Jedna vrsta otrovnog pauka pronađena na tlu Evrope - što je veoma redak slučaj

Nova vrsta otrovnog pauka, čileanski pustinjak, naučno poznat kao Loxosceles laeta, otkrivena je u gradu Portu na severu Portugala.
Jedna vrsta otrovnog pauka pronađena na tlu Evrope - što je veoma redak slučaj
Foto: 021.rs (ilustracija)
Jedan od istraživača koji stoje iza ovog otkrića, Žoze Manuel Groso-Silva, entomolog u Prirodnjačkom i naučnom muzeju Univerziteta u Portu, naglasio je da zbog stidljivog ponašanja i navika ove vrste nema razloga za uzbunu.
 
"Verovatnoća da će ljudi naići na ovu vrstu ili da će ih ona ujesti je mala. To je stidljiva vrsta, nije sklona ujedanju, ali njen ugriz može izazvati značajna oštećenja kože, često dovodeći do nekrotičnih promena na koži", objašnjava studija biologa Fransiska Gila i Žozea Manuela Groso-Silve o prvom nalazu ove vrste na Iberijskom poluostrvu, prenosi Euronews.
Čileanski pustinjak (Loxosceles laeta) poreklom je iz zapadnog dela Južne Amerike i najčešće se sreće u zemljama poput Brazila i Argentine. Međutim, zahvaljujući međunarodnoj trgovini, uspeo je da se proširi i na područja daleko od svog prirodnog staništa.
 
Prvi primerak pronađen je slučajno, priseća se biolog, 10. septembra 2025. godine, kada je mužjak primećen na zidu u Kampu dos Martires da Patrija u Portu. Drugi primerak, takođe mužjak, pronađen je 10. januara 2026. godine. Bio je mrtav i prikupljen iz lepljive zamke koja nije bila postavljena upravo zbog njega.
Uprkos otkriću ove nove vrste, još jedan otrovni pauk iz iste porodice već nekoliko decenija živi u Portugalu i široko je rasprostranjen. Reč je o vrsti Loxosceles rufescens, odnosno mediteranskom pustinjaku, koji potiče iz Severne Amerike i prisutan je u Evropi više od 200 godina.
 
"Ne znamo da li je ova nova vrsta ograničena samo na Porto ili je već rasprostranjenija. Pošto se čileanski pustinjak lako može pomešati sa mediteranskim pustinjakom, moguće je da postoje fotografski zapisi označeni kao potonja vrsta, a da zapravo prikazuju novootkrivenu vrstu", navodi biolog.
 
Glavna razlika između ove dve vrste nalazi se u pedipalpama mužjaka - zglobnim izraštajima smeštenim na prednjem delu tela mužjaka pauka, koji imaju čulnu i reproduktivnu funkciju i služe za prenos sperme ženki tokom parenja.
 
Po građi tela i ponašanju veoma su slični.
 
"Jednolično su braon boje, nemaju šare koje bi im omogućile da se stope sa vegetacijom i ne pletu mreže kakve obično viđamo na biljkama za hvatanje insekata. Mreže prave na zidovima, u uglovima i na skrivenijim, mračnijim mestima, a aktivniji su noću", objašnjava Žoze Manuel Groso-Silva.
 
Postoje različiti stepeni težine posledica ujeda, od blagih do veoma ozbiljnih slučajeva, uključujući i neke sa smrtnim ishodom.
 
"Rizik postoji, ali mi se čini da je mali, pa se trudim da ne podstičem paniku ili preteranu uzbunu", naglašava biolog.
 
Ugriz izaziva nekrozu
 
Portugal je 2023. godine zabeležio slučaj loksoscelizma, sindroma izazvanog otrovom pauka, koji je nastao nakon ujeda mediteranskog pustinjaka (Loxosceles rufescens).
 
Časopis SPMI Case Reports, digitalna naučna publikacija Portugalskog društva za internu medicinu, opisao je slučaj 48-godišnje žene koju je ova vrsta ujela dok se nalazila u gradskom parku.
 
Nakon ujeda u predelu potiljka, kod žene se pojavio otok bez trenutnog bola. Međutim, tokom naredna 24 sata simptomi su se pogoršali - javili su se sve jače glavobolje, malaksalost, osećaj povišene temperature, umor, kao i nekroza praćena eritemom na mestu povrede. Kasnije je primećeno i ljuštenje kože na drugim delovima tela, uključujući područje oko očiju, glutealnu regiju, butine, usne i sluzokožu usne duplje.
Pacijentkinja je iz bolnice otpuštena 16 dana kasnije bez zaostalih simptoma.
 
Prisustvo čileanskog pustinjaka u Evropi
 
Prvi evropski zapis o ovoj vrsti potiče iz 1972. godine, kada je pronađena u zgradi u kojoj su bili smešteni Odsek za zoologiju i Odsek za genetiku Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.
 
Smatra se da su ovu vrstu preneli ljudi i da se nastanila unutar zgrade kako bi iskoristila više temperature, jer bi teško mogla da preživi na otvorenom u klimatskim uslovima Finske.
 
Univerzitet Eberhard Karl u Tibingenu u Nemačkoj je 2025. godine takođe identifikovao primerak ove vrste u podrumu te ustanove.
 
Postoje i navodi o njenom mogućem prisustvu u Italiji. Međutim, internet stranica na kojoj je ta informacija prvobitno objavljena više nije dostupna, pa taj nalaz i dalje nije potvrđen.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Otkrivena nova vrsta ajkule duha

Kostarikanski istraživači saopštili su da su u vodama Tihog okeana verovatno otkrili novu vrstu takozvane ajkule duha, odnosno himere.

VIDEO: Ovako izgleda trka više od 100 jazavičara

U Minhenu je nedavno održana trka jazavičara koja je okupila više od stotinu pasa i njihovih vlasnika, a ovom prilikom golf teren "Dackel Open" pretvoren je u zabavne trkačke staze uz navijanje i poslastice.