Srbija čekala 300 dana da bi Rusima dala još 50 dana za NIS: Zašto i šta sledi u narednom periodu
Srbija je Rusima dala rok od 50 dana da nađu kupca za NIS, a na osnovu predloga Aleksandra Vučića da im se da još vremena za transakciju.
Foto: 021.rs
"Mi smo spremni da trpimo sve posledice narednih 50 dana. Spremni smo da nam ništa ne radi, da nam Rafinerija ne radi, jer nećemo ni danas, ni sutra, ni prekostra da nacionalizujemo NIS. To je moja odluka, Vlada Srbije je to podržala. Posle 50 dana, ukoliko ne dođe do kupoprodajnog ugovora, ni tada nećemo nacionalizovati, već uvesti svoju upravu, a onda ponuditi najveću moguću cenu i platiti najveću cenu ruskim prijateljima", rekao je Vučić tokom jučerašnjeg obraćanja javnosti.
Potom je predsednica parlamenta Ana Brnabić najavila da će danas, 26. novembra, vlasti podneti amandman na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, koji otvara mogućnost da Srbija preuzme vlasništvo nad NIS-om, ali tek po isteku tih 50 dana.
Ekonomista Božo Drašković ocenjuje za Danas da se aktuelna situacija u vezi sa ruskim investicijama u Srbiji mogla naslutiti još na početku rusko-ukrajinskog rata. On podseća da su zapadne zemlje odmah po izbijanju sukoba počele da zamrzavaju imovinu ruskih državljana što je, prema njegovom mišljenju, jasno ukazivalo da bi jednog dana pod udar mogli doći i veliki ruski poslovni sistemi u regionima bliskim zapadnim geopolitičkim i ekonomskim interesima.
Drašković smatra da je Srbija zakasnila sa reakcijom i da je sadašnji rok od 50 dana, koji je država dala vlasnicima imovine od strateškog značaja, zapravo pokušaj da se nadoknadi izgubljeno vreme.
"Vlasnik dosad nijednom rečju nije rekao da želi da proda kompaniju, ni Srbiji ni bilo kome drugom, niti da želi da prepusti upravljanje. Davanje roka samo pokazuje izvlačenje vlasti zbog predugog čekanja, a u tih 50 dana se neće dogoditi ništa, osim ako se ne dogodi nešto u strateškim odnosima između SAD i Rusije", navodi on.
Drašković ističe da se Srbija zbog sankcija NIS-u zaista nalazi u neprijatnoj ekonomskoj, razvojnoj i socijalnoj poziciji, iako, kako kaže, situacija nije ni približno teška kao vreme sankcija devedesetih.
"Svakako situacija nije katastrofalna kao što je bila devedesetih godina, jer nije to taj tip sankcija, ali pogodiće u izvesnoj meri srpsku ekonomiju, stanovništvo, budžet...", kaže Drašković.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenjuje da i dalje postoji izvesna šansa da američki OFAC odobri dozvolu za rad kompaniji NIS, iako su te šanse, kako kaže, veoma male. U suprotnom, dodaje, Srbija bi se suočila sa periodom bez rada rafinerije i bez proizvodnje naftnih derivata, oslanjajući se isključivo na postojeće zalihe - državne, vojne i rafinerijske, ali i uvoz.
Prema njegovoj oceni, trenutna situacija najviše odgovara tim stranim distributerima.
"Ovo je najbolji mogući scenario za njih - najveći igrač se povukao, a oni sada imaju tržište na kome mogu da zarade više. Država Srbija će biti prisutna dok troši zalihe i dok ih bude dopunjavala, ali je logično da će privatne kompanije iskoristiti prostor da popune prazninu koju je NIS ostavio", objašnjava Savić.
Iako smatra da stanje jeste zabrinjavajuće, Savić naglašava da ne treba praviti paralelu sa sankcijama devedesetih godina.
"Tada su granice bile fizički zatvorene, pa smo opet dobijali neke isporuke. Sada imamo rezerve i dok ih ima, ne treba očekivati ozbiljne poremećaje. Kasnije, čak i ako ih bude, oni će biti blaži", kaže sagovornik beogradskog lista.
On očekuje rast cena goriva, ali i reakciju države, dodajući da bi država trebalo da smanji akcize i PDV na gorivo kako bi sprečila inflaciju, zatvaranje fabrika i gubitak poslova u kompanijama koje ne bi mogle da izdrže veće troškove energije.
Profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji Petar Đukić smatra da prestanak rada rafinerije "nije velika tragedija", podsećajući da je Srbija imala mnogo veće tragedije i gore situacije i u pogledu energetike i u pogledu sankcija.
"Nije tragedija ako rafinerija neko vreme ne radi. Postoji mogućnost uvoza, zbog toga tržište ne mora da bude ugroženo. Gorivo možemo nabavljati iz okruženja - najbliže su Republika Srpska i Severna Makedonija, gde je i jeftinije", kaže Đukić.
Đukić smatra da Rusi neće "tek tako" da pristanu na prodaju NIS-a, kao što ni Amerikanci neće lako pristati da daju pozitivan odgovor na tu prodaju. On naglašava da se ni Rusiji ni SAD ne žuri da donesu odluku, dok je hitnost najveća upravo u Srbiji zbog potencijalne štete zbog prestanka rada rafinerije.
Đukić kao razloge zbog čega Moskva neće lako pristati da prepusti NIS navodi to da su Rusi kupili NIS pod idealnim uslovima - po niskoj ceni i uz fantastične pogodnosti.
"Plaćaju rudnu rentu samo jedan odsto, a do skoro nisu ni to. Merenje i obračun vrednosti obavljaju se pod njihovom kontrolom, a niko iz Srbije to ne proverava. I takav status im je ugovorno obezbeđen sve do 'granice isplativosti', koja nikada nije definisana", ukazuje Đukić.
Ističe da su Rusi dosta i uložili u NIS, ali ukazuje da su zapravo ulagali u sopstvenu infrastrukturu, čime je vrednost kompanije porasla značajno iznad početne kupoprodajne cene. Đukić ukazuje i da su preuzeli naše resurse nafte i gasa i povećali obim eksploatacije za najmanje 60 odsto.
Zbog svega toga, Đukić smatra da ruski vlasnici neće tek tako napustiti NIS.
"Zašto bi prodavali Mađarima, Hrvatima ili Arapima po razumnijoj ceni, kada znaju da se Srbija nalazi pod pritiskom i da nam 'gori pod nogama'? Oni su racionalni i gledaće da izvuku najveću moguću cenu. Logično je da će čekati trenutak kada Srbija bude prinuđena da pristane na najvišu moguću cenu", ističe Đukić.
Smatra da je najverovatniji scenario da u nekom razumnom roku, kada istekne ovih 50 dana, i kada budemo u situaciji 'stani–pani', platićemo NIS daleko skuplje nego što bi koštao da su ga Rusi prodali arapskim investitorima.
Komentarišući tvrdbnje Vučića da imamo još četiri dana do potpunog gašenja Rafinerije u Pančevu, urednik u nedeljniku Radar i ekonomista Milan Ćulibrk kaže za N1 da je za to već kasno, čak i da ovog trenutka stigne operativna licenca OFAC-a, jer nemamo sirove nafte. On kaže da smo čekali 300 dana da bismo Rusima dali rok od 50 dana da nađu kupca za NIS, kao i da mu se čini da nam sledi "neprijateljsko preuzimanje".
"Realno, čekali smo 300 dana da im damo još 50. Neshvatljivo je, zaista, znalo se sve od 10. januara. Da je ova konferencija održana 11. januara, dan nakon što je saopštena odluka da OFAC uvodi sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva, ja bih to smatrao jednim ozbiljnim državničkim potezom. Ovako, sa ovolikim zakašnjenjem, opet se ne dešava apsolutno ništa... Tako da mi sada 50 dana živimo u jednom limbu i čekamo šta će se desiti, a znamo da dobro biti neće. To je definitivno", kazao je Ćulibrk za N1.
