Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata

"Ako ne obezbedimo rezerve sada, nećemo imati ničega tokom leta, a kamoli na zimu", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući situaciju sa energentima u Srbiji.
Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata
Foto: 021.rs
Ovu izjavu predsednika dalje je komentarisao nekadašnji pomoćnik ministra energetike Raša Kojić, koji je rekao da Srbija ima dobre rezerve energenata, ali da globalni poremećaji to mogu da promene, piše RTS.
 
Komentarišući pregovore sa MOL-om, Kojić kaže da je pančevačka rafinerija od velikog značaja za Srbiju jer, za razliku od većine zemalja u regionu, naša država nema izlaz na more.
Kojčić je podsetio da se 20 odsto celokupnih količina sirove nafte nabavljalo preko Ormuskog moreuza.
 
"Kada je u prekidu snabdevanje preko Persijskog zaliva, svi koji su se odatle snabdevali potražiće druge izvore sirove nafte", rekao je Kojčić.
Kojčić ističe da je, nakon te vesti, predsednik SAD Donald Tramp izjavio da se nastavljaju pregovori sa Iranom i produžava prekid vatre, zbog čega je automatski cena nafte tipa "brent" pala na 108 dolara po barelu, a dan ranije je iznosila 112 dolara.
 
Kada je reč o gasu, Srbija ima stabilno snabdevanje prirodnim gasom, prema sporazumu sa Gaspromom.
 
"Sa te strane smo bezbedni i popunjenost skladišta u Banatskom dvoru je na maksimumu, imamo uskladišten deo i u Mađarskoj i stabilan dotok preko Turskog, pa Balkanskog toka na dnevnom nivou, plus količine iz Azerbejdžana", kazao je Kojčić.
 
"Radi se na interkonekciji sa Rumunijom, interkonekciji sa Severnom Makedonijom kako bismo se povezali sa Grčkom, i gradi se naftovod prema Mađarskoj. U tom momentu, kada se sve te investicije završe, mi postajemo čvorište za, primera radi, gasno snabdevanje i nekih drugih tržišta", rekao je Kojčić.
 
Zašto je Rafinerija toliko važna?
 
Na pitanje da li je rešenje za pitanje NIS-a još važnije nego ranije zbog globalnih dešavanja, Kojčić je pojasnio da je NIS značajan sa stanovišta sigurnosti snabdevanja svim vrstama derivata i energenata koji se dobijaju iz sirove nafte.
S druge strane, 13.000 ljudi radi u NIS-u, čemu treba dodati i zaposlene koji rade u firmama koje sarađuju s tom kompanijom.
 
Ističe da je Rafinerija, koja je "crvena linija" kada je reč o pregovorima, bitna sa stanovišta snabdevanja našeg tržišta.
 
"Kažu da može i bez nje da se snabdeva, ne može. Ako se izračunaju količine derivata na dnevnom nivou koje su potrebne za normalno funkcionisanje, fizički i logistički nemoguće je dopremiti ih bilo Dunavom, železnicom, kamionskim cisternama. Države u regionu nemaju rafineriju pa se snabdevaju, ali sve one imaju izlaz na more, i mogu da dođu veliki tankeri za snabdevanje", zaključuje je Kojčić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

IKEA otpušta 850 radnika

Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.

Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto