Od mraza Srbija izgubila 300.000 tona voća: Kako će nepogode uticati na cene?
Nakon što je martovski mraz uništio do 95 odsto roda kajsije, početak maja doneo je novi udarac voćarima nakon što je nevreme sa gradom pogodilo mnoge krajeve Srbije.
Foto: Pixabay
Grad je ostavio iza sebe dodatne gubitke i najavu još težih posledica za domaće voćarstvo.
Posle talasa toplog vremena u martu koje su potom presekli mrazevi došlo je do velike štete na voćnim kulturama. Tada je najviše stradala kajsija, a šteta na pojedinim mestima išla je i do 95 odsto, prema proceni stručnjaka, piše Danas.
Početak maja doneo je nove boljke za voćare, jer je ponovo nakon lepog vremena i viših temperatura, došlo do nevremena i grada u mnogim delovima Srbije.
Led je potukao brojne voćnjake, šteta je ponovo velika, a mogla bi da ima i dugotrajne i brojne posledice.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ukazuje da je nevreme pogodilo celu Srbiju, ali da nije svuda velika šteta.
"Najgore su prošli oni koji imaju najviše pod voćnjacima, a to su voćari u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji. Kao da nam je malo bio mraz koji je mnogo toga uništio, sada smo 6. i 7. maja imali velike štete na voću zbog grada", navodi on.
Keserović otkriva da je velika šteta nastala kod šljive, zatim kod jabuke, kao i kod maline i kupine.
"Ovo je veliki udarac za srpsko voćarstvo, koje je već do sada samo od mraza, u odnosu na prosečne godine, izgubilo preko 300.000 tona. Sada imamo i velike štete od grada", naglašava on.
Keserović dodaje da je retkost da se ovako rano pojavljuje grad.
"Na nekim plantažama koje imaju protivgradnu mrežu desilo se da je nisu razvukli i zato je i tu došlo do oštećenja", kaže on.
Međutim, prema njegovim rečima, dobra vest je da je instaliran prvi top protiv grada koji je ušao u Srbiju.
"Instaliran je u selu Bačinci i pokazao se kao vrlo efikasan za sada. To je protivgradni top 'SPAG' koji štiti voćke na 80 hektara", objašnjava Keserović.
On smatra da bi to trebalo da uđe u podsticajne mere države.
"Ili da se napravi nekoliko pilot ogleda u celoj Srbiji, da se vidi efikasnost tog sistema, pa da se vidi šta dalje. Moraju se davati veći podsticaji za one sisteme koji su prilagođeni klimatskim promenama. Moramo se boriti protiv dva faktora, a to su prolećni mrazevi i ove štete od grada", ukazuje Keserović.
Darko Jevremović iz Instituta za voćarstvo Čačak navodi da u regionu Čačka nije bilo grada ovih dana, ali da je bilo mraza u martu i aprilu, koji je naneo prilično velike štete voćnim kulturama.
"Kajsija je stradala skoro u potpunosti, jako puno su pretrpele i trešnja i višnja. Takođe, rod šljive je sigurno prepolovljen u našem kraju, a u nešto manjoj meri su oštećene jabuke, kruške i dunje. Ako pogledamo globalno, smanjenje prinosa je negde oko 30 procenata u odnosu na neke prosečne godine, kada govorimo o rodu, ali to su tek prve procene", kaže on.
Jevremović podseća da se u junu radi takvozvano prebiranje plodova, kada ume mnogo više plodova da opadne, upravo kao posledica poznih prolećnih mrazeva. Tada će, kako dodaje, biti mnogo preciznijih informacija o smanjenju roda.
Što se tiče poskupljenja voća, on kaže da ukoliko neke robe ima manje na tržištu, logično bi bilo da ona bude i skuplja.
"Međutim, to ne mora da znači. Imali smo slučajeve u prethodnim godinama da je rod bio slabiji, a da je cena bila prilično niska. Ipak, još uvek je rano govoriti o cenama, jer sem jagode još nemamo da je neko voće u rodu. Verujem da će cene biti na nekom prošlogodišnjem nivou", smatra Jevremović.
Kakva je situacija sa rodom maline?
Predsednik Udruženja proizvođača malina "Vilamet" iz Arilja Mileta Pilčević kaže da u tom kraju nije bilo jakog grada, ali da je, takođe, bilo dosta mraza.
"Imali smo dosta izmrzavanja celih malinjaka. Šteta je baš velika i kad se doda i taj grad i sve šta nas još čeka, nije dobro. Malinjaci su već u lošoj kondiciji od prethodne dve godine, čemu je doprinela i ozbiljno niska cena koja nije mogla da pokrije ni troškove rada, pa su malinjaci zapušteni", ukazuje on.
Situacija je, kako kaže, kritična.
"Mi već dugo apelujemo da se proizvodnja obnovi u Srbiji, jer mi se više od 50 godina bavimo proizvodnjom malina i bili smo i lideri u svetu. Zato tražimo da ne dolazi do tako niskih cena, jer će to uništiti malinjake, ali niko to nije hteo da sluša", podseća Pilčević.
On upozorava da će ove godine biti loš prinos i male količine, ali da se nadaju da će bar biti dobar kvalitet. Pilčević smatra da je ove godine svaka cena ispod 450 dinara "smešna“, jer će toliki biti nedostatak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Štandard: Evropa nije mnogo zavisna od nafte i gasa iz Persijskog zaliva
26.03.2026.•
1
Evropa ne spada u regione koji veoma zavise od nafte i gasa iz Persijskog zaliva odakle su isporuke poremećene zbog rata SAD i Izraela s Iranom, piše danas austrijski list Štandard.
Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
26.03.2026.•
13
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Stručnjaci znali da će "Moravski koridor" poskupeti: Plaćamo 2,5 milijardi evra zbog vlasti
26.03.2026.•
9
Da će naprednjačka vlast za Moravski koridor platiti mnogo više od 745 miliona evra dalo se naslutiti još pre pet godina.
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
6
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
3
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Još jedna IT firma zatvara kancelariju u Srbiji
25.03.2026.•
49
Američka softverska kompanija Zendesk zatvoriće kancelarije u Srbiji sa više od 60 zaposlenih.
Vučić: Uradićemo sve da cene goriva ostanu iste
25.03.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će država uraditi sve da cene goriva na pumpama u Srbiji u petak budu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje.
Gujaničić: Srbiji najmanje odgovara prolongiranje pregovora Gaspromnjefta i MOL-a
25.03.2026.•
5
Produženjem roka za zaključenje ugovora o prodaji većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije mađarskom MOL-u nastavlja se neizvesnost, koja najmanje odgovara Srbiji, rekao je glavni broker Momentuma, Nenad Gujaničić.
MAPA: Kolike su cene goriva u regionu - razlika u odnosu na Srbiju
25.03.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji su tema već duži vremenski period.
Za građane i privredu Srbije od maja lakše plaćanje u evrima
25.03.2026.•
8
Od 5. maja građani i privreda Srbije moći će da obavljaju plaćanja u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima, kao korisnici država EU, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.
"Jagma je svuda, bukvalno se kupuje gde god se može": Odakle NIS trenutno nabavlja naftu
25.03.2026.•
6
Ovakva jagma za sirovom naftom na svetskom tržištu ne pamti se odavno.
Epic games otpušta više od 1.000 ljudi zbog slabijih rezultata video-igre Fortnite
25.03.2026.•
2
Američka kompanija Epic games saopštila je da će otpustiti više od 1.000 zaposlenih pošto beleži pad angažovanja korisnika u svojoj najpoznatijoj video-igri Fortnite.
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
5
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
6
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
30
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Komentari 12
boki2
/
dacic
ko jos jede domace?domace je smrzlo, al strano mmmmm njam njam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar