Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina.
Foto: Pixabay
I dok neke poput MMR-a imaju trajno dejstvo, kod nekih imunitet vremenom opada.
Koliko dugo dete treba da bude zdravo pre nego što se vakciniše i može li da se upiše u vrtić ili školu ako nije primilo sve predviđene vakcine?
Na pedijatriji Doma zdravlja Čukarica nema gužve za vakcinisanje dece, jer se zakazuje. Kalendar vakcinacije nije se menjao dve decenije, do prošle godine, kada su uvedene dve izmene.
"Smanjen je broj vakcina protiv pneumokoka, sa tri doze u prvoj godini života smanjeno je na dve doze, i takođe se menjalo kod školske dece - u sedmom razredu izbačena je oralna polio vakcina koja se davala kao redovna revakcina", kaže za RTS pedijatar dr Marija Kostić Vučićević.
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina. Osim njih, lekari preporučuju i vakcinu protiv gripa i HPV.
Vakcine kvalitetnije nego ranije
Vakcine su manje-više iste, ali se najčešće menjao broj doza koje dete prima. U Srbiju je 1978. godine stigla MM vakcina, protiv morbila i zaušaka, a postaje obavezna 1981. i od tada je sva deca primaju - do 1993. jednu dozu, a od tada dve jer počinje da se koristi MMR vakcina, koja štiti od morbila, rubeola i zaušaka.
Druga doza se u početku davala kada dete napuni 12 godina, ali je ustanovljeno da se virus najbrže širi u školama, pa se od 2006. godine revakcinacija obavlja pred polazak u školu.
Ranije su vakcine bile lošijeg kvaliteta, pa su neželjeni efekti bili češći: otok na mestu uboda ili bol. I sada se to ponekad desi, ali retko. Savremene vakcine su delotvornije nego pre pedesetak godina.
Imunitet može vremenom da oslabi
Imunitet protiv nekih bolesti vremenom može da oslabi, što znači da nemaju sve vakcine trajno dejstvo.
Vakcine protiv velikog kašlja i tetanusa štite oko 10 godina. MMR najčešće ima trajno dejstvo. Vakcina protiv hepatitisa štiti nas dvadesetak godina, ostale od 10 do 15, osim vakcine protiv pneumokoka koja traje pet godina.
Često se roditelji o tome raspituju na internetu i mnoge informacije kod njih izazivaju nedoumice.
"Naravno, roditelji su zabrinuti da li su vakcine bezbedne, da li imaju neka neželjena dejstva, ali u suštini to su sve bezbedne vakcine i nema neželjenih dejstava osim onih lokalnih kao što su bol na mestu uboda ili crvenilo", objašnjava Kostić Vučićević.
Dete najmanje nedelju dana treba da bude zdravo pre vakcinacije
Da bi se dete vakcinisalo, mora da bude zdravo i da ne prima terapiju bar sedam dana pre vakcinacije. Lekari, ipak, preporučuju da to bude i 14 dana kako bi se imunitet oporavio.
Po zakonu, kartone o vakcinaciji, kao i zdravstvene, domovi zdravlja moraju da čuvaju 90 godina.
Zakon propisuje da dete ne može da se upiše u vrtić ukoliko ne primi MMR vakcinu. U školu je moguć upis bez vakcinacije, ali se podaci o detetu šalju inspekciji koja proverava zbog čega roditelji nisu vakcinisali dete.
Procenat vakcinisane dece je 2022. bio veći nego 2021, pokazuje statistika Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut". Međutim, prošle godine MMR vakcinu primilo je manje dece nego 2021. Podaci pokazuju da se manje dece i revakciniše.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Konzervansi u hrani povećavaju rizik od hipertenzije i srčanog udara
21.05.2026.•
1
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
FOTO: MR prostate - ko i kada treba da uradi ovaj važan pregled
21.05.2026.•
0
Karcinom prostate je jedan od najčešćih maligniteta kod muškaraca, a rana i precizna dijagnostika ima ključnu ulogu u pravovremenom lečenju i boljoj prognozi bolesti.
Najsavremeniju terapiju za porfiriju prima samo sedam pacijenata u Srbiji, a to oboljenje ima bar 500 ljudi
21.05.2026.•
1
Nacionalno udruženje porfirija Srbije (NUPS) je upozorilo da najsavremeniju terapiju za porfiriju prima svega sedam pacijenata, iako obolelih ima između 500 i 700.
Vitalnost u užurbanom ritmu: Kako očuvati zdravlje u savremenom svetu
19.05.2026.•
1
U današnjem ubrzanom tempu života, naročito u urbanim sredinama poput Novog Sada, održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja postalo je pravi izazov.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar