Medonosne pčele maltretiraju druge oprašivače i otimaju im hranu

Medonosne pčele često koriste agresiju kako bi oterale druge insekte sa cvetova i obezbedile sebi pristup hrani, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.
Medonosne pčele maltretiraju druge oprašivače i otimaju im hranu
Foto: Pixabay
Otkriveno je da one ne samo što uspešnije dolaze do nektara i polena, već aktivno jure i potiskuju konkurentske oprašivače.
 
Istraživanje naučnika sa Univerziteta Anglija Raskin, objavljeno u časopisu "Ecological Entomology", sprovedeno je tokom dve godine na pet lokacija u Kembridžu i okolini, u blizini postojećih kolonija medonosnih pčela.
Naučnici su tokom 93 sata posmatrali ponašanje medonosnih pčela, bumbara, solitarnih pčela, osolikih muva i drugih insekata na cvetovima kupine i bršljana.
 
Rezultati su pokazali da je na mestima sa većom koncentracijom medonosnih pčela uglavnom bilo manje drugih oprašivača, dok je konkurencija za hranu bila izraženija, prenosi Science Daily.
 
Na cvetovima kupine, udvostručavanje gustine medonosnih pčela bilo je povezano sa smanjenjem brojnosti bumbara za 14 odsto. Na bršljanu je veći broj medonosnih pčela bio povezan sa manjom brojnošću solitarnih pčela i osolikih muva.
Medonosne pčele fizički teraju druge insekte
 
Istraživači su otkrili da medonosne pčele često prve započinju sukobe, odgurujući ili jureći druge insekte kako bi zauzele cvetove.
 
Drugi oprašivači aktivno su izbegavali medonosne pčele u 28 odsto posmatranih susreta na kupini i 36 odsto susreta na bršljanu.
 
U najmanje 20 odsto susreta u kojima su medonosne pčele pobedile, one su fizički potisnule ili oterale konkurente.
 
Jedini značajan izuzetak bila je pčela bršljanarka, solitarna vrsta koja se u Britaniji prvi put pojavila 2001. godine. Ona je povremeno uspevala da odbrani svoje mesto za hranjenje, pa čak i da otera medonosne pčele.
 
Klimatske promene mogle bi da pogoršaju situaciju
 
Naučnici upozoravaju da bi porast temperatura mogao dodatno da pojača konkurenciju među oprašivačima.
 
Tokom toplijeg vremena biljke mogu proizvoditi manje nektara, dok medonosne pčele postaju aktivnije. Nasuprot njima, bumbari i osolike muve osetljiviji su na visoke temperature i često se uspešnije hrane u hladnijim uslovima.
 
Ranija istraživanja pokazala su da povećanje temperature za 12 stepeni Celzijusa može desetostruko da poveća broj medonosnih pčela koje napuštaju košnice.
 
Istovremeno, pčelarstvo u Velikoj Britaniji sve više raste. Broj registrovanih pčelara povećao se sa 19.000 u 2010. godini na 47.000 prošle godine.
Naučnici upozoravaju na ugroženost divljih oprašivača
 
Glavna autorka istraživanja Viktorija Bakl naglasila je da cilj studije nije odvraćanje ljudi od pčelarstva, već bolje razumevanje konkurencije između medonosnih pčela i divljih oprašivača.
 
"Otkrili smo da su većinu sukoba oko hrane započinjale medonosne pčele i da su češće izlazile kao pobednici, zbog čega su drugi oprašivači gubili priliku da se hrane", objasnila je ona.
 
Prema njenim rečima, medonosne pčele bile su uspešnije od svih posmatranih divljih oprašivača, a očekivano zagrevanje u Velikoj Britaniji moglo bi dodatno da poveća njihovu prednost.
 
Istraživači zato smatraju da je važno pronaći načine za očuvanje divljih oprašivača i njihov suživot sa medonosnim pčelama, posebno u gradovima i drugim područjima sa velikim brojem košnica.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Dabrovi u SAD spasavaju imanja od suše

Na porodičnom ranču Džeksona Remzija malo šta ukazuje da je Vajoming imao rekordno vruće leto, i to posle zime s najviše snega dosad, koji se naglo otopio.

Njujork ukida konjske kočije u Central parku

Prema zakonu koji su podržali predsednica Gradskog veća Njujorka Džuli Menin i gradonačelnik Zohran Mamdani, upotreba kočija sa konjskom zapregom u Central parku u tom gradu će biti zabranjena od juna 2028. godine.