Ako bi Srbija odlučila da preuzme NIS: Stručnjaci o tome kako bi to izgledalo

Pošto nije dao najpreciznije objašnjenje zašto je Vlada Srbije izabrala da većinskom vlasniku NIS-a ostavi rok od baš 50 dana da proda svoj paket akcija, predsednik Srbije je ostavio nekoliko opcija.
Ako bi Srbija odlučila da preuzme NIS: Stručnjaci o tome kako bi to izgledalo
Foto: 021.rs
Prva bi podrazumevala da NIS i država imaju u rezervi nafte i derivata za toliko dana da bi tržište moglo nesmetano da funkcioniše. Čak i ako odgovor američkog OFAC-a na zahtev za produženje licence bude negativan. A Rafinerija u Pančevu koja je na tihom režimu zbog toga već ove nedelje stane.
 
Drugi bi, pak, mogao da se tiče roka koji je većinski vlasnik NIS-a dobio od OFAC-a da proda svoj udeo, a to je 13. februar 2026.
 
Treći, koji je možda najmanje verovatan, značio bi da Srbija namerava da NIS preuzme tako što će posegnuti za stečajem ove kompanije. I prema njenim procenama, treba joj toliko dana da bi na ovaj način mogla da preuzme vlasništvo. I time se oslobodi američkih sankcija.
Epilog ovog pedesetodnevnog ultimatuma, ukoliko NIS ne dobije novog vlasnika, biće, prema rečima predsednika Srbije, uvođenje državne uprave. Nije precizirao kako će to tačno izgledati, ali jeste da su neki ministri u Vladi Srbije bili za to da se NIS već sada nacionalizuje. On, pak, tu mogućnost i dalje odbacuje.
 
Forbes Srbija istraživao je šta u praksi znači nametanje državne uprave. Može li Srbija zakonski preuzeti NIS? Da li joj je za to potreban novi propis? Je li taj propis zakon o nacionalizaciji koji bi bio opšti? Ili neki novi leks specijalis koji bi se odnosio samo na ovaj slučaj? Ili nešto treće? Primera radi, stečaj.
 
Doneti zakon o administrativnom preuzimanju
 
Advokat i nekadašnji ministar Milan Parivodić kaže za Forbes Srbija da bi se problem mogao rešiti tako što će Skupština Srbije da usvoji zakon o administrativnom preuzimanju. Ali ne samo u slučaju NIS-a, nego opšti, to jest sistemski zakon koji bi regulisao i neke eventualne buduće slučajeve.
On dalje objašnjava da bi Srbija zapravo trebalo da uradi sličnu stvar kao što su to ranije uradile Nemačka ili Bugarska u slučaju preuzimanja upravljanja ruskim kompanijama. Nemačka je još 2022. preuzela kontrolu nad imovinom ruskog naftnog giganta Rosnjefta. Ona je to uradila pozivajući se na Zakon o energetskoj bezbednosti.
 
Parivodić navodi da Srbija u svojim propisima o energetici nema mogućnost da na ovaj način preuzme upravljanje imovinom NIS-a, ali 
zato može da usvoji poseban propis koji to na sličan način reguliše.
 
On kaže da bi taj zakon trebalo da propisuje da vlasnik kritične infrastrukture ima obavezu da obezbedi normalno funkcionisanje kompanije zato što je to u nacionalnom interesu zemlje. Ukoliko to nije u stanju da uradi, onda država ima pravo na nametne svoju upravu.
 
Čudno kako neki propis to već ne reguliše
 
"Meni je čudno i indikativno kako mi u Zakonu o energetici to ne regulišemo. Mogućnost da se ovo uradi ako su ugroženi nacionalni interesi. I baš nemamo takvu odredbu koja se tiče nafte ili gasa", kaže Parivodić sugerišući da je to očigledno bio ustupak Rusima.
 
"Taj budući propis trebalo bi najdetaljnije moguće da odredi buduće korake. U smislu da Vlada ima pravo da uvede novu upravu u NIS i da sadašnji menadžment mora da se povinuje toj upravi. Takva uprava dala bi onda u sledećem koraku većinskom vlasniku akcija rok, ne previše dug, da proda svoj paket akcija. Ukoliko to ne učini, onda nova državna uprava to uradi u ime i za račun vlasnika akcija, tojest Gasproma. I novac dobijen prodajom uplati na njihov račun", kaže Parivodić.
 
On dodaje da ustavni osnov za donošenje ovakvog propisa postoji, čak i ako zakon bude podrazumevao retroaktivno dejstvo.
 
"Suština je da to treba da bude opšti zakon koji će na taj način omogućiti primenu i na neke buduće situacije. Naravno, precizno definisan u smislu da se jasno propiše kada i kako može da se primenuje", precizira ovaj advokat.
 
Pravni okvir već postoji
 
Advokat Tomislav Šunjka, pak, tvrdi da pravni okvir za preuzimanje akcija NIS-a već postoji.
 
"Interesi Srbije su da se ne ugrozi bezbednost i energetska stabilnost. I ona već sada ima pravni okvir koji joj omogućava da to učini", tvrdi sagovornik Forbes Srbija.
 
On podseća da Zakon o potvrđivanju sporazuma između Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o stimulisanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji je još na snazi to omogućava.
U članu 4. tog Zakona stoji sledeće:
 
"Ulaganja ulagača jedne strane ugovornice koja su realizovana na teritoriji druge strane ugovornice neće se eksproprisati, nacionalizovati ili podvrgnuti drugim metama koje imaju slične posledice osim u slučajevima kada se takve mere preduzimaju u opštem interesu, po zakonskim propisima koji nisu diskriminacioni, a praćeni su isplatom brze i adekvatne naknade".
 
U nastavku tog člana piše: "Naknada treba da odgovara najmanje tržišnoj vrednosti eksproprisanih ulaganja, neposredno pre nego što je zvanično postalo poznato da će se stvarno sprovesti ili da predstoji eksproprijacija. Nadoknada će se isplaćivati bez neosnovanog kašnjenja u konveribilnoj valuti i neometano transferisati u inostranstvo. Do momenta isplate, na iznos nadoknade, zaračunavaće se kamata po kamatnoj stopi one strane ugovornice na čijoj teritoriji su uzvršena ulaganja".
 
Šunjka smatra da je ovo dovoljno da država već sada preuzme NIS.
 
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija