Bestseleri koje su izdavači odbili

Put do izdavača je trnovit, ima tu dosta vrata koje treba otvoriti, zidova koje treba preskočiti i puteva na koje se treba vratiti, ali najvažnije je ne odustajati.
Možda nekome scenario u kome direktori više izdavačkih kuća odbijaju Dž.K. Rouling i njen roman o doživljajima dečaka Harija Potera deluje nemoguće i apsurdno, ali to se dogodilo. Nakon dvanaest odbijanja, trebalo je da se pojavi jedna osmogodišnjakinja, Alis Njuton, ćerka osnivača danas čuvene izdavačke kuće Blumsberi, koja je zahtevala od oca da joj omogući da pročita ostatak knjige, jer je autorka poslala samo prva poglavlja.
 
I tada je bilo poteškoća. Naime, stručnjaci iz oblasti marketinga su bili izričiti u uverenju da je knjiga pisana isključivo za dečake i ubedili su spisateljicu da se potpiše sa Dž.K. umesto sa Džoen. Takođe, savetovali su je da nađe drugi posao kako se ne bi oslanjala samo na pisanje.
 
Svi znamo šta je usledilo. Prodato je preko 450 miliona primeraka knjiga, snimljeno je osam blokbastera, dok su fanovi raspršeni po čitavom svetu i možemo reći da je dosta ljudi uživalo u ovoj dečačkoj knjizi, bez obzira na godine i pol.
 
Dobar deo velikana svetske književnosti je više puta bio odbijan. Džejms Džojs je, recimo, dobio jedno jednostavno "ne" za "Dablince", isto kao i Džek Keruak za svoje putešestvije koje je kasnije postalo model za "roman na putovanju".
 
Tu je još i "Knjiga o džungli" koja je Kiplingu donela besmrtnost, a u tu kategoriju spada čak i "Veliki Getsbi", knjiga koja je autora Skota Ficdžeralda stavila među kultne pisce anglosaksonske literature 20. veka.
 
Horor film Stivena Kinga "Keri" načinio je od istoimenog romana internacionalni hit i još važi za jedno od najboljih dela horor žanra. "Keri" je najpre trebalo da bude kratka priča, ali nakon napisane tri stranice King ju je bacio u đubre. Na svu sreću, njegova žena Tabita je spasila priču i naterala ga da je proširi u roman. 
 
Ali ni tu nije bio kraj Kingovim mukama, jer je trideset izdavača odbilo "Keri". Jedan od izdavača je u obrazloženju naveo da nisu zainteresovani za naučnu fantastiku prožetu negativnim utopijama jer se tako nešto uopšte ne prodaje.
 
Iako se danas roman "Frankenštajn" Meri Šeli smatra pravim klasikom, kako na polju književnosti, tako i samog horora kao žanra, njegov put do slave bio je pun prepreka. Meri Šeli je roman završila 1817, ali nije uspela da ga izda punih godinu dana. Tek je marta 1818. grupica izdavača pristala da objavi roman, ali uslov je bio da se ime autorke ne pojavi na koricama.
 
Roman "Lolita" Vladimira Nabokova smatra se jednim od najčuvenijih i najcenjenijih romana dvadesetog veka. Od kako je roman izdat, davne 1955, prodato je preko 50 miliona primeraka, čime se našao na listi najprodavanijih naslova svih vremena.
 
Ali izdavači su se isprva plašili mogućih pravnih posledica i javne osude. Jedan od izdavača koji se Nabokovu obratio, u svom pismu objašnjava: "Sadržaj se čini odvratnim čak i prosvećenom Frojdovcu. Publici će biti gnusno i neće se prodavati, a i učiniće veliku štetu vašoj rastućoj popularnosti. Mislim da bi ovaj rukopis trebalo zakopati ispod stene i ostaviti tako hiljadu godina".
 
Nakon što su ga svi veliki izdavači odbili, Nabokov je otputovao u Francusku gde je sklopio ugovor sa izdavačem "Oimpia Pres" da štampa samo 500 primeraka. U godinama koje su usledile, "Lolitu" su objavile sve izdavačke kuće koje su je posle prvog čitanje odbile.
 
Orvelova "Životinjskaj farma" već odavno se smatra jednim od najpoznatijih dela svetske književnosti, ali izdavačka istorija ove knjige je definitivno jedna od najkontroverznijih. Isprva su izdavači odbijali da je štampaju plašeći se da ne destabilizuje odnose između Britanije, SAD i SSSR-a, a Tomas Sterns Eliot je odbio ovo Orvelovo delo zbog njegove navodne "trockijevske politike", iako je, prema njegovim rečima, to bilo dobro napisano.
 
Orvel se na kratko obradovao kada je Džonatan Kejp pristao da objavi "Životinjsku farmu", ali je kasnije ipak morao da je odbije i to na predlog britanskog ministra informisanja. Interesantno je što je kasnije otkriveno kako je taj ministar bio sovjetski špijun.
 
Tek nekoliko meseci nakon Drugog svetskog rata izdavač "Seker end Varburg" odlučio je da objavi ovaj, sada već kultni, antiutopijski roman.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Slika Van Goga prodata za 4,5 miliona evra

Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Portret seljanke u beloj kapi" prodata je na godišnjem sajmu umetnosti i antikviteta TEFAF u Mastrihtu za više od 4,5 miliona evra.

Otvoren Berlinale

U Berlinu je počeo 74. Međunarodni filmski festival (Berlinale) sa svetskom premijerom irske drame u kojoj igra glumac Kilijan Marfi.