Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
U teoriji, ovaj Zakon trebalo je da konačno suzbije praksu prikrivanja stvarnih vlasnika u Srbiji, koja je bila posebno izražena tokom privatizacije državnih preduzeća i, pored upliva sumnjivog novca, omogućila je i prikriveni uticaj spornih pojedinaca na ekonomske i političke procese u zemlji, piše u svojoj analizi mesečnik Biznis i finansije.
Kako je istaknuto, pet meseci nakon što je istekla obaveza da sva registrovana pravna lica u Srbiji u roku od 60 dana usklade podatke o stvarnom vlasništvu, postaje jasno da je zakon promašio metu. Većina multinacionalnih kompanija i stranih banaka koje posluju u Srbiji, kao vlasnike ima upisane državljane Srbije koji su na nekima od čelnih pozicija ili su članovi odbora u tim organizacijama, ali nemaju bilo kakve veze sa njihovim vlasništvom.
Kvaka je u tome što je zakon, uz obavezu prijave stvarnog vlasništva, propisao i izuzetke na koje su se, izgleda, listom pozvali strani osnivači kompanija. Konkretno, ova mogućnost predviđena je pod oznakom "OSV6" i dopušta da kao stvarni vlasnik može biti upisan zastupnik ili član organa registrovanog subjekta ako stvarni vlasnik ne može da se odredi.
"Formalno gledano, ove kompanije nisu u prekršaju", rekao je Darko Majstorović, predsednik udruženja "Zaštitnik privrednika i preduzetnika Srbije", ali se postavlja pitanje kako je moguće da se ne može utvrditi stvarni vlasnik kada Centralni registar hartija od vrednosti vodi strukturu vlasništva, odnosno akcionara svake firme koja je registrovana kao akcionarsko društvo u Srbiji.
Za očekivati je, kako je naveo Majstorović, da sve strane banke i velike strane korporacije koje posluju u Srbiji kao sestrinske firme, imaju stranog vlasnika, ali podaci iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika pokazuju nešto potpuno drugo i neočekivano, upisani stvarni vlasnici su ni manje ni više nego fizička lica i to srpski državljani.
"Ako je ovaj zakon trebalo da onemogući anonimnost koja služi kao paravan za nelegalne aktivnosti i da na taj način štiti integritet domaćeg finansijskog sistema, zašto svi strani entiteti nemaju obavezu da to učine, odnosno mogu elegantno da je zaobiđu pozivajući se na ustupke koje sam zakon omogućava? Time postaje nejasno šta je uopšte svrha ovakvog propisa koji na takav način abolira strane korporacije", kaže Majstorović.
Ukoliko je na ovom tržištu državljanin Srbije vlasnik jedne od najmoćnijih američkih multinacionalki u svetu, onda je on njen vlasnik i u SAD, što znači da je jedan od najbogatijih ljudi na planeti, naveo je Majstorović i dodao da je, naravno, to nemoguće i reč je o "dopuštenom iskrivljavanju" zakona, kako bi se prikrio stvarni vlasnik.
Takvoj, nepoštenoj praksi pribegavaju upravo najveće firme čije vlasništvo bi trebalo da bude poznato, jer u Srbiji ubiru ogromne prihode i zarade koje prosleđuju matičnim kompanijama, a čiji stvarni vlasnici su nepoznati javnosti.
S druge strane, neka mala domaća firma u kojoj je jedna osoba najčešće i vlasnik i direktor i zapošljava tek nekolicinu ljudi, ukoliko ne prijavi stvarnog vlasnika plaća kazne koje se kreću i do dva miliona dinara.
Advokat Dušica Jež Bojović rekla je da je Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika izazvao veliku tenziju kod mnogih privrednih društava, jer je rok od 60 dana relativno kratak, a sam zakon je nedorečen u pogledu toga na koji način treba uskladiti dokumentaciju. Pošto nije postojala praksa koja bi mogla da usmeri privrednike kako da postupe, dešavalo se da u pojedinim slučajevima ni sama Agencija za privredne registre nije imala odgovor kako usaglasiti dokumentaciju.
U praksi su se pokazale zakonske neusaglašenosti koje bi, kako je ocenila Jež Bojović, hitno morale da budu rešene. Naime, u situaciji kada jedan vlasnik prenese svoj celokupni vlasnički udeo kao i upravljačku strukturu na drugu osobu, jedini ovlašćeni koji ima pravo da vrši promenu u Centralnom registru stvarnih vlasnika je novi vlasnik, odnosno direktor. Ukoliko novi vlasnik ili direktor ne izvrši ovu promenu, to povlači prekršajnu odgovornost.
"Dakle, zakon ne dozvoljava ranijem vlasniku da se ispiše iz centralnog registra stvarnih vlasnika, pa on ostaje upisan nevezano od svoje volje, odnosno postaje odgovoran za dugove društva čiji više nije ni član, ni direktor, niti ima više bilo kakve veze sa poslovanjem društva čiji je udeo preneo", upozorila je ona.
Poreska uprava prilikom obračunavanja poreza uzima za relevantne izvode iz Centralnog registra stvarnih vlasnika i na osnovu ove evidencije terete se stari vlasnici, koji se nisu "ispisali" iz registra, odnosno koji nisu ni imali mogućnost da se izbrišu iz registra, pa i za dugove koji su nastali nakon što se promenila vlasnička struktura.
Na spisku privrednih subjekata koji nisu ispunili obavezu upisa stvarnog vlasnika na sajtu Agencije za privredne registre trenutno se nalazi skoro 28.000 preduzeća, zadužbina, udruženja ili trastova. Uzimajući u obzir broj registrovanih subjekata, to znači da svaki šesti nije ispunio ovu obavezu.
Na pitanje da li su ove organizacije zbog toga sankcionisane, u Agenciji za privredne registre kažu da je samo prisustvo na ovoj, takozvