Kina je, gotovo nedavno, prešla put od zemlje koja je celom svetu liferovala beskrajne količine najskromnije odeće i obuće, u zemlju koja izvozi najmodernije baterije i čipove za regulaciju električne energije, a tamo već deceniju i po roboti proizvode robote.
Tako je prošle godine u odnosu na prethodnu izvoz pomenutih čipova koji se upotrebljavaju za izradu data centara porastao za gotovo 29 odsto. Kupci nisu, kako bi se očekivalo, Amerikanci, već iz Španije, Rumunije i desetak država Jugoistočne Azije.
Upravo poslednji podatak iznenađuje možda i ponajviše. Jasno pokazuje da su Kinezi uspeli da znatno prošire tržište i tako izbegnu donedavnu izrazitu vezanost za plasman robe u SAD. Stoga će trgovina dve vodeće države biti centralna tema razgovora Sija i Trampa, dok se ostatak sveta nada da će susret doprineti i uspostavi mira na uzavrelom Persijskom poluostrvu.
Tu je, naravno, i više nego osetljivo pitanje Tajvana, ali neće izostati ni dogovor oko veštačke inteligencije čija brza i sveobuhvatna primena temeljito počinje da menja svakodnevicu i to na celoj zemljinoj kugli. Biće u razgovoru dva čelnika dodirnuta i mnoga važna svetska pitanja, ali na globalnu ekonomiju i međusobnu trgovinu utrošiće se najviše vremena.
Izvozni profit 1.200 milijardi
Takva koncentracija tema je neuobičajena u dosadašnjoj diplomatskoj praksi, no, promene zahvataju sve sfere života, pa i diplomatiju. Više iznenađuje da je Kina uspela da se postavi za ravnopravnog partnera SAD i kada je ekonomija u pitanju.
Donedavno se doživljavala kao izvoznik jeftine odeće i obuće širom sveta, ali korak po korak Peking je poodavno uspeo da u trgovini sa SAD postane izvoznik sa otprilike 280 milijardi dolara suficita. Upravo je Tramp bio taj koji je tokom prvog mandata postrožio uslove međusobne razmene, a lane u ovo vreme je manijom administrativne zaštite visokom carinom opteretio uvoz u SAD iz gotovo svih zemalja sveta. Roba iz Kine je jedno vreme bila opterećena sa čak 145 odsto carine.
Vrhovni sud SAD je, ipak, surovo posezanje za carinama proglasio neustavnim, ali Tramp je uspeo da i drugim tehnikama umanji uvoz u SAD. Profit Kine u trgovini sa SAD je lane iznosio oko 130 milijardi dolara, gotovo 110 milijardi manje nego deset sezona ranije.
Međutim, Peking nije bio previše zatečen Trampovim barijerama. Tražio je kupce na drugim stranama i uspeo da lane od izvoza vrednog 3.800 milijardi profitira 1.200 milijardi, uočljivo više nego prethodnih sezona. Sa 300 milijardi uvećanog izvoza u ostale svetske regije, Peking je više nego nadoknadio 100 milijardi pada profita u trgovini sa najmoćnijom silom na svetu. I sve to uprkos činjenici da je izvoz u SAD sa nekadašnjih 18,5 spao na 12,5 odsto ukupnog kineskog eksporta.
Atlas kompleksnosti
Više od visoke izvozne dobiti Peking može da bude zadovoljan izmenom strukture eksportovane robe. Još uvek su odeća i obuća primetno zastupljeni u kineskom izvozu, ali pravu zaradu sve više donosi izvoz električnih automobila i najmodernije elektronike koju Kina ubrzano osvaja, a dobrim delom i samostalno razvija.
Ponajbolja potvrda koliko je Kina modernizovala sopstvenu ekonomiju stiže upravo iz Atlasa kompleksnosti univerziteta Harvard u kome renomirana naučna institucija ocenjuje složenost i zahtevnost svakog proizvoda ponaosob i to za asortiman svake države.
Tako je tokom poslednje decenije kompleksnost kineskog proizvoda sa ocene 0,28 narasla na 0,39, dok je prosečna ocena za proizvode američke privrede sa 0,15 pala na 0,06. Odlučujuća je bila kineska preorijentacija na najmoderniju elektroniku.
Glavninu izvoza kineske ekonomije čine baterije, čipovi i delovi za pametne telefone i ostale uređaje, dakle proizvodi za čiju izradu je potrebno visoko stručno znanje, ne malo dragocenih i skupih retkih metala, te struje.
Slaba domaća potražnja
Kina je unazad petnaestak godina uspela ne samo da uvećava, već i još da modernizuje izvozni asortiman. Time je pre svega uvećavala vrednost eksporta po jedinici izvoznog proizvoda. Već prva tri meseca tekuće sezone potvrđuju da će Peking i dalje slediti ovaj pravac. Tokom prvog tromesečja izvoz memorijskih čipova je porastao za 146 odsto u odnosu na isti lanjski period.
Drugi razlog naglog uvećanja tržišta je stalno širenje. Lane je kineska prodaja na američkom tržištu smanjena za 100 milijardi dolara, ali to je samo trećina od za 300 milijardi dolara narasle prodaje drugim svetskim regionima.
Uspeh Kine počiva na činjenici da uspeva redovno školovati stručne radnike na svim nivoima obrazovanja, dok je država proizvodnju struje za privredu bazirala na potrošnji domaćeg uglja što firmama omogućava da plaćaju nižu cenu struje od inostranog rivala.
Međutim, glavni podsticaj ogromnom i neprekidno rastućem kineskom izvozu dolazi od male domaće potrošnje. Skromna tražnja sa „domaćeg terena” snažno utiče da cena kineskom proizvodu u eksportu bude izrazito niska, jasno konkurentna u odnosu na rivalsku ponudu. Ukoliko se roba ne bi dominantno prodavala izvozom, ostajala bi neprodata. Potencijalnih kupaca sa velikog domaćeg tržišta gotovo da i nema.
Otežana trgovina
Naravno, stalno širenje nailazi na niz prepreka. Pitanje je hoće li dosadašnji konzumenti kineske robe moći i nadalje trpeti ogromne deficite u razmeni. Tako je Evropska unija uvođenjem carina na uvoz kineskih automobila najavila da će ubuduće biti restriktivnija prema nabavci robe u dalekoj zemlji, a taksu na kineski čelik uvelo je nekoliko država iz jugoistočne Azije.
Istovremeno i skupa nafta će mnogim kupcima umanjiti mogućnost kupovine, što će se odraziti i na uvoz kineskih proizvoda. Na Kini je da održi eksport i pri otežanim uslovima trgovine, jer potražnja sa domaćeg tržišta je preslaba, teško da se može označiti i kao minimalna.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar