Odgajivači svinja: Uvoz mesa uništio domaće svinjarstvo

Proizvođači svinjskog mesa u Srbiji saopštili su danas da su uvoznici i trgovci uništili fond svinja u Srbiji, jer je sada manji za oko 70 odsto nego pre nekoliko godina.
Odgajivači svinja: Uvoz mesa uništio domaće svinjarstvo
Foto: Pixabay
Vlasnik farme svinja u Laćarku, u opštini Šid, Bora Šuljmanac naveo je da se do sada nikada nije dogodilo da prasići ne mogu da se prodaju za Uskrs i 1. maj.
 
"Uvezene su 'strašne' količine mesa. Kilogram žive vage svinjetine je mesecima koštao 170 dinara, a ne bi smeo da bude jeftiniji od 220- 250 dinara", rekao je Šuljmanac za Betu.
 
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je nedavno da je smanjen fond svinja i da je zbog toga prošle godine uvezeno 50.000 tona svinjskog mesa i 500.000 prasadi, kao i da je smanjen broj krmača za proizvodnju prasadi, pa je zaustavio uvoz mesa da bi se oporavila domaća proizvodnja.
Prema rečima Šuljmanca, najviše se uvozi iz Španije koja je naveći "neprijatelj" Srbije u proizvodnji svinja.
 
Španci, kako je rekao, svinje hrane sojinom sačmom od modifikovane soje, koja je u Srbiji zabranjena, a zbog velike ponude na tržištu ta hrana je jeftina, zbog čega proizvodnja svinja i domaća proizvodnja mesa ne može da bude konkurentna ceni mesa koje dolazi iz te zemlje.
 
"Čim je zaustavljen uvoz, počela je da raste cena svinjskog mesa i jutros je, umesto 170 dinara za kilogram žive vage, porasla na 200-210 dinara po kilogramu", rekao je Šuljmanac.
Dodao je da je pritisak klanične industrije zbog obustave uvoza - ogroman.
 
"Podmićivaće i uradiće sve da im se dozvoli uvoz. Njihov kapital raste enormnom brzinom zbog uvoza mesa po niskim cenama, a mi ne možemo da preživimo", rekao je Šuljmanac.
 
Istakao je da klaničari i trgovci ucenjuju, kada saznaju da neki manji proizvođač nema kome da proda.
 
"Meni su pre izvesnog vremena platili 130 dinara po kilogramu, a nekima 115 dinara i kada sam pitao zašto su spustili cenu odgovorili su da znaju da taj stočar nema kome drugome da proda", rekao je Šuljmanac.
 
Istakao je da kada bi se normalizovala situacija da bi domaći proizvođači za godinu dana mogli da obnove proizvodnju i postanu izvoznici.
 
I trgovci, prema njegovim rečima, zaračunavaju marže od nekoliko desetina odsto, pa je meso skupo, iako ga proizvođači prodaju po bagatelnim cenama.
 
Šuljmanac je rekao da je zbog sinjske kuge bio zaustavljen uvoz prasadi duže nego što je potrebno pa je i to smanjilo proizvodnju svinjetine.
 
"Sada svinja gotovo da nema u mestima koja su bila veliki proizvođači - Pećincima, Šašincima... Laćarak je bio veliki proizvođač svinja, svako domaćinstvo je imalo od 50 do 150 svinja, danas nas je desetak koji nismo odsutali. Proizvodio sam godišnje 6.000-7000 svinja, sada oko 2.000 komada", rekao je Šuljmanac.
 
Dodao je da su nedavno Danci nudi prasad po 70 evra, ali zbog zabrane uvoza proizvođači u Srbiji nisu mogli da ih kupe, pa su ih kupili Španci, a domaći proizvođači su ih u Srbiji plaćali 500 evra po komadu jer ih nema dovoljno.
 
Šuljmanac je rekao da prasad moraju da se uvoze, jer je Srbija mali proizvođač pošto ta proizvodnja zahteva investiciju od milion i više evra.
 
"Da imam toliko para ne bih proizvodio svinje", kaže Šuljmanac.
 
Smanjena proizvodnja svinja, kako je naveo, ostavila je bez posla veterinare i proizvođače stočne hrane, pa i oni kukaju.
 
Proizvođač prasadi Jovica Rajić iz sela Bingula u opštini Šid ocenio je da je fond svinja smanjen za 70 odsto.
 
"Kada je cena svinjetine 230 dinara po kilogramu uspevamo da nešto zaradimo i vraćamo kredite, ali već osam meseci je zbog ogromnog uvoza cena svinjetine od 150 do 180 dinara po kilogramu", rekao je Rajić.
Glavni krivci za stanje u svinjarstvu su, kako je naveo, uvoznici.
 
"Ne znam sa kim su oni u sprezi. Za domaće proizvođače cena svinjetine nikad nije otišla u nebo. Kada je cena sa 220 pala na 170 dinara za kilogram, to je gubitak od 50 dinara po kilogramu, odnosno 5.000-6.000 po grlu, pa ko proda 100 svinja gubitak je oko 500.000 dinara", rekao je Rajić.
 
Naveo je da domaći proizvođači prasadi koriste priliku da, kada se poveća subvencija po krmači, odmah podignu cenu prasadi, pa zbog toga proizvođači tovljenika od te finansijske podrške nemaju koristi.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Л

    13.05.2025 22:21
    Л
    Па када је јефтиније од домаћег! Многе грађане није више брига за ништа сем да преживе некако!
  • Vlada

    13.05.2025 21:55
    Ma sta ce nam bilo kakva domaca proizvodnja hrane. Daj da uvozimo sve: krastavac iz Albanije, luk iz Kine, smrznuto meso staro preko 6m iz EU, Brazila....nek sami sebe trujemo zarad necijeh profita. Beskicmeni narod sa beskrupuloznim i pokvarenim politicarima i drzavnim sluzbenicima na celu, ne zasluzuje bolje.
  • Joca

    13.05.2025 21:24
    Uvozi se jeftino i nezdravo - ali barem može nešto da se pojede.
    Domaće (i isto toliko nezdravo) bi koštalo 3x više - u prevodu ukus mesa, šta je to?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Nisan ukida još 10.000 radnih mesta

Japanska kompanija Nisan planira da ukine još 10.000 radnih mesta širom sveta, preneli su japanski mediji nakon što je taj proizvođač automobila u novembru saopštio da će ukinuti 9.000 mesta.

Panasonik otpušta 10.000 radnika

Japanska kompanija "Panasonik" najavila je da će tokom tekuće fiskalne godine otpustiti 10.000 zaposlenih, po 5.000 u Japanu i inostranstvu, kako bi restrukturalizacijom zaustavila pad profita.