Ćulibrk podseća da je tek pre neki dan ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla da su Rusi spremni da prodaju udeo u NIS-u i pita se zašto naša strana nije dala ponudu i pozvala se na pravo preče kupovine, pa makar ih odbili.
"Ako će da prodaju, oni će da prodaju, da li pod redovnim ili pod vanrednim okolnostima. Drugo, besmisleno je da nama predsednik javno poručuje da će država platiti više od bilo kog drugog. Pa zašto bi platila dinar više od bilo kog drugog? Ti imaš pravo po ugovoru da za istu cenu koju je neko drugi spreman da plati, na koju Rusi pristaju, ti po toj ceni kupiš taj većinski udeo, kao što u svakom drugom ugovoru piše. I sad vi poručujete nekome ko u stisci prodaje da ćete vi da platite više nego bilo ko drugi. Ljudi, to ja ne znam. Jeste vi videli na pijaci neko tako da se cenka? Kada vam kaže koliko je sir - 1.000. E, evo ti 1.500, i ne dam ni dinar manje od hiljadu i po. To je nenormalno", zaključuje Ćulibrk.
NIS Rusima ekonomski ne predstavlja mnogo, ali politički predstavlja i zato nemaju interes da izađu iz kompanije, kaže za N1 profesor na ETF-u i član Narodnog pokreta Srbije Goran Radosavljević.
"Ono što smo mi izgubili od 10. januara kada su sankcije uvedene jeste taj momentum da mi držimo stvari u svojim rukama i da mi pregovaramo - deset meseci to nismo bili", kaže profesor.
Bugari su, kada je Lukoil potpao pod američke sankcije, preuzeli rafineriju, navodi Radosavljević.
"Oni su rekli da je rafinerija, kao što je i ovde, nacionalni interes i bez nje ne možemo da funkcionišemo, bez pumpi možemo i bez svega drugog možemo - ako su to mogli Bugari, ne vidim zašto ne bismo mi. Znamo šta želi američka strana. Da smo prema ruskoj strani rekli - ovo su moguće opcije, dajemo vam tri meseca ili ćemo mi to da preuzmemo prijateljski da upravljamo tom kompanijom dok ne prođu sankcije, a posle ćemo da se dogovorimo - to je verovatno bilo najbolje rešenje, Nemci su to uradili sa Gaspromom", objašnjava profesor.
Drugo rešenje je, kaže Radosavljević, da mi poštujemo te sankcije i kompanija ode pod stečaj pa da je onda mi kupimo iz stečaja, dok je treća opcija nacionalizacija, ka kojoj mi trenutno idemo.
"U ovom trenutku kompanija koja je pod sankcijama teško može da nađe kupca u nekim normalnim kompanijama i za normalnu cenu. Ko je taj koji će da se pojavi i da sada da dve, tri milijarde evra za kompaniju pod sankcijama", pita profesor.
Nacionalizacija je najgore moguće rešenje, smatra Radosavljević. On kaže i da pravo preče kupovine, koje Srbija ima u odnosu na NIS, možete da pokrenete tek onog trenutka kada većinski vlasnik kompanije ili jedan od vlasnika počne da je prodaje.
"Rusi nijednog trenutka nisu krenuli da prodaju NIS", ističe Radosavljević.
Vlast je verovatno shvatila da Rusi neće da izađu iz NIS-a tako lako, jer im ekonomski ne predstavlja mnogo, ali politički predstavlja, smatra Radosavljević.
"A što bi izašla? Od početka rata Rusija gubi milijarde evra zbog nemoućnosti prodaje derivata nafte i gasa na onaj način na koji je to radila pre rata. Gubi milijarde evra, i sad će ona da se potrese zbog dve milijarde koje gubi ovde. Njima to ekonomski nije neka velika tema oko koje će da pate - politički jeste. Oni bi se faktički politički povukli iz ovog dela Evrope. Srbija je jedina zemlja u Evorpi koja im nije uvela sankcije, kroz NIS oni finansiraju mnoge druge aktivnosti u ovom delu ne samo Srbije, već i sveta. I oni nemaju politički interes da odavde izađu", kaže profesor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
0
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
10
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
10
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
4
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
8
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Marketi Idea, Roda i Merkator: Nastavljamo redovno poslovanje, snabdevanje neometano
12.11.2026.•
3
Prodavnice Idea, Roda i Merkator nastavljaju sa radom, a snabdevanje maloprodajne mreže se odvija nesmetano, saopštila je kompanija Idea marketi.
Rafinerija u Pančevu sprema se za obustavu proizvodnje zbog havarije na JANAF-u
12.11.2026.•
5
Rafinerija u Pančevu smanjila je obim proizvodnje naftnih derivata, a priprema se i za potpunu obustavu zbog prekida transporta sirove nafte naftovodom JANAF, nezvanično saznaje N1.
Narodna banka Srbije povećala kamatnu stopu na šest odsto
12.11.2026.•
5
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) danas je odlučio da zaoštri monetarne uslove povećavajući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od šest odsto, saopštila je NBS.
Poštanska štedionica: Ne može se odgovornost za nedostatak novca na šalterima prebacivati na banku
12.11.2026.•
8
Banka Poštanska štedionica odbacila je tvrdnje Pošte Srbije da joj za isplatu penzija nije obezbedila dovoljno gotovine.
Počelo zakazivanje termina u Poštanskoj štedionici za isplatu novca klijentima Alta banke
12.11.2026.•
4
Banka Poštanska štedionica objavila je da je klijentima Alta banke u stečaju omogućeno zakazivanje termina za isplatu osiguranih depozita.
Srbija sa novom vlašću i Kina: "Odnosi će se ohladiti, ali se nastavlja saradnja uz strožu kontrolu"
11.11.2026.•
23
Peking poručuje da je spreman da sa novom srpskom vladom jača političko poverenje i širi praktičnu saradnju.
Penzionera sve više, radnika sve manje
11.11.2026.•
19
Sve vlasti na svetu vole da ističu one parametre koji bi mogli ukazivati na nešto bolji učinak tokom njihovog upravljanja.
Pol Makartni postao milijarder: Sada je najbogatiji muzičar na svetu
11.11.2026.•
3
Britanski muzičar Pol Makartni (84), nekadašnji član Bitlsa, dostigao je bogatstvo od oko 1,4 milijarde dolara i postao treći najbogatiji muzičar na svetu, objavio je magazin Forbs.
Kalifornija ipak još ne uvodi poseban porez za milijardere: Predlog odbačen na glasanju
11.11.2026.•
4
Glasači u Kaliforniji odbacili su Predlog 40 za uvođenje posebnog jednokratnog poreza na bogatstvo od pet odsto za stanovnike ove američke savezne države čija neto imovina premašuje milijardu dolara.
Napravljen portal za zakazivanje termina za isplate klijentima Alta banke, u Novom Sadu isplata na sedam mesta
11.11.2026.•
0
Poštanska štedionica saopštila je da je spremna za početak isplate osiguranih iznosa depozita klijentima Alta banke u stečaju, koja počinje 13. novembra.
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
6
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Komentari 33
dacic
zamena teza
26.11.2025 • 09:57
Dokle više ta zamena teza!? Pa nisu nam braća Rusi uveli sankcije, već kolektivni zapad.
Drugo, ko neće da toči gorivo na NIS-u, eno mu Mol i druge pumpe, nikakav problem. I treće, kaže AV staće rafinerija!? Pa koliko ste mogli rafinerija izgraditi umesto EXPO-a!? P.S. EPS ste uništili bez ikakvih sankcija...
Kad smo već kod "zamena teza", nije USA uvela nama sankcije nego Rusiji a NIS je većinski Ruska firma tako da automatski potpada pod sankcije.
Drugo, "eno mu Mol". Ti stvarno misliš da Mol i Omv po Srbiji mogu da nadomeste proizvodnju NIS-a? Ne znaš da 80% goriva oni sami u Srbiji kupuju od NIS-a ?
A treće, ti stvarno misliš da su ovi u stanju da naprave neki smisleniji objekat kao što je Rafinerija ? Nisu u stanju da naprave put kroz ravnicu kako valja a ne Rafineriju i komplikovana postrojenja.
1914
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar