Jedino što majmune možda deli od naših sposobnosti u geometriji jeste formalno obrazovanje

Ako ste nekada planinarili i stigli do račvanja staze, verovatno ste naišli na dva trougla - jedan pokazuje udesno, drugi ulevo.
Jedino što majmune možda deli od naših sposobnosti u geometriji jeste formalno obrazovanje
Foto: Pixabay
Znate da smer u kojem pokazuju ima određeno značenje, ali istovremeno znate da su to isti geometrijski oblici, samo okrenuti kako bi označili pravac. Ta sposobnost da prepoznamo da su geometrijski oblici isti čak i kada su rotirani često nam koristi u svakodnevnom životu. Međutim, ispostavlja se da ljudi nisu jedine životinje koje to mogu.
 
Kada je reč o razumevanju geometrije, izgleda da je nedostatak formalnog obrazovanja možda jedino što sputava naše najbliže rođake među primatima, piše ScienceAlert.
 
Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon predvodili su istraživanje kako bi utvrdili koliko se razumevanje geometrijskih oblika kod ljudi razlikuje od onog kod drugih primata.
Njihovi zaključci zasnovani su na eksperimentima u kojima je učestvovalo osam odraslih majmuna - četiri rezus makakija (Macaca mulatta) i četiri maslinasta pavijana (Papio anubis), zatim 55 dece uzrasta od tri do šest godina iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i 77 odraslih dobrovoljaca iz autohtonog naroda Cimane, koji imaju veoma malo formalnog obrazovanja.
 
Istraživači su analizirali i deo podataka iz ranije studije koja je obuhvatala pavijane, francuske predškolce i učenike prvog razreda, kao i odrasle Francuze i pripadnike autohtonog naroda Himba.
 
"Proučavajući odrasle osobe bez formalnog obrazovanja iz geometrije zajedno sa odraslima koji jesu formalno učili geometriju (poput ljudi u SAD), kao i decu i majmune, mogli smo da utvrdimo koji se aspekti geometrijskog razmišljanja razvijaju prirodno, a koje posebno unapređuje obrazovanje", rekla je za ScienceAlert razvojna neuronaučnica Džesika Kentlon.
Majmuni možda nemaju isto simboličko razumevanje geometrijskih oblika kao ljudi, ali njihova sposobnost da prepoznaju rotirane trouglove, pravougaonike, trapeze i druge oblike među više ponuđenih gotovo je jednaka sposobnostima ljudi koji nisu prošli formalnu obuku.
 
Učesnici svih uzrasta i svih vrsta rešavali su zadatak na ekranu osetljivom na dodir. Njihov cilj bio je da pronađu parove oblika sa istom geometrijom, na primer dva pravougla trougla, koji su mogli biti blago rotirani ili različite veličine, među većim brojem raznovrsnih geometrijskih figura.
 
Učesnici nisu dobili gotovo nikakva uputstva, već im je rečeno da metodom pokušaja i greške sami otkriju kako se zadatak rešava. Tačan odgovor bio je nagrađen zvučnim signalom, dok su majmuni i deca dobijali nagradu. Majmuni su dobijali kuglicu od žitarica, a deca nalepnicu.
 
"Najveće iznenađenje bilo je to što mala deca, pre nego što dobiju bilo kakvo formalno obrazovanje iz matematike, imaju iste poteškoće sa zadatkom kao i majmuni. Pokazalo se da je sličnost između dece i majmuna gotovo jednako velika kao i između dece i odraslih", rekao je za ScienceAlert psiholog Đialin Li, jedan od vodećih autora rada.
 
Uspešno rešavanje ovakvog zadatka zahteva apstraktno razumevanje geometrijskih osobina, za koje se nekada smatralo da je jedinstveno za ljude, ali sada više nije.
 
"Kada vi ili ja pogledamo ove oblike, odmah nam je jasno koji se podudaraju. Međutim, mala deca i majmuni zaista moraju pažljivo da razmišljaju o geometrijskim osobinama, jer su odgovarajući oblici različitih veličina i orijentacija. Rezultati ukazuju da apstraktno razmišljanje nije sposobnost koja se odjednom pojavila kod ljudi. Naprotiv, izgleda da su neki od kognitivnih temelja matematičkog razmišljanja zajednički svim primatima, dok ih ljudsko obrazovanje i kultura dalje razvijaju nadograđujući drevne biološke sposobnosti", objasnila je Kentlon.
 
Odraslim ljudima zadatak je bio znatno lakši, najverovatnije zato što su mogli više da se oslone na simboličke osobine oblika, poput simetrije, dužine stranica, paralelnosti i veličine uglova.
Analiza podataka pokazala je da su se deca i majmuni više oslanjali na intuitivnu obradu informacija, dok su odrasli češće koristili simbolički pristup, nesvesno izdvajajući osnovna geometrijska pravila koja određuju da li su oblici međusobno isti.
 
Autori navode da je upravo snažnija upotreba simboličkog predstavljanja nešto što se uči, verovatno kroz formalno obrazovanje, a ne urođena osobina ljudske inteligencije.
 
Možda će naučnici jednog dana morati da upišu majmune na časove geometrije kako bi otkrili njihov puni potencijal.
 
"Naše istraživanje pokazuje da formalno obrazovanje jača simboličko predstavljanje geometrije, ali da kod ljudi već postoje apstraktne geometrijske intuicije -  intuicije o metričkim osobinama i uglovima, koje delimo sa drugim primatima. Umesto da matematičko razmišljanje stvara ni iz čega, školovanje možda samo usavršava i proširuje drevne kognitivne sposobnosti koje evolucija oblikuje milionima godina", rekla je Kentlon.
 
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Grbavi kit ponovo primećen kod obale Nemačke

Grbavi kit koji je prethodnih dana primećen u Kilskoj uvali nastavio je kretanje duž nemačke obale Baltičkog mora, a za sada se pretpostavlja da je ista životinja juče viđena i u Flensburškoj uvali.