Jedan popularan začin može smanjiti delotvornost lekova
Cimet bi mogao smanjiti delotvornost važnih lekova, upozoravaju naučnici.
Foto: Pixabay
Oni su otkrili da glavna materija u cimetu, cinamaldehid, ometa način na koji telo razgrađuje i izbacuje lekove. Reč je o jedinjenju koje cimetu daje prepoznatljiv miris i ukus, a u telu aktivira receptore koji ubrzavaju razgradnju lekova. To znači da lek može delovati kraće ili slabije nego što bi trebalo.
Povremeno malo cimeta u ovsenoj kaši ili u napitcima smatra se sigurnim, tvrde naučnici. Međutim, osobe koje uzimaju suplemente cimeta, koji sadrže znatno veće koncentracije jedinjenja iz kore cimeta, mogle bi biti izložene riziku.
Glavna naučnica, profesorka Šabana Kan, upozorila je: "Prekomerna konzumacija može uzrokovati da telo prebrzo izluči lek, čime se smanjuje njegova delotvornost."
Cimet je već poznat po tome što može uticati na barem 47 različitih lekova, uključujući lekove za razređivanje krvi poput aspirina i varfarina, kod kojih može povećati rizik od krvarenja. Sada naučnici veruju da bi cimet mogao uticati na još širi spektar lekova, iako ističu da su potrebna dodatna istraživanja.
Cimet se u obliku dodatka ishrani najčešće koristi zbog tvrdnji da snižava krvni pritisak i stabilizuje šećer u krvi. Popularan je i među zagovornicima prirodne medicine, gde se vekovima koristi zbog svojih navodnih lekovitih svojstava.
Međutim, profesorka Kan istakla je da vrlo malo istraživanja tačno objašnjava dejstvo cinamaldehida, glavne aktivne supstance u cimetu.
"Važno je razumeti kako se ta supstanca apsorbuje, metaboliše i s kojim telesnim receptorima reaguje, da bismo znali kako utiče na lekove koje ljudi svakodnevno uzimaju", dodala je ona, prenosi Index.hr.
Istraživanja sugerišu da upravo cinamaldehid, prisutan u ulju suve biljke, najviše doprinosi mogućim zdravstvenim koristima cimeta.
Cimet sadrži i mnogo antioksidansa, a neka istraživanja su povezala njegov unos sa smanjenjem triglicerida, holesterola i nivoa šećera u krvi, piše portal Healthline.
Upravo cinamaldehid predstavlja potencijalni rizik za osobe koje uzimaju lekove jer podstiče razgradnju određenih lekova u telu. Naučnici takođe napominju da nije svaki cimet isti.
Ulje cimeta, koje se najčešće koristi u prehrambenim proizvodima i kozmetici, ne predstavlja značajan rizik. Međutim, kora cimeta, koja se prodaje kao začin, sadrži i visoke nivoe kumarina, supstance koja razređuje krv. To može biti opasno za osobe koje već uzimaju antikoagulanse, lekove za sprečavanje zgrušavanja krvi.
Suprotno tome, ulje cimeta koje se koristi zbog antibakterijskih svojstava, gotovo da ne predstavlja rizik.
Iako je potrebno još istraživanja o tome kako tačno cimet deluje u telu, profesorka Kan poziva na oprez, posebno kod osoba koje pate od hroničnih bolesti.
"Osobe koje boluju od hroničnih bolesti, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, raka, artritisa, astme, gojaznosti, HIV-a, AIDS-a ili depresije, trebalo bi da budu posebno oprezne pri korištenju cimeta ili drugih dodataka ishrani. Najbolje je posavetovati se s lekarom pre uzimanja bilo kakvih dodataka ishrani uz propisane lekove. Po definiciji, dodaci ishrani nisu namenjeni lečenju, izlečenju ili ublažavanju bolesti", zaključuje dr Kan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
U Španiji prvi put urađena transplantacija lica od donora koji je eutaniziran
03.02.2026.•
1
Bolnica u Barseloni saopštila je da je obavila pionirski transplant lica u kojem je donor, prvi put u svetu, ponudio svoje lice za donaciju pre nego što je prošao proceduru potpomognutog umiranja.
Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
03.02.2026.•
1
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
6
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Komentari 1
Ispravka.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar