Banane ili pomorandže: Šta je bolje za zdravlje srca?
Bez obzira na godišnje doba, banane i pomorandže zauzimaju centralno mesto na odeljenju voća u gotovo svakoj prodavnici.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovo popularno voće ne dolazi samo u sopstvenoj "ambalaži", već je i pristupačno, slatko i bogato hranljivim materijama koje čuvaju zdravlje srca, poput kalijuma, vlakana, vitamina C i antioksidanasa.
Kako su bolesti srca iz godine u godinu vodeći uzrok smrti, ishrana koja pomaže u njihovoj prevenciji ili poboljšava faktore rizika, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, predstavlja prioritet za mnoge ljude. Pomorandže i banane su pristupačne i lako dostupne, ali koja je bolja za srce?
Kako banane utiču na zdravlje srca
Banane su dobar izvor kalijuma, vlakana i snažnih polifenola koji zajedno doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Ova jedinjenja pomažu u snižavanju krvnog pritiska, utiču na nivo holesterola i smanjuju oštećenje ćelija, čime doprinose zdravijim krvnim sudovima i njihovoj funkciji, piše Eating Well.
Jedna velika banana obezbeđuje više od 10 odsto preporučenog dnevnog unosa kalijuma, minerala koji se povezuje sa nižim krvnim pritiskom i manjim rizikom od moždanog udara.
Banane su odličan izvor kalijuma i pomažu da se ublaže efekti natrijuma na povećanje krvnog pritiska tako što podstiču njegovo izlučivanje putem urina. Najnovija istraživanja dodatno naglašavaju značaj kalijuma za održavanje zdravog krvnog pritiska i ukazuju da povećanje njegovog unosa može biti efikasna strategija uz istovremeno smanjenje unosa natrijuma.
Iako su banane dobar izvor vlakana i sadrže oko 3,5 grama po plodu, najviše rezistentnog skroba imaju dok su još blago zelene. Kako sazrevaju, rezistentni skrob se pretvara u šećere, zbog čega voće postaje slađe.
Nedovoljno zrele banane jedan su od najbogatijih izvora rezistentnog skroba - polisaharida koji pogoduje zdravlju creva. Crevne bakterije fermentišu rezistentni skrob u kratkolančane masne kiseline, koje redovnom konzumacijom mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola.
Pored makro- i mikronutrijenata, banane su bogate i polifenolima koji imaju zaštitno dejstvo na srce. Jedinjenja poput kvercetina i katehina mogu doprineti boljoj funkciji krvnih sudova, smanjiti oksidaciju LDL ("lošeg") holesterola, ublažiti upale krvnih sudova i povećati proizvodnju azot-monoksida, koji poboljšava protok krvi.
Kako pomorandže utiču na zdravlje srca
Jedino što je bolje od zalogaja sveže, slatke i sočne pomorandže jeste obilje hranljivih materija korisnih za srce koje ona sadrži. Jedna pomorandža obezbeđuje oko tri grama vlakana, kao i vitamin C, folate i veliku količinu citrusnih flavonoida.
Najzastupljeniji flavonoid u citrusnom voću je hesperidin.
Hesperidin, flavonoid koji se nalazi u pomorandžama i soku od pomorandže, može doprineti zdravlju srca tako što poboljšava više faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući krvni pritisak, funkciju krvnih sudova, regulaciju šećera u krvi, upale i nivo holesterola.
Istraživanja pokazuju da sok od pomorandže bogat hesperidinom može pomoći u održavanju zdravog krvnog pritiska i smanjenju nivoa homocisteina - jedinjenja koje se povezuje sa povećanim rizikom od srčanih bolesti.
Za još veći unos hesperidina, preporučuje se da se prilikom ljuštenja ostavi deo bele opne ispod kore, jer se upravo u njoj nalazi najveća količina ovog jedinjenja.
Međutim, hesperidin nije jedini sastojak koji doprinosi zdravlju srca.
Folati iz pomorandže pomažu pretvaranje homocisteina u metionin, što može doprineti održavanju zdravog nivoa homocisteina. Istraživanja takođe ukazuju da je veći unos folata hranom povezan sa manjim rizikom od moždanog udara.
Treći važan sastojak za zdravlje srca je vitamin C, koji štiti krvne sudove od oksidativnog stresa i doprinosi njihovoj pravilnoj funkciji. Veći nivo vitamina C u organizmu povezuje se i sa manjim rizikom od visokog krvnog pritiska i moždanog udara.
Banane ili pomorandže: Šta je bolje?
Nijedno od ova dva voća nije bolje od drugog, jer i banane i pomorandže sadrže hranljive materije koje doprinose zdravlju srca.
Umesto da birate samo jedno, redovno uključivanje oba voća u ishranu obezbeđuje raznovrsne korisne sastojke - kalijum, vitamin C, folate, vlakna i antioksidanse - koji zajedno podržavaju zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: U Srbiji registrovano 60 slučajeva groznice Zapadnog Nila
19.10.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do 18. oktobra registrovano 60 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, od čega je 49 slučajeva sa neuroinvazivnim oblikom bolesti.
Rak dojke može da se otkrije na vreme: Ovo treba da znate
19.10.2026.•
0
Oktobar je mesec borbe protiv raka dojke, a poruka je jednostavna: da bi se javili na preventivni pregled ne treba čekati tegobe.
Žene koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji važan uslov
18.10.2026.•
0
Novo istraživanje iz Kine pokazalo je da žene koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina nego vegetarijanke.
Studija otkrila povezanost između načina ishrane i čula mirisa
18.10.2026.•
0
Način ishrane mogao bi značajno da utiče na sposobnost prepoznavanja mirisa, pokazuje istraživanje sprovedeno na gotovo 6.700 odraslih osoba.
Jačanje organizma uz jod: Zašto je važan za naše zdravlje?
17.10.2026.•
0
Briga o zdravlju podrazumeva niz svakodnevnih navika, od pravilne ishrane i kvalitetnog sna do fizičke aktivnosti i boravka na svežem vazduhu.
U Srbiji za nedelju dana 6.639 slučajeva oboljenja sličnih gripu, najviše među decom
16.10.2026.•
1
U Srbiji je od 5. do 11. oktobra zabeleženo 6.639 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Nemačka od 2027. povećava porez na tečnosti za elektronske cigarete
15.10.2026.•
1
Nemačka planira da od 2027. godine poveća porez na tečnosti za elektronske cigarete sa sadašnjih 32 na 38 centi po mililitru, a do 2030. godine trebalo bi da dostigne 44 centa.
Naučnik: Ljudi bi mogli da žive vekovima ako bi razvili postupak transplantacije glave
15.10.2026.•
7
Ljudi bi mogli da žive vekovima ukoliko naučnici uspeju da razviju postupak transplantacije glave na drugo telo.
Ako vas bole kolena, kukovi ili kičma, možda bi najpre trebalo da pregledate stopala
15.10.2026.•
0
Bolovi u stopalima, žuljevi i otežano hodanje nisu tegobe koje treba pripisivati samo godinama. I u odraslom dobu moguće je pružiti stopalima odgovarajuću podršku, a ortopedski ulošci mogu pomoći u ublažavanju tegoba.
Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Naučnici otkrili zašto je to bolje za naš organizam
14.10.2026.•
16
U nedelju, 25. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke se vraćaju na dva sata, a pomeranje sata vraća i pitanje koje godinama izaziva rasprave: da li uopšte treba da menjamo vreme i koje računanje bi bilo bolje zadržati?
Istraživanje o "paradoksu gojaznosti": Osobe sa demencijom možda žive duže, ako imaju višak kilograma
14.10.2026.•
0
Ljudi sa demencijom možda žive duže ako imaju višak kilograma, pokazuje istraživanje.
Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
12.10.2026.•
0
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Institut "Dedinje" postaje edukativni centar
11.10.2026.•
0
Direktor Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" Milovan Bojić izjavio je da taj institut postaje edukativni centar za lekare iz celog sveta.
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
5
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
3
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Naučnici otkrili mesto u Italiji u kojem žene žive izuzetno dugo
11.10.2026.•
0
U malom planinskom mestu Bolotana na Sardiniji, u Italiji, naučnici su otkrili izuzetno visoku stopu dugovečnosti, posebno među ženama.
Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
11.10.2026.•
1
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Najzdravije namirnice iz japanske kuhinje koje bi trebalo češće da koristimo
11.10.2026.•
0
Japanska kuhinja mnogo je više od sušija i ramena.
Koliko je vremena potrebno vašem telu da svari hranu?
11.10.2026.•
1
Da li ste se ikada zapitali koliko je vremena potrebno da se hrana svari?
Ispiranje nosa slanim rastvorom može skratiti prehladu za dva dana
10.10.2026.•
2
Obična prehlada u proseku traje oko devet dana, a lek koji može jednostavno da je zaustavi ne postoji.
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar