Zbog sve češćih protesta desničarskih organizacija, od kojih su mnoge i zabranjene, postavlja se pitanje koja je njihova uloga u kreiranju javnog mnjenja, ali i gde je u svemu tome levica.
Jedan od takvih protesta dogodio se krajem prošle godine u Novom Sadu, kada su se na istom mestu našle zabranjene organizacije "Obraz", "Naši" i "Nacionalni stroj". Oni su tom prilikom poslali poruku podrške Rusiji i Vladimiru Putinu, ali i uzvukivali parole "Ne u NATO".
Sličan protest je organizovan prošlog meseca, kada se u Beogradu okupilo nekoliko hiljada ljudi, koji su protestovali protiv potvrđivanja sporazuma Srbije i NATO. Protestu, koji je organizovao "Srpski sabor Zavetnici", priključila se organizacija "Obraz". I tada su, kao i u Novom Sadu, pevane patriotske pesme, a podrška je, još jednom, pružena predsedniku Rusije Vladimiru Putinu.
Politikolog Duško Radosavljević za 021.rs kaže da ovakvi protesti, ali i slobodno delovanje zabranjenih ultra-desničarskih organizacija, ne čudi, jer oni dobijaju određenu podršku vrha vlasti.
"Ove organizacije već dugo vremena imaju institucionalnu podršku, što ne čudi ukoliko pogledate ispade političara. Taj fenomen traje u kontinuitetu i počiva na narativima nacije, tla, obespravljenosti i zavere protiv nas. Međutim, postoji drugi aspekt cele priče, a to je zastrašivanje. Desničarske organizacije su, kada je reč o političkom uticaju, periferne, ali zato veoma snažno deluju na ulici, jer je njihova uloga da zastraše protivnike. Oni to i sami znaju, jer u racionalnoj raspravi nemaju argumenata, zbog čega napadaju. Upravo ta vrsta zastrašivanja političkih protivnika je razloga zbog kojeg država koketira sa njima", priča Radosavljević.
Za lidera Levice Srbije Borislava Stefanovića česti protesti su pokazatelj nemoći države."Očigledno je da država nije u stanju da zabrani organizacije krajnje desnice, koje svojim ponašanjem, ne samo što krše Ustav, nego stvaraju i probleme građanima. Ne bih povezivao ulogu države direktno sa njima, ali je jasno da postoje kanali komunikacije u domenu kontrole, odnosno da one slobodno deluju, ali ne preko granica koje bi ugrozile vlast", kaže Stefanović za 021.rs.
Ovakva okupljanja, prema rečima Radosavljevića, veoma su mobilizatorska, pogotovo kada je reč o mladima koji žele da budu viđeni, bez obzira na svoje ponašanje.
"Mariširanje, uzvikivanje parola, a naročito skandalozno ponašanje, koje je dominantan i viđen model ponašanja, deluje veoma primamljivo mladim osobama. Njima je stalo do toga da budu viđeni, ali ne mare na način kojim će to postići. Nasuprot tome, imate medijski prostor koji je okupiran predstavnicima neoliberalne ili takozvane 'prosvetiteljske politike' koje sistematski negiraju sve vrednosti levice. U takvom medijskom kompleksu, mladima ne preostaje ništa drugo nego da se priključe nekim desničarskim organizacijama", objašnjava naš sagovornik.
Društvene mreže vs. izlazak na ulicu
U izbornoj godini velika tema je način na koji će se mobilisati mase. Iako najveće stranke imaju i jak uticaj na društvenim mrežama, one ne moraju nužno biti pokazatelj njihove moći. Politikolog Duško Radosavljević smatra da društvene mreže i ulica služe za privlačenje različitih glasača.
"Moderne tehnologije i društvene mreže su dobre, ali u Srbiji postoji 46 odsto funkcionalno nepismenog stanovništva, tako da se za uticaj na njih ne koriste društvene mreže, nego mejnstrim mediji. Oni ne kreiraju svoja mišljenja kroz kritiku, već na osnovu onoga što im je servirano i to bespogovorno prihvataju. Ulica služi za obrazovanje jedne druge vrste političkih opcija. To je nacionalističko osvešćena omladina, koja ima svoj uticaj i na društvenim mrežama, jer im je to blisko. Stoga, društvene mreže imaju svoju dvostruku ulogu, jedna je kreiranje kritički nastrojenog stanovništva, a druga mnogo veća, jeste propagandna uloga", ističe Radosavljević za 021.rs.
Borislav Stefanović dovodi u pitanje samu svrhu izlaska na ulice, odnosno uticaj takve akcije. "Društvene mreže igraju veliku ulogu, ali koliki je stvar odraz moći onoga što se vidi na mreži. Sa druge strane, možemo da primetimo kako su izlasci na ulicu u poslednjih 10-15 godina bili odraz razočaranosti stanovnika Srbije, a razočaranost se nastavila i posle toga, jer se stvari uglavnom nisu menjali. Nedostatak aktivizma doveo je do toga da imamo apatično javno mnjenje" kaže Stefanović i dodaje da apatičnost i strah dovode do toga da najgori upravljaju državom.
Uloga levice - teret prošlosti
Za mnoge levica u Srbiji nosi teret prošlih vremena i političara koji su pod okriljem levičarenja sprovodili nacionalističku politiku. To je bilo najvidljivije devedesetih godina, kada je, kako kaže Radosavljević, levicu predstavljao bračni par Milošević-Marković.
"Najveću ulogu u kompromitovanju levice imala je Socijalistička partija Srbije. Oni su svoju politiku kreirali tako da ne bude samo nacionalnistička i ratna, nego u konačnici i pljačkaška. Naravno, to je dovelo do toga da kad god se nešto poveže sa socijalizmom ili levicom, budi mnogo veću sumnju, nego kad se pojavi nešto napredno, moderno, srpsko ili liberalno. Narod to povezuje sa pljačkom i ratom i zašto bi iko želeo da mu se to ponovi? Ipak, već 25 godina postoji potreba za kreiranjem prave levice, koja neće omogućiti obmanu naroda. To i jeste problem za Skupštinu, koja je uglavnom desno nastrojena", priča naš sagovornik.
Sa ovim mišljenjem se ne slaže prvi čovek Levice Srbije, jer smatra da narod dobro pamti ko je kakvu politiku vodio. Prema njegovom mišljenju, kritike na taj račun dolaze od takozvane demokratske opozicije, koja u nedostatku ideja lepi kvazi-ideološke nalepnice.
"Ne snosimo teret onoga što se činilo devedesetih pod velom levice, a za to su dva jednostavna razloga. Stariji građani Srbije znaju dobro ko je bio ko devedesetih i kakvu je politiku vodio, dok mlađi nemaju istorijsko sećanje o tome i termin levice ne povezuju sa licima devedesetih. Politika obojena nacionalizmom, kakvu su imale SPS i JUL, nikako se ne može povezati sa modernom levicom, kakva je naša. Ipak, postoji bojazan da desničari dobijaju na zamahu, jer za to imaju dosta povoljnih razloga za to. Levica se tek pojavila, tako da će se njeno delovanje u političkom životu Srbije tek osetiti", zaključuje Stefanović za 021.rs.
Partije sa najvećom podrškom u Srbiji, a koje se deklarišu kao levičarske, odnosno stranke levog centra su Socijalistička partija Srbije, Demokratska stranka, Pokret socijalista, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka i Zeleni Srbije.
Jedini aktivizam na ovim prostorima od kada se Bravar preselio na onaj svet, a naročito od kada su osnovali države "svojih na svome" i kada su postali konačno istorijski nezavisni je:
- Svaki svoga Srbina pokradite.
Previše je priča o tome kako smo apatični, hajde da se svako od nas probudi i vidi šta može konkretno da uradi. Ako nisi zadovoljan ne kukaj za tastaturom već nađi način kako da deluješ.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
BIRN piše da je politički institut koji podržava predsednika SAD Donalda Trampa negirao da je poslao nekoga da posmatra lokalne izbore u Srbiji u nedelju.
Predsednica Skuštine Srbije Ana Brnabić kažeda je predsednik republike Aleksandar Vučić najavio pokretanje razgovora unutar SNS, ali i sa drugim strankama, o predstojećim izborima i širem spoljnopolitičkom pravcu zemlje.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je večeras da ukoliko građani i studenti od njega budu tražili politički angažman na mogućim izborima da će biti spreman da taj angažman i prihvati.
Operativno telo SPS-a za sprovođenje izbornih aktivnosti ocenilo je da "koalicija patriotskih snaga, čiji je SPS deo i koja je okupljena oko SNS, nikako ne predstavlja pretnju njenoj budućnosti i političkom identitetu.
Politički analitičar Dragomir Anđelković izjavio je da su lokalni izbori u deset gradova i opština pokazali da je pad rejtinga Aleksandra Vučića i SNS realno mnogo veći od 20 odsto kako su to pokazali zvanični rezultati.
Radna jedinica za prvu pomoć studenata u blokadi saopštila je da je materijal koji je zaplenjen u zgradi Rektorata u Beogradu - igle, kanile, zavoji, motorole, služio za obezbeđivanje prve pomoći tokom većih okupljanja.
Uprava beogradskog Filozofskog fakulteta saopštila je danas da su pripadnici policije u utorak, "neosnovano i bez pravnog utemeljenja, držali zarobljene njihove kolege" u prostorijama fakulteta u Kapetan-Mišinom zdanju.
Autori emisije, a sada podkasta "Dobar, loš, zao" Nenad Kulačin i Marko Vidojković danas su dali iskaze u parničnom postupku koji je protiv njih pokrenuo gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić.
Prijava učenika za polaganje prijemnih ispita za upis u specijalizovane gimnazije, specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počinje danas i trajaće do 8. aprila.
U Srbiji je svaki osmi udes u saobraćaju s poginulima povezan s vožnjom pod dejstvom alkohola, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih povodom Svetskog dana borbe protiv alkoholizma, 1. aprila.
Članovi medijskih udruženja pozvali su, ispred zgrade Predsedništva Srbije, predsednika države Aleksandra Vučića da "izađe i pogleda u uči novinare o čijim životima misli da može da odlučuje".
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani otkazao je današnju posetu Srbiji u poslednji čas, dok ga je protokol Srbije već čekao na aerodromu u Beogradu.
"Još jedno u nizu obećanja Aleksandra Vučića o puštanju brze pruge do Budimpešte do kraja marta je propalo", kaže član Predsedništva Stranke slobode i pravde Janko Veselinović.
Komentari 10
Tačku na pljačku
- Svaki svoga Srbina pokradite.
Danijela
Radoslav NS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar