Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?

Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
Foto: 021.rs
To je jedna od poruka koja se ovih dana provlači kroz gotovo sve izjave brojnih nezavisnih stručnjaka i bankara. Izrečena je nakon "slučaja Alta banke", inače bliske vrhu odlazeće vlasti, kojoj je 30. oktobra Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad i zatražila stečaj.
 
Takav zahtev prosleđen je Privrednom sudu u Beogradu koji je 3. novembra doneo rešenje o uvođenju stečaja. Stečajni upravnik u ovom predmetu je, po zakonu, Agencija za osiguranje depozita koja je odmah utvrdila da će se iz njenih fondova, osigurani depoziti klijenata (iznosi do 50.000 evra) fizičkim licima, preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima, isplaćivati preko Banke Poštanska štedionica.
I ta banka je odmah od NBS zatražila dodatni stručni nadzor u praćenju sopstvene likvidnosti i finansijskih tokova a stručnjaci kažu da je to uobičajeno kada je u najavi veći promet, piše Demostat.
 
U sve se umešalo i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal koje je privelo vlasnika Alta banke, Davora Macuru sa još dve osobe zaposlene u banci. Nakon saslušanja im je sud odredio pritvor od 30 dana zbog sumnje da su iz trezora izneli keš, 45 milijardi dinara.
Po svemu sudeći, taj novac se nije ni nalazio u trezoru banke, potiče iz dnevnih pazara lanca Alta Pay menjačnica koje su takođe deo Alta grupe i koji je navodno Macura zadržavao dok se papirološki vodio kao novac u trezoru.
 
Prema pisanju medija, među svedocima koje tužilaštvo planira da sasluša u okviru istrage, nalazi se i guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
 
Veruje se da će istraga i svedoci razjasniti i pitanje zbog čega je izostala kontrola NBS kada je bilo jasno da Alta ne posluje po uobičajenom bankarskom modelu ali i da će se saznati gde je taj novac ili za koje svrhe je utrošen.
 
Nisu potvrđene informacije koje su kružile prvih dana po zatvaranju banke, da je veliki deo novca sa računa banke, u danima posle izbora 25. oktobra, prebacivan korespodentima u Severnoj Makedoniji i Rusiji.
 
Ali, da je problematično poslovanje Alta sistema prešlo granice Srbije, svedoči podatak da je sistem platnih usluga "Alta Pay" koji kao povezano lice posluje u Crnoj Gori, izgubio dozvolu za rad, dok je Alta banka u Bitolju dobila prinudnu, administrativnu upravu a njeni klijenti ograničenje prilikom podizanja gotovine.
Zakazala kontrola centralne banke
 
Ocena i stručnjaka i javnosti je da je kontrola centralne banke u dugom periodu je izostala i zakazala u ovom slučaju, kao i reakcija JTOK-a na događaje posle izbornog dana, jer su i zaposleni u Alta banci primetili da i fizička i pravna lica već od 26. novembra masovno podižu novac a da su u druge banke prebacivani višemilionski iznosi.
 
Ipak, naredni, relativno ubrzani sled događaja bio je prilično buran i pratilo ga je mnoštvo informacija koje i dalje jedna drugu sustižu. Pri tom, vidljiv je napor da se ne izaziva uznemirenje javnosti koju još nije napustilo sećanje na propast velikih državnih banaka i izgubljenu štednju.
 
U ovom slučaju, Alta banka sa minornim učešćem na finansijskom tržištu od 3 odsto, sigurno je da neće ugroziti bankarski sistem jer, kako je rekao jedan od eksperata, "za taj sistem nije ni pravljena".
 
Za sada, postoji mnogo nepoznanica koje bi trebalo da se razjasne kroz tužilačku istragu i stečajni postupak. Među prvim, postavila su se pitanja zašto NBS nije reagovala ranije, da li je ta banka, s obzirom na bliske veze sa vlastima, imala povlašćen položaj i da li je bilo potrebe za pojačanim nadzorom, zbog prevelikih iznosa gotovne koju je, prema papirima držala u trezoru a da je istovremeno cele godine imala problem likvidnosti.
 
Prema nekim izvorima, keš je činio preko četvrtine aktive, dok je uobičajena praksa banaka do 4 odsto, koliko je dovoljno za likvidnost i šalterske isplate. U tom segmentu poslovanja gotovina je beskorisna i jedino njen plasman kroz kredite donosi zaradu, pa mnogi smatraju da je "Alta model kasice prasice" imao neku drugu namenu.
 
"O pravom stanju te banke možemo samo da zaključujemo na osnovu mera koje je donela centralna banka. One su donete dosta brzo i agresivno i ako iz toga zaključujemo, onda je situacija mnogo alarmantnija nego što je mi sada vidimo. Munjevito oduzimanje dozvole i pokretanja stečaja iako bi u nekim drugim okolnostima banka mogla da funkcioniše i pod nadzorom NBS, upućuju nas na zaključak da realno stanje mnogo odudara od onoga što je pisalo u izveštajima banke", kaže Nenad Gujaničić, glavni broker u kompaniji "Momentum Securities".
 
Munjevit rast i isto takav pad
 
Podseća da dugo nismo imali ovakvu krizu u bankarskom sektoru što znači da AOD na računima ima dovoljno sredstava da građanima i pravnim licima lako isplati garantovane depozite do 50.000 evra. Koliki je ukupan iznos tih osiguranih depozita znaće se verovatno tokom naredne sedmice. Prema bilansima banke, ističe Gujaničić, građani su na kraju prošle godine imali kod ove banke na računima 400 do 500 miliona evra ali su tu ušli i depoziti veći od garantovanih depozita.
 
"Bilo bi dobro da AOD isplati sve depozite građana, i one koji su preko obezbeđenog iznosa, što se već dešavalo kad su ranije “padale” neke državne banke poput Vojvođanske razvojne banke ili Agrobanke. Mislim da bi sada bilo prigodno da se isplate sva fizička lica naročito ako se ima u vidu da su neki građani morali da budu u toj banci, naročito ruski državljani koji su jedino tu mogli da otvore račune. Takođe, bankarski sistem u Srbiji izuzetno dobro stoji, odlično je likvidan sa niskim nivoom loših kredita i osim ovog slučaja mi nemamo druge banke koje posluju na taj način. Znači da se problem neće preliti na ostatak sektora i sa stanovišta stabilnosti dobar bi signal bio ako bi svi građani bili isplaćeni", ističe Gujaničić.
 
Simptomatično je, kaže, to što je Alta banka rasla munjevitom brzinom. Kada je Alta grupa, koja je imala lanac menjačnica kupila većinski, kontrolni paket akcija državne Jubmes banke 2019. godine, depozitna baza Alta banke uvećana je 12 do 13 puta. Poređenja radi, ukupan bankarski sistem u tom periodu zabeležio je dvostruki rast.
 
"Svi znamo da taj poslovni model nije snagu crpeo iz konkurentske prednosti novog vlasnika niti je to bila neka inovativnost u biznisu već isključivo sistemska korupcija i trgovina uticajem. Znamo da su brojni deponenti bila državna preduzeća ili ona koja su na neki način primorana, nisu mogli ili su se plašili da kažu: ne", objašanjava on.
 
U riziku i druge kompanije Alta grupe
 
Pravo stanje, naglašava Gujaničić, znaće se tek kad se u stečaju utvrde pravi bilansi Alta banke jer je pitanje koliko su poslednji izveštaji iz septembra ove godine realan odraz stanja u banci. Veliki problem kod nas je i to što stečajni postupci dugo traju i u ovom slučaju od velike važnosti bilo bi da se što pre izađe sa pravim podacima. Ističe da se u ovom momentu ne znaju obaveze banke niti sredstva kojima raspolaže, to će tek da se utvrdi kroz stečaj ali ne isključuje mogućnost da će posledice snositi i ostale firme iz sistema Alta grupe.
 
Prema do sada poznatim podacima, Komisija za hartije od vrednosti saopštila je da su dva društva za upravljanje investicionim fondovima Inteze Invest i tri fonda kojima upravlja Vista Rica prijavila da će imati štetu zbog ulaganja dela sredstava u Alta banci.
 
Fondovi Vista Rica gube petinu vrednosti
 
"Ne možemo reći da je Inteza bila primorana ili da trpi veliku štetu, jer će pad vrednosti njenih fondova biti tek oko 1%. Međutim, niko ne pominje tri fonda 'Vista Rica', jer su iz 'istog šinjela' kao i Alta banka, a imali su pad od preko 20 odsto. I pored toga, članovi tog fonda nisu se mnogo uzrujali jer niko od njih i nije ušao tu zato što je verovao u model upravljanja, nego zato što im je to bio čip da dobiju tender za neki posao ili su bili ucenjeni. Za te fondove pad vrednosti investicionih jedinica je veliki, dvocifreni i tu ne može biti opravdanje da je Alta davala najbolju kamatu. Jasno je zašto su tu držali novac", navodi Gujaničić.
 
Kako je do sada objavljeno, od tri investiciona fonda kojima upravlja društvo Vista Rica, najveći gubitak vrednosti investicionih jedinica imaće "Vista Rica Invest" – 22,6 odsto, sledi Vista Origin 21,5 odsto a nešto manje "Vista Rica Corporate", sa padom od blizu 18 odsto.
 
Napominju i da su im se klijenti obraćali sa pitanjima o uticaju ovog događaja na njihova ulaganja i mogućnostima raspolaganja sredstvima.
 
"Fondovi društva Intesa Invest posluju redovno, a izdavanje i otkup investicionih jedinica odvijaju se bez poteškoća. Zakonski rok za isplatu sredstava je do pet radnih dana kod UCITS fondova, odnosno do sedam radnih dana kod alternativnih investicionih fondova, ali trudimo se da svakom klijentu izađemo u susret i da zahteve za otkup realizujemo što je brže moguće", kažu u Intezi.
 
Komisija za hartije od vrednosti koja nadzire investicione fondove nije odgovorila na pitanja Demostata da li je u međuvremenu još neki od investicionih fondova prijavio štetu. Ni centralna banka koja je regulator za dobrovoljne penzione fondove nije odgovorila na pitanje Demostata da li je neki od tih fondova deo sredstava držao u Alta banci.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS: Dinar je stabilan

Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto