Neobičan parazit čini da mravi žive 10 puta duže i navodi druge mrave da ih obožavaju kao kraljice

Zamislite parazita koji vam omogući da živite i do deset puta duže nego što biste prirodno živeli - a pritom navede sve oko vas da vas tretiraju kao kraljevsku porodicu.
Neobičan parazit čini da mravi žive 10 puta duže i navodi druge mrave da ih obožavaju kao kraljice
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Na prvi pogled zvuči kao odlična pogodba, ali postoji i caka. Parazit zapravo želi da budete što tromiji i bespomoćniji kako biste postali lak plen velikog predatora, jer su upravo njegova creva idealno mesto za razmnožavanje parazita.
 
Ovakav scenario mogao bi da bude zaplet horor filma, ali upravo to se događa mravima vrste Temnothorax nylanderi. Zahvaljujući novoj studiji objavljenoj u časopisu "BMC Genomics", naučnici sada bolje razumeju biologiju ovog neobičnog fenomena.
Kada larve ovih mrava pojedu izmet detlića, mogu da se zaraze pantljičarom Anomotaenia brevis, čime započinje neobičan životni ciklus, piše ScienceAlert.
 
Zaraženi mravi počinju da menjaju boju i postaju bledožuti umesto uobičajene tamnosmeđe. Osim toga, ostaju manji od ostalih mrava u koloniji i čak menjaju miris. Čini se da počinju da luče feromone koje drugi mravi tumače kao miris matice.
 
Zbog toga radilice prema njima počinju da se ponašaju kao prema kraljici. Donose im hranu, prenose ih s mesta na mesto i pažljivo ih čiste, često na štetu ostatka kolonije.
Zaraženi mravi u potpunosti prihvataju novi način života. Prestaju da obavljaju svoje uobičajene zadatke, retko napuštaju gnezdo i tokom svog znatno produženog života dopuštaju da se generacije zdravih radilica brinu o svim njihovim potrebama.
 
Za to vreme larve pantljičara samo strpljivo čekaju. Kada detlić konačno napadne gnezdo, zdravi mravi beže, dok zaraženi ostaju gotovo nepomični i tako postaju lak plen. Na taj način pantljičara konačno dospeva tamo gde želi - u creva ptice. Tamo sazreva u odraslu pantljičaru, razmnožava se i polaže jaja koja detlić izbacuje izmetom, čime se čitav ciklus ponavlja.
 
Kako parazit uspeva da manipuliše mravima?
 
Da bi odgovorili na to pitanje, biolozi sa Univerziteta Johanes Gutenberg u Majncu u Nemačkoj i Univerziteta Džeđang u Kini analizirali su aktivnost gena kod zaraženih i zdravih mrava, kao i kod matica. Proučavali su njihov mozak i masno telo - posebno tkivo kod insekata koje ima važnu ulogu u metabolizmu i radu imunog sistema.
 
Istraživači su otkrili da je aktivnost gena u masnom telu zaraženih radilica mnogo sličnija aktivnosti gena kod matica nego kod zdravih radilica.
 
"Naše genetske analize pokazuju da infekcija ne čini mrave samo bolesnim, već na veoma precizan način menja njihovu fiziologiju. Na molekularnom nivou zaražene radilice razvile su profil koji je delimično sličan maticama", rekla je Suzane Fojcik, glavna autorka studije i bihejvioralna ekološkinja sa Univerziteta Johanes Gutenberg.
 
Ove promene povezane su sa metabolizmom, imunim sistemom, odgovorom na stres i procesima starenja, što objašnjava i njihov znatno duži život i poseban tretman koji dobijaju od ostalih mrava.
 
Mozak ipak priča drugačiju priču
 
Zanimljivo je da su sličnosti između matica i zaraženih radilica nestale kada su naučnici analizirali njihov mozak. Kod zaraženih mrava uočeno je smanjeno delovanje signalnih molekula i receptora, što bi moglo da objasni zašto potpuno gube radne navike po kojima su mravi poznati.
 
Ipak, istraživači su otkrili još nešto neočekivano.
 
Signalni molekuli u mozgu zaraženih mrava gotovo da ne liče na one koje proizvodi sam parazit. To dovodi u pitanje dosadašnju pretpostavku da pantljičara koristi sopstvene peptide kako bi direktno preuzela kontrolu nad mozgom domaćina.
 
"Podaci pre ukazuju na to da parazit utiče na mrava posredno, menjajući regulatorne mreže samog domaćina koje kontrolišu metabolizam, imuni sistem, starenje i ponašanje", rekla je Ðulija Blazi, prva autorka studije i biološkinja sa Univerziteta Johanes Gutenberg.
Nije jedini "horor" parazit
 
Ovo nije jedini parazit koji koristi mrave na način dostojan horor filma.
 
Gljivica kordiceps preuzima kontrolu nad nervnim sistemom svojih žrtava i pretvara ih u svojevrsne "zombi mrave". Zatim ih primorava da se popnu uz biljku i čvrsto zagrizu donju stranu lista.
 
Nakon toga iz njihove glave izraste dugačka struktura koja puca i rasipa spore na mrave koji prolaze ispod. Ako bi mogli da biraju, većina mrava bi verovatno ipak izabrala pantljičaru.
 
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "BMC Genomics".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Grbavi kit ponovo primećen kod obale Nemačke

Grbavi kit koji je prethodnih dana primećen u Kilskoj uvali nastavio je kretanje duž nemačke obale Baltičkog mora, a za sada se pretpostavlja da je ista životinja juče viđena i u Flensburškoj uvali.