
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Mraz je ponovo desetkovao kajsije, što znači da će se i ove godine kajsije uvoziti, verovatno po višim cenama od domaćih. Pored mraza, na prinos voća utiče i jaka kiša koja je onemogućila pčelama da oprašuju cveće.
Osim snega, veći problem voćarima je napravio mraz, odnosno temperatura ispod nule. Najviše su pogođene kajsije, a pretpostavlja se da je njen rod na nekim mestima poput Vojvodine stradao između 90 i 95 odsto.
"I ove, i prošle godine mraz mi je ubio kajsiju. U problemu sam i sa trešnjama, a šta će biti sa jabukama i kruškama, tek ću da vidim", kaže za N1 uzgajivač voća iz okoline Beograda.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su najosetljivije faze vegetacije za voćne vrste - cvetanje i precvetavanja, a oštećenja zavise od dužine mraza.
"U fazi cvetanja niske temperature oštećuje cvetove, dok u fazi precvetavanje, niske temperature od minus dva oštećuju plodove. Što je cvetni pupoljak otvoreniji, njegova osetljivost na mraz je veća. Otvoreni cvetovi i tek zametnuti plodovi stradaju već na temperaturama od -2 stepena Celzijusova. Ako temperature budu niže od -3°C i to više časova, šteta će biti neizbežna. Procena štete se može očekivati nakon stabilizacije vremena", navode iz ministarstva poljoprivrede.
Osim kajsija, ugrožene su i sorte šljiva Čačanska rodna i Čačanska lepotica.
Prema prvim procenama resornog ministarstva, najviše je ugrožena šljiva naročito sorte Čačanska rodna i Čačanska lepotica, ali počeo je da cveta i Stenlej koja je u punom cvetu.
"Takođe su ugrožene trešnja i breskva, i one će imati manje štete, kao i sorta šljive Savka koja raste na višim područjima, gde je vegetacija usporena poslednjih dana. Kajsija je već završila fazu cvetanja i očekuje se najveći pad prinosa za ovu godinu. Kod jabuka su ugrožene sorte Gala i Ajdared, koje su fazi roze balona i roze glavica. I u ovoj fazi pupoljaka može da bude šteta od mraza na temperaturi od -2 stepena i nižoj. Kruška je već u cvetanju, naročito sorta Junska lepotica, dok se sorte Abate, Fetel i Santa Marija nalaze u fazi belih balona i pojedinačno otvorenih pupoljaka. Sorta Viljamovka vrlo brzo kreće u fazu cvetanja", poručuju iz resornog ministarstva.
Prema rečima agroekonomiste Milana Prostrana, u pitanju je treća godina u nizu da kajsije zahvati mraz. Kako navodi, u Srbiji postoje tri velika područja pod kajsijama - okolina Čačka, Grocka i severni deo Bačke.
"Domaćih kajsija će biti očigledno malo. I prošle godine je bila slična situacija. Uglavnom se uvozilo iz Turske, ali i drugih mediteranskih zemalja", kaže Prostran.
Zbog poznih prolećnih mrazeva, Srbija je prošle godine izgubila dosta voća, između 160.000 do 200.000 tona. Prostran navodi da su se osim kajsija, na udaru su se našle rane sorte bresaka i trešanja.
"Uhvatiće i deo ostalih vrsta pre svega šljivu, višnju. Postoje savremeni načini zaštite voćnih površina od mrazeva, ali ne zna se koliko je površina zaštićeno", naveo je on.
Agrotehničke mere protiv mraza: Orošavanje
Ministarstvo poljoprivrede kao najvažniju direktna mera borbe protiv mraza zaštita voćaka navodi veštačku kišu, odnosno, orošavanje.
Ovaj metod je, kako navode, često jedino moguć na većim zasadima jer zahteva neophodnu infrastrukturu i veliku količinu vode - otprilike 40 kubnih metara vode po hektaru na svakih sat vremena dok traje mraz.
"U manjim zasadima, rešenje je u upotrebi frost buster mašina, koje se traktorom razvoze kroz voćnjake i uz pomoć plinske boce i ventilatora zagrevaju i mešaju okolni vazduh dok traje mraz. U voćnjacima u Srbiji primenjuje se i metod zadimljavanja, odnosno paljenja različitog materijala kako bi dim koji se tom prilikom stvara sprečio izračivanje toplote iz prizemnih slojeva zemljišta. Mada donekle efektan, ovaj metod je i izrazito štetan po kvalitet vazduha. Neophodna je primena i indirektnih mera borbe protiv mraza, u šta spada pravilan izbor lokaliteta, vrste sorte, tehnologije gajenja. Ove mere se primenjuju pre podizanja zasada", poručuju iz Ministarstva.
Stručnjak Instituta za voćarstvo iz Čačka Aleksandar Leposavić rekao je za Nova S da će ugrožene verovatno biti i jabuke i kruške.
"Šljiva i kruška su sada u vremenu najintenzivnijeg cvetanja, a kiša je onemogućila proces oprašivanja i oplodnje", kaže Leposavić.
Zbog kiše i nemogućnosti da oprašuju, pčele su, kako Prostran navodi, "nervozne" ovih dana.
"Mnogo drame oko ranog povrća"
Prostran kaže da ovih dana dominira u javnosti visoka cena mladog krompira i da je to, kako je rekao "nonsens".
"Stekli smo potrošačke navike koje nisu karakteristične za sezonsku potrošnju voća i povrća. Hoćemo da jedemo cele godine krompir, paradajz, papriku. Imate još krompira od prošle godine, on je povoljan. Ko hoće mlad kompir neka plati. Osim tog, sve što je stiglo rano je pod intenzivnom proizvodnjom uz upotrebu različitih sredstava. Tu nema organske proizvodnje", kaže Prostran.
On upozorava na to da su voćari očajni jer su dosta uložili, neki i u hladnjače i navodi da on lično već treću godinu ne bere svoje kajsije zbog loše klime.
Ipak, smatra da ne može biti reč o katastrofi, jer je u većini slučajeva na udaru rano voće.
"Kajsija je najviše stradala i tu nema dileme. Tu su još rana breskva i rane sorte trešanja. Koliko su pogođene znaćemo više narednih nedelju dve, nadam se da je period mrazeva i hladnih kiša ostao iza nas", navodi Prostran.
On podseća i da je voćarstvo pod velikim uticajem mrazeva, kiše i uopšte klimatskih promena. Posledica toga je da već treću godinu zaredom imamo manjak, pre svega ranog voća koga je sve manje.
"Platićemo višu cenu za uvoz. Videćemo koliku, zavisi i kakva je situacija bude u drugom zemljama. I tamo može biti nevremena, a to direktno utiče na cenu. Takođe, tu su i trgovci koji imaju svoju logiku, a to je zarada", zaključio je Prostran.
Voćarstvo je u ukupnoj vrednosti biljne proizvodnje u 2024. godini učestvovalo sa 17,8 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
I on i Lepojević poručuju da malina, koja čini najveći deo izvoza, sada nije na udaru.
"Još uvek ne postoji značajnija šteta. Mislim da možemo očekivati stabilnu proizvodnju, kada su u pitanju maline", zaključio je Lepojević.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
5
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
4
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar