Jedino što majmune možda deli od naših sposobnosti u geometriji jeste formalno obrazovanje
Ako ste nekada planinarili i stigli do račvanja staze, verovatno ste naišli na dva trougla - jedan pokazuje udesno, drugi ulevo.
Znate da smer u kojem pokazuju ima određeno značenje, ali istovremeno znate da su to isti geometrijski oblici, samo okrenuti kako bi označili pravac. Ta sposobnost da prepoznamo da su geometrijski oblici isti čak i kada su rotirani često nam koristi u svakodnevnom životu. Međutim, ispostavlja se da ljudi nisu jedine životinje koje to mogu.
Kada je reč o razumevanju geometrije, izgleda da je nedostatak formalnog obrazovanja možda jedino što sputava naše najbliže rođake među primatima, piše ScienceAlert.
Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon predvodili su istraživanje kako bi utvrdili koliko se razumevanje geometrijskih oblika kod ljudi razlikuje od onog kod drugih primata.
Njihovi zaključci zasnovani su na eksperimentima u kojima je učestvovalo osam odraslih majmuna - četiri rezus makakija (Macaca mulatta) i četiri maslinasta pavijana (Papio anubis), zatim 55 dece uzrasta od tri do šest godina iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i 77 odraslih dobrovoljaca iz autohtonog naroda Cimane, koji imaju veoma malo formalnog obrazovanja.
Istraživači su analizirali i deo podataka iz ranije studije koja je obuhvatala pavijane, francuske predškolce i učenike prvog razreda, kao i odrasle Francuze i pripadnike autohtonog naroda Himba.
"Proučavajući odrasle osobe bez formalnog obrazovanja iz geometrije zajedno sa odraslima koji jesu formalno učili geometriju (poput ljudi u SAD), kao i decu i majmune, mogli smo da utvrdimo koji se aspekti geometrijskog razmišljanja razvijaju prirodno, a koje posebno unapređuje obrazovanje", rekla je za ScienceAlert razvojna neuronaučnica Džesika Kentlon.
Majmuni možda nemaju isto simboličko razumevanje geometrijskih oblika kao ljudi, ali njihova sposobnost da prepoznaju rotirane trouglove, pravougaonike, trapeze i druge oblike među više ponuđenih gotovo je jednaka sposobnostima ljudi koji nisu prošli formalnu obuku.
Učesnici svih uzrasta i svih vrsta rešavali su zadatak na ekranu osetljivom na dodir. Njihov cilj bio je da pronađu parove oblika sa istom geometrijom, na primer dva pravougla trougla, koji su mogli biti blago rotirani ili različite veličine, među većim brojem raznovrsnih geometrijskih figura.
Učesnici nisu dobili gotovo nikakva uputstva, već im je rečeno da metodom pokušaja i greške sami otkriju kako se zadatak rešava. Tačan odgovor bio je nagrađen zvučnim signalom, dok su majmuni i deca dobijali nagradu. Majmuni su dobijali kuglicu od žitarica, a deca nalepnicu.
"Najveće iznenađenje bilo je to što mala deca, pre nego što dobiju bilo kakvo formalno obrazovanje iz matematike, imaju iste poteškoće sa zadatkom kao i majmuni. Pokazalo se da je sličnost između dece i majmuna gotovo jednako velika kao i između dece i odraslih", rekao je za ScienceAlert psiholog Đialin Li, jedan od vodećih autora rada.
Uspešno rešavanje ovakvog zadatka zahteva apstraktno razumevanje geometrijskih osobina, za koje se nekada smatralo da je jedinstveno za ljude, ali sada više nije.
"Kada vi ili ja pogledamo ove oblike, odmah nam je jasno koji se podudaraju. Međutim, mala deca i majmuni zaista moraju pažljivo da razmišljaju o geometrijskim osobinama, jer su odgovarajući oblici različitih veličina i orijentacija. Rezultati ukazuju da apstraktno razmišljanje nije sposobnost koja se odjednom pojavila kod ljudi. Naprotiv, izgleda da su neki od kognitivnih temelja matematičkog razmišljanja zajednički svim primatima, dok ih ljudsko obrazovanje i kultura dalje razvijaju nadograđujući drevne biološke sposobnosti", objasnila je Kentlon.
Odraslim ljudima zadatak je bio znatno lakši, najverovatnije zato što su mogli više da se oslone na simboličke osobine oblika, poput simetrije, dužine stranica, paralelnosti i veličine uglova.
Analiza podataka pokazala je da su se deca i majmuni više oslanjali na intuitivnu obradu informacija, dok su odrasli češće koristili simbolički pristup, nesvesno izdvajajući osnovna geometrijska pravila koja određuju da li su oblici međusobno isti.
Autori navode da je upravo snažnija upotreba simboličkog predstavljanja nešto što se uči, verovatno kroz formalno obrazovanje, a ne urođena osobina ljudske inteligencije.
Možda će naučnici jednog dana morati da upišu majmune na časove geometrije kako bi otkrili njihov puni potencijal.
"Naše istraživanje pokazuje da formalno obrazovanje jača simboličko predstavljanje geometrije, ali da kod ljudi već postoje apstraktne geometrijske intuicije - intuicije o metričkim osobinama i uglovima, koje delimo sa drugim primatima. Umesto da matematičko razmišljanje stvara ni iz čega, školovanje možda samo usavršava i proširuje drevne kognitivne sposobnosti koje evolucija oblikuje milionima godina", rekla je Kentlon.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
VIDEO: Dabrovi se vratili u škotsko jezero Loh Nes posle 500 godina
08.11.2026.•
0
Porodica od šest dabrova puštena je u vode oko škotskog jezera Loh Nes, čime je ova životinjska vrsta vraćena u to područje prvi put posle oko 500 godina.
VIDEO: Hobotnice mogu da se provuku kroz neverovatno male otvore - naučnici su zadivljeni
08.11.2026.•
0
Hobotnice su poznate po sposobnosti da menjaju oblik tela, što im omogućava da se provlače kroz izuzetno uske procepe i pronalaze skloništa na skučenim mestima.
Beloglavi sup Zora iz Srbije uhvaćena u Siriji: Otmičari traže otkup
08.11.2026.•
2
Beloglavi sup Zora iz Srbije je tokom seobe stigla do Sirije i tamo je zarobljena, a za njeno oslobađanje "otmičari" traže novac, izjavio je Stefan Anđus iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica.
VIDEO Otkriven jedinstveni fosil "kokoške iz pakla" - vegetarijanke: Hranila se voćem
05.11.2026.•
0
Naučnici su u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili fosil dinosaurusa veličine ćurke, koji nije imao zube, a njegova ishrana zasnivala se na voću, što je prvi takav slučaj među dinosaurusima.
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
3
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
01.11.2026.•
0
Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
VIDEO: Džinovska panda valja se i uživa u jesenjem lišću
01.11.2026.•
2
Džinovska panda u Bečkom zoološkom vrtu uživala je u sezonskoj aktivnosti, valjajući se i igrajući u jesenjem lišću koje je postavljeno u njen prostor.
U Srbiji sve više medveda, vukova i risova
31.10.2026.•
4
Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.
Vuk napao dete u zoo vrtu u Nemačkoj
29.10.2026.•
1
Osmogodišnje dete povređeno je kada ga je napao vuk u Zoološkom vrtu u nemačkoj pokrajini Brandenburg, saopštila je policija.
U Turskoj pronađeni otisci psećih šapa stari četiri hiljade godina
28.10.2026.•
0
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Otkriven prvi vodozemac koji nije izlazio iz vode: Živeo pre 237 miliona godina
28.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili fosile vodozemca koji je pre oko 237 miliona godina živeo isključivo u moru, što predstavlja prvi poznati dokaz o postojanju vodozemca prilagođenog životu u potpuno slanoj vodi, prenosi Rojters.
VIDEO: Medvedica Oso osvojila nagradu "Mama medvedica"
28.10.2026.•
0
Crna medvedica Oso, prepoznatljiva po karakterističnoj "mullet" frizuri, osvojila je nagradu "Mama medvedica" za 2026. godinu, koju dodeljuje američka Služba za šume.
VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
26.10.2026.•
0
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Komentari 1
Simbad
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar