Dok cene hrane rastu, EU rešenje traži u kravljem izmetu
Plan Evropske komisije za jačanje snabdevanja Evrope usmeren je na dugoročni regulatorni podsticaj za veću reciklažu stajnjaka i poljoprivrednog otpada u đubrivo.
To nije brzo rešenje kakvom su se neki nadali, piše Politiko, a prenosi N1.
Poljoprivrednici su "očekivali odlučne mere", rekla je poslanica Evropskog parlamenta Veronika Vrečionova, koja predsedava Odborom za poljoprivredu Evropskog parlamenta.
"Poljoprivrednicima su potrebne mere, a ne namere", kazala je ona.
Poljoprivredni lobiji zastupaju isti stav.
"Evropski poljoprivrednici ne mogu da čekaju još jedan dugoročni plan, dok troškovi proizvodnje nastavljaju da rastu, a kapaciteti za proizvodnju đubriva u Evropi nastavljaju da nestaju. Trenutna kriza nije samo pitanje cena, već i strateške autonomije, bezbednosti hrane i opstanka evropske poljoprivrede", rekao je Hose Marija Kastilja iz ASAJA, najveće organizacije poljoprivrednika u Španiji.
Evropa većinu svog đubriva proizvodi od uvezenog gasa.
Kada je Ormuski moreuz zatvoren krajem februara, cene gasa su skočile, a globalna tržišta đubriva su se smanjila, što je gurnulo cene na približno 70 odsto iznad nivoa iz 2024. godine.
Dugogodišnja ambicija EU da Evropu odvikne od đubriva zasnovanih na gasu odjednom je delovala daleko kada je moreuz zatvoren.
Proizvođači, poljoprivrednici i trgovci pratili su da li Brisel može brzo da reaguje u krizi.
Međutim, prema nedavnim nacrtima do kojih je došao Politiko, plan nudi malo toga što bi pomoglo poljoprivrednicima koji se bore sa skokom troškova ove jeseni ili zaštitilo potrošače od skoka cena koji dolazi sledeće godine.
Umesto toga, Brisel se oslanja na dugoročne mere i instrumente za koje su potrebne godine da daju rezultate.
To je delimično zato što su najbrže poluge, ukidanje carina na uvoz iz Rusije i Belorusije ili pauziranje poreza EU na uvoz sa visokim emisijama ugljenika, bile politički previše toksične.
Kockanje sa CBAM-om
Jedan od najbržih načina da se pomogne poljoprivrednicima ujedno bi pomogao i Vladimiru Putinu, ukidanje carina i dodatnih dažbina na uvoz đubriva iz Rusije i Belorusije, što bi predstavljalo ključni izvor prihoda za finansiranje ruskog rata protiv Ukrajine.
Nacrti pokazuju da Komisija umesto toga brani te carine, koje su na snazi od juna 2025, u samom planu, predstavljajući ih kao neophodne za smanjenje strateške zavisnosti od Rusije.
Drugi brzi alat bio bi da se pritisne kočnica na porez na ugljeničnu granicu (CBAM) za đubriva uvezena iz zemalja sa slabijim klimatskim pravilima.
Nacrt plana iz aprila pokazuje da je Komisija ozbiljno razmatrala ovo kao način da uvoz učini jeftinijim za poljoprivrednike, privremeno ispunjavajući jednu od glavnih želja poljoprivrednih lobija poput Kopa-Kogeka.
Međutim, takav potez bi predstavljao veliki korak unazad u odnosu na klimatske ambicije EK, pa su druga odeljenja Komisije intervenisala da obustave plan.
Najnoviji nacrti idu još dalje u tom pravcu.
Umesto da samo zadrži CBAM, Komisija se sada obavezuje da će "dodatno unaprediti mehanizam", radeći sa Parlamentom i državama članicama na merama protiv zaobilaženja.
Ipak, proizvođači đubriva mogli bi da imaju koristi od još jednog klimatskog izuzeća, ako prošire proizvodnju koristeći čistije alternative, plan nagoveštava da bi Komisija mogla da zadrži deo njihovih besplatnih dozvola za zagađenje i posle 2034. godine.
Osim brzih alata
Pošto su kratkoročne poluge skinute sa stola, plan se fokusira na regulatorni put za smanjenje zavisnosti Evrope od đubriva dobijenih iz fosilnih goriva koja se uvoze iz inostranstva.
To čini predlažući izmene nekoliko postojećih pravila, uključujući odredbe o Renure (Recovered Nitrogen from manure) u okviru Direktive o nitratima. One trenutno omogućavaju poljoprivrednicima u regionima gde je zagađenje voda problem, da koriste azot izdvojen iz stajnjaka, što im omogućava da primene više od uobičajenih ograničenja EU.
Te odredbe bi bile proširene i na digestate, nusproizvode proizvodnje biogasa, koji stvaraju obnovljivi gas razgradnjom stajnjaka i drugog organskog otpada.
Herbert Dorfman, uticajni poslanik Evropskog parlamenta u Odboru za poljoprivredu, rekao je da stajnjak može biti deo rešenja, ali ne i jedini.
"Stajnjak može biti doprinos, ali nikada ne može da zameni đubriva na bazi uree, odnosno azotna đubriva", rekao je on.
Zeleni poslanik Evropskog parlamenta Tomas Vajc iz Austrije ocenio je da Komisija ni približno ne ide dovoljno daleko.
"Koliko nam još upozorenja za buđenje treba? Stalno govorimo o krizama, energetskoj, prehrambenoj, geopolitičkoj, ali ignorišemo osnovni uzrok, našu zavisnost od đubriva zasnovanih na fosilnim gorivima", rekao je Vajc.
Neuzdrmani događajima
Čak i bez rata u Iranu, akcioni plan za đubriva verovatno bi izgledao uglavnom isto.
Većina onoga što se nalazi u planu bila je već u izradi pre rata, kao odgovor Brisela na krizu đubriva iz 2022. i širi podsticaj da se smanji oslanjanje Evrope na uvezeni gas.
Rat je dodao nekoliko elemenata sa prizvukom hitnosti na margini, uključujući državnu pomoć pogođenim poljoprivrednicima, mogućnost da se đubrivo označi kao roba od značaja u krizi i obećano povećanje budžeta EU za hitne slučajeve u poljoprivredi.
Ali čak je i iznos tog povećanja ostavljen prazan, jer plan samo navodi da će suma biti "značajna". Konkretan broj zavisi od posebnog budžetskog procesa koji se očekuje sledećeg meseca.
Politička hitnost je donekle ublažena činjenicom da Brisel uvodi dugoročni plan za problem koji još nije pogodio polja (niti račune u prodavnici većine Evropljana).
Usev koji se sada seje plaćen je pre rata.
Dorijana Milenkova, viša analitičarka za robe u Rabobanku, rekla je da je odluka Komisije da izradi strukturni plan umesto hitnih mera bila opravdana. Đubriva za tekuću sezonu već su bila obezbeđena pre rata. Lokalni proizvođači su se zaštitili od rasta cena gasa. Uvoz je nastavio da pristiže.
"U EU ne postoji kriza đubriva za ovu sezonu useva, jer je većina đubriva nabavljena pre sukoba. Stoga Evropska komisija nije preduzimala krizne mere, već je nastavila sa akcionim planom za đubriva koji je već bio u pripremi", rekla je Milenkova.
Ipak, Komisija je poslednjih meseci promovisala plan kao održivo rešenje.
"Ova situacija je veoma ozbiljna. Potpuno sam svestan toga i veoma zabrinut. Ova tema ima svu moju pažnju", napisao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen u objavi na mreži X prošlog meseca.
"Ono što želim po svaku cenu da izbegnem jeste da poljoprivrednici prestanu da proizvode u narednom ciklusu žetve", dodaje on.
Komisija je odbila da daje komentare pre usvajanja plana.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
2
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
14
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
5
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
8
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Lukoil prodaje četiri benzinske pumpe u Srbiji
24.08.2026.•
2
Kompanija Lukoil Srbija oglasila je na prodaju četiri konzervirane benzinske stanice u Deliblatu, Grlištu i dve u Pirotu.
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
2
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
19
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Komentari 4
Nepripadnik
Strahomir
Eh
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar