Pokrenut postupak protiv Masterkarda

Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak ispitivanja povrede konkurencije na tržištu platnih kartica protiv društava MasterCard Incorporated.
Pokrenut postupak protiv Masterkarda
Foto: Pixabay
Komisija je postupak pokrenula po službenoj dužnosti. 
 
Komisija je, kako je navela u saopštenju, osnovano pretpostavila da Masterkard, kao oblik udruženih učesnika na tržištu Srbije, određuje minimalne međubankarske naknade u nepravičnom iznosu, koje su u proseku nekoliko puta veće od onih koje banke u sistemu Masterkarda primenjuju najranije počev od 2005. godine. 
 
Time se ograničava konkurencija među bankama u pogledu iznosa trgovačkih naknada koje nude trgovcima za uslugu prijema platnih kartica, a moguće je da utiče negativno i na konkurenciju na tržištu izdavalaca platnih kartica na teritoriji Srbije. 
 
Pozivaju se svi koji raspolažu podacima, ispravama ili drugim relevantnim informacijama koje mogu biti od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja u tom postupku da ih dostave Komisiji za zaštitu konkurencije na adresu Savska br. 25/IV, Beograd, navedeno je u saopštenju.
 
Masterkard: Ne postavljamo i ne naplaćujemo nadoknade
 
Kompanija Masterkard saopštila je da je početkom 2018. godine, udruženje za zaštitu bankarskih korisnika "Efektiva" pokrenulo postupak pred Komisijom za zaštitu konkurentnosti zbog međubankarskih naknada kompanije Masterkard u Srbiji. 
 
Komisija je obavestila Masterkard 19. septembra da će pokrenuti zvanični postupak po ovom pitanju. Odluka o pokretanju formalnog postupka je proceduralni korak i ne odnosi se na legalnost međubankarskih naknada u Srbiji, navodi kompanija. 
 
"Masterkard je čvrst u stavu da su navodi tužbe udruženja 'Efektiva' neosnovani i nastaviće svoju borbu protiv njih tokom formalne istrage Komisije za zaštitu konkurentnosti. Masterkard takođe napominje da je 'Efektiva' već upotrebila slične navode u tužbi koja je podneta protiv kompanije Masterkard pred Višim sudom u Beogradu 2017. godine, ali je Sud tu tužbu odbacio", navodi se u saopštenju. 
 
Napominje se da Masterkard ne izdaje kartice, ne postavlja i ne naplaćuje potrošačke nadoknade i ne zarađuje od međubankarskih naknada koje banka prihvatilac plaća banci izdavaocu kartice i da potrošačima pruža realne vrednosti i mogućnosti, uključujući i sigurnost, praktičnost i zaštitu potrošača. 
 
"U svakoj od 210 zemalja i teritorija na kojima smo prisutni poslujemo po istim principima, odnosno u potpunosti u skladu sa lokalnim zakonodavstvom i tržišnim uslovima. Posvećeni smo unapređenju postojećih partnerstava sa javnim i privatnim sektorom u Srbiji, kao i kreiranju novih saradnji. Naš cilj je da osiguramo da svi učesnici platnog tržišta uživaju u modernijem i efikasnijem sistemu plaćanja koji je prilagođen digitalnom dobu. Sigurni smo da je otvoreni dijalog zasnovan na činjenicama jedini način da to postignemo", navodi kompanija u saopštenju.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.