Šta radnicima u Srbiji daje za pravo da traže veće plate

Evropska konfederacije sindikata je pokrenula kampanju "Veće plate za sve", u koju je uključena i Srbija, s obzirom da je u našoj zemlji za prosečnu potrošačku korpu potrebno izdvojiti jednu i po prosečnu zaradu.
Šta radnicima u Srbiji daje za pravo da traže veće plate
Foto: 021.rs
Kampanja Evropske konfederacije sindikata predviđa da se zajedno sa ekonomskim oporavkom povećavaju i zarade.
 
U tu kampanju su uključene dve reprezentativne sindikalne organizacije - Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS "Nezavisnost", čiji su predstavnici zatražili da se i u Srbiji radnicima povećaju zarade.
 
Firmama zarada porasla tri puta, a plate ostale iste
 
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je rekao da bi se sa većim zaradama smanjile nejdnakosti u društvu. "Profit našim firmama je porastao prošle godine u odnosu na 2015. godinu tri puta, a plate su ostale iste, na nivou koji zabrinjava i vređa zaposlene", istakao je Orbović.
 
Prema njegovim rečima, najveći rast plata, više od 30 odsto, bio je 2006. i 2007. godine i 402 evra je bila prosečna zarada u Srbiji 2008. godine, dok je minimalna zarada bila 0,86 evra po satu. "Posle Svetske ekonomske krize kreće smanjivanje i 2009. je prosečna plata bila 337 evra, a 2016. godine 374 evra", rekao je Orbović, dodajući da je prošle godine minimalna zarada bila 0,92 evra po satu.
 
Kako kaže, nikako da napravimo kvalitetan korak i da počnu plate konstantno da rastu, tako da su svega dve ili tri zemlje u Evropi ispod Srbije po prosečnoj zaradi. Orbović je ukazao i da minimalna zarada ne obezbeđuje minimalnu potrošačku korpu.
 
Predsednik UGS "Nezavisnost" Zoran Stojiljković je rekao da je Srbija primer tzv. loše nejednakosti "kao što postoji dobar i loš holestorol".
 
On kaže da se treba povećati fond zarada, a da se to može učiniti većim privrednim rastom i BDP-om, ali i ukidanjem partijskog zapošljavanja i smanjivanjem korupcije. Stojiljković ističe da u Srbiji postoji prostor za povećanje zarada i da plate trebalo povećati u budućnosti za pet do oko 15 odsto. On je kazao da treba stimulisati obrazovanje, veće zapošljavanje, progresivno oporezivati zarade - od 15 do 40 odsto, ali i napraviti obuhvatniji sistem podrške najsiromašnijima, a posebno ženama na selu koje nemaju prihode i penzije.
 
U Evropi 30 miliona ljudi rade za platu od koje ne mogu da žive
 
Zamenik generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, sa sedištem u Briselu, Peter Šerer kaže da je zarade posebno treba povećati u zemljama gde su radnici najviše trpeli, a tako da se od tih zarada može pristojno živeti. Šerer naglašava da će u Evropi više od 30 miliona ljudi radi za platu od koje ne može da živi, kao i da posebno treba pomoći žene.
 
Potpredsednik SSSS Duško Vuković je rekao da bi trebalo izjednačiti prosečnu zaradu sa prosečnom potrošačkom korpom ili bar izjednačiti minimalnu zaradu sa minimalnom potrošačkom korpom. On je rekao da je 2016. profit 97.000 firmi koje zapošljavaju više od milion zaposlenih bio 229 milijardi dinara. 
 
Prosečna zarada u pojedinim gradovima ispod minimalne
 
Prema njegovim rečima, ima delova Srbije, na primer u Trgovištu i Odžacima, gde je prosečna zarada svega oko 160 evra.
 
Vuković je i da je na prosečnu platu u Srbiji od 46.000 bruto plata 75.000 dinara. Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Grgurević je rekao da je Srbija konačno krenula putem stabilizacije i napretka, što svi potvrduju i MMF i Svestska banka i Fiskalni savet.
 
On je podsetio da je privredni rast prošle godine bio 2,8 odsto, da je nezaposlenost smanjena 13,8 odsto, a izvoz je povećan za 11,5 odsto i drugo. "Sada to treba pretočiti u novi razvoj, povećanje standarda i kvalitetniji život svih građana Srbije", rekao je državni sekretar.
 
Grgurević je podsetio da vlada daje velike podsticaje za razvoj domaće privrede, ali i dolazak stranih investitora. On je podsetio i da su 72 strane kompanije koje su dobile podsticaje zaoposlile oko 40.000 radnika, što je oko 27.500 više nego što je bilo ugovorm predviđeno da zaposle.
  • Ne lupaj

    25.04.2017 20:36
    Samo advokata u Srbiji ima 10.000, plus pripravnici plus zaposleni radnici
    Onda prebroj notare, izvršitelje, privatne lekare i apotekare,knjigovodje, taksiste,frizere, pekare,prevodioce,sudske veštake,geometre,arhitekte, ugostitelje, zanatlije razne, privatna poljoprivredna gazdinstva, male trgovinske radnje, automehaničare......
    Plaćaju na svoju zaradu poreze i doprinose ......moraju, PU preti prinudnom naplatom plus kamata zakonska zatezna uvečana 15% na kašnjenje....
    Čoveče koja fabrika zapošljava taj broj ljudi!? Bez subvencija državnih i da plaća poreze i doprinose redovno ili sa malim kašnjenjem?
  • @Mali gazda

    25.04.2017 19:43
    Male gazde su bitne u Nemackoj i Americi, gde su vecina (po visini poreza/doprinosa, broja zaposlenih, itd.). U Srbiji je broj malih gazda (mala preduzeca, preduzetnici i sl.) smesan, po svim parametrima. A ovim tempom i tretmanom, u buducnosti mogu biti samo jos manje bitni
  • Mali gazda

    25.04.2017 15:41
    Male gazde su bitne! Oni jedini i uplaćuju u budžet sve po prinudnoj naplati PU uvećano za lihvarske kamate i kaznene takse.Neki vode knjige, a neki su paušalci.Oni samo za sebe i za svoje radnike jedini i plaćaju 68% poreza i doprinosa na svoje zarade, pogotovo su paušalci u problemu, njihove zarade PU procenjuje na veće od 60.000,00 dinara,tako da su im paušali preko 30.000,00 dinara mesečno plus kamata na kamatu za svaki dan kašnjenja.
    Velike gazde za punjenje budžeta i nisu bitne, dobili su subvencije po radniku za plaćanje poreza i dopriniosa ili ne plaćaju uopšte,jer ih niko ne dira.
    I uvek kada se povećaju porezi i doprinosi stradaju samo "male gazde"!
    Preko ledja "malih gazda" isplaćuju se plate u javnom sektoru i subvencije za velike privatne gazde.
    I svaki ustupak sindikatima platiće "male gazde"kroz uvećane poreze.Nema ko drugi.Drugi ne plaćaju.
    Idite na sajt APR i pogledajte koliko ima registrovanih preduzetnika "malih gazda" i neka PU objavi podatak koliko te "male gazde" uplaćuju godišnje u budžet na ime poreza, doprinosa i kamate na kašnjenje. I neka neko objavi kako se knjiži i gde se troši naplaćena kamata za poreze i doprinose koje uplate "male gazde".Sve mi se čini da se od tih para "povezuje staž" zaposlenima kod države i u propalim firmama

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija