Samo jedna ozbiljna opekotina od sunca može zauvek da promeni vaše zdravlje
Za sve one čija su leta u detinjstvu podrazumevala gotovo godišnje ljuštenje kože izgorele na suncu, postavlja se neprijatno pitanje: da li su te opekotine ostavile trajna oštećenja na koži?
Foto: Pixabay
Meta-analiza objavljena u časopisu "JAMA Dermatology" ukazuje na to da je odgovor verovatno potvrdan.
Među 17 studija koje su obuhvatile više od 321.000 ljudi, oni koji su ranije imali bolne opekotine od sunca, plikove ili ozbiljne opekotine imali su veće šanse da razviju kožni skvamozni karcinom (cSCC), jedan od najčešćih oblika raka kože.
Istraživači su pretražili hiljade objavljenih studija i objedinili podatke iz njih 17. Utvrdili su da su ljudi koji su tokom života umereno često imali bolne ili ozbiljne opekotine ili plikove imali 51 odsto veće šanse za razvoj cSCC-a od onih koji nisu imali takve opekotine, piše ScienceAlert.
Kod ljudi koji su ih imali često, šanse su bile veće za 69 odsto.
Stručnjaci Medicinskog centra Univerziteta Ročester u Njujorku nazivaju ih "opekotinama od sunca koje menjaju život", jer oštećenje DNK u ćelijama kože izazvano UV zračenjem može da ima doživotne posledice.
Možemo da osetimo olakšanje kada toplota i bol izazvani opekotinom nestanu, ali oštećenje DNK ostaje.
"Kada telo popravlja to oštećenje, ponekad može da dođe do grešaka. Vremenom se te mutacije mogu nagomilavati i doprineti razvoju raka kože", rekla je Adrijen Viktor, onkološkinja sa Instituta za rak Vilmot Univerziteta Ročester, koja nije učestvovala u analizi.
Meta-analizu, objavljenu 2025. godine, sproveli su dermatolog Ajzak Veber i njegove kolege iz Centra za rak MD Anderson Univerziteta Teksas i drugih američkih institucija.
"Iako je uloga izloženosti UV zračenju u razvoju cSCC-a dobro utvrđena, konkretan uticaj opekotina od sunca i dalje je manje izvestan. Teško je razdvojiti hroničnu izloženost UV zračenju od opekotina od sunca zbog mogućeg preklapanja - ljudi koji imaju više opekotina mogu takođe biti više hronično izloženi suncu", napisali su Veber i njegove kolege, verovatno zato što je teško izmeriti posledice opekotina decenijama nakon što su se dogodile.
Istraživači su, gde god je to bilo moguće, koristili podatke prilagođene prema uzrastu, polu, boji kože i osetljivosti kože. Posebno je upečatljivo to što su česte ozbiljne opekotine od sunca u detinjstvu bile povezane sa većim rizikom od razvoja cSCC-a - šanse su bile i do tri puta veće - a čak je i nekoliko ozbiljnih opekotina izgleda povećavalo rizik.
Iako je pouzdanost dokaza ostala niska, delimično zato što su se podaci oslanjali na sećanja ljudi na ranije opekotine, Veber i njegove kolege zaključili su da rezultati dodatno naglašavaju značaj efikasnog sprečavanja opekotina od sunca, posebno kod dece i tinejdžera.
Dermatološkinja Džinija El-Fegali dala je sličan savet.
"Deca su podložnija zbog više faktora rizika, uključujući biologiju ćelija kože koje proizvode pigment, veću verovatnoću izlaganja suncu i nedoslednu upotrebu zaštite od sunca", objasnila je ona.
Ranije meta-analize koje su proučavale druge vrste raka kože i istoriju opekotina dale su slične rezultate: što je osoba imala više ozbiljnih opekotina tokom detinjstva, po deceniji ili tokom čitavog života, to je, na primer, bio veći rizik od melanoma ili karcinoma bazalnih ćelija. U suštini, oštećenja se nagomilavaju, a česte ozbiljne opekotine su opasne, pa njihovo izbegavanje verovatno značajno doprinosi smanjenju rizika od raka kože.
Ipak, koliko god ovi podaci mogli da zabrinu, oni ne predstavljaju celu sliku.
UV zračenje je poznati kancerogen, a ukupna izloženost suncu tokom života zaista utiče na rizik od raka, ali postoje i drugi važni faktori. Genetika ima određenu ulogu, a na rizik mogu dodatno da utiču životne navike poput pušenja cigareta.
Korišćenje solarijuma takođe povećava rizik od melanoma, a studija iz 2025. godine ukazuje na to da redovno izlaganje veštačkom UV zračenju može biti štetnije za kožu od sunčeve svetlosti.
Kratkotrajno izlaganje suncu može pomoći povećanju nivoa vitamina D, ali rezultati nedavnih meta-analiza o opekotinama i riziku od raka kože ukazuju na to da bi svakako trebalo izbegavati opekotine koje ostavljaju vidljiva oštećenja kože.
Iako ne možemo da promenimo opekotine koje smo već imali, možemo da sprečimo nove.
Zaštita od prekomernog izlaganja suncu zahteva malo razmišljanja i planiranja. Kako poručuje danas čuvena australijska kampanja za edukaciju javnosti iz osamdesetih godina: obucite majicu, nanesite kremu za sunčanje i stavite šešir.
"Neki ljudi izbegavaju kreme za sunčanje zbog mitova da njihovi sastojci mogu izazvati rak kože. Međutim, najsnažniji dokazi ukazuju na UV zračenje kao glavni uzrok većine karcinoma kože", kaže Viktor.
Izbegavanje jakog podnevnog sunca i boravak u hladu drveta ili suncobrana takođe su dobri načini za sprečavanje opekotina.
Meta-analiza je objavljena u časopisu "JAMA Dermatology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
1
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
3
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Otkrivena prednost kafe bez kofeina u odnosu na onu sa kofeinom
05.10.2026.•
0
Kafa bez kofeina možda ne pruža isti osećaj razbuđivanja, ali bi mogla da ima prednost za mozak koju kafa sa kofeinom nema.
Miris pupka mogao bi da ukaže na Parkinsonovu bolest i kognitivni pad
05.10.2026.•
0
Pupak je prirodno mesto na kojem se skupljaju mrtve ćelije kože, sebum, znoj i bakterije, a njihov spoj stvara karakterističan miris.
Kada zapravo počinju "srednje godine"?
05.10.2026.•
0
Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.
Ovo su najčešće greške prilikom merenja krvnog pritiska
05.10.2026.•
1
Jednostavne greške prilikom merenja krvnog pritiska mogu da dovedu do znatno viših rezultata, pa čak i do pogrešne dijagnoze hipertenzije, upozoravaju stručnjaci.
Francuska uvodi porez na šećer kako bi smanjila gojaznost
05.10.2026.•
0
Francuska vlada planira da uvede novi porez na proizvode sa visokim sadržajem šećera u okviru budžeta za 2027. godinu, s ciljem borbe protiv gojaznosti.
Jedenje u samoći ili društvu može da promeni način na koji vaše telo metaboliše glukozu
05.10.2026.•
0
Jedenje u samoći moglo bi da promeni način na koji telo obrađuje obrok.
Za zdravlje srca važan je izbor mesa: Evo koje je najbolje jesti i u kojim uslovima
04.10.2026.•
1
Meso je čest izvor proteina, gvožđa i vitamina B12, ali nemaju sve vrste jednaku nutritivnu vrednost.
Voće za bolji san: Pomaže pri poremećaju spavanja
04.10.2026.•
0
Ako uveče dugo ne možete da zaspite, budite se tokom noći ili vam je ritam spavanja poremećen, možda ćete prvo pomisliti na melatonin.
VIDEO "AbortOmat" u Varšavi: Aktivisti otvorili roze paketomat za pilule za abortus
04.10.2026.•
0
Poljski aktivisti pokrenuli su paketomat koji omogućava ženama da dođu do pilula za abortus kako bi zaobišli gotovo potpunu zabranu prekida trudnoće u zemlji, prenosi danas Gardijan.
Nova studija: Šećer uz antibiotike može narušiti crevni mikrobiom
02.10.2026.•
0
Ishrana bogata šećerom tokom antibiotske terapije može dodatno narušiti crevni mikrobiom i podstaći razmnožavanje potencijalno opasnih bakterija, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature, prenosi CNN.
Strah od zubara nije samo strah od bola: Evo zbog čega mnogi izbegavaju pregled
02.10.2026.•
0
Neki se plaše bola, drugi igle ili zvuka instrumenata, a treći strahuju od toga šta će stomatolog pronaći. Razlozi su različiti, ali jedno je zajedničko - pregled se odlaže, a strah raste.
VMA od danas ima "sajber nož": Savremeni sistem za lečenje onkoloških pacijenata
01.10.2026.•
2
Zamenik načelnika Vojno medicinske akademije (VMA) Ivan Leković rekao je danas da je od 1. oktobra građanima Srbije u toj ustanovi dostupan i "sajber nož".
Komentari 1
Erster
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar