", kaže matematička biološkinja Suzane Ditlevsen sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Istraživači su pronašli tragove atlantske vode čak 300 kilometara od obale. Topla voda prodire duboko u sisteme fjordova i stiže do čela glečera, a takva merenja na ovim teško dostupnim mestima ranije gotovo da nisu postojala.
 
Otkriće je važno jer toplija atlantska voda može da ubrza povlačenje grenlandskih glečera. Preciznije informacije o tome kako se voda kreće kroz fjordove trebalo bi da pomognu i u poboljšanju klimatskih modela koji se koriste za predviđanje budućeg topljenja grenlandskog ledenog pokrivača.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Japan ubio 14.000 medveda - a tu nije kraj

Japan se suočava sa rekordnim brojem sukoba ljudi i medveda. Prošle godine medvedi su napali više od 230 ljudi, a 13 osoba je poginulo, što je bila najsmrtonosnija godina do sada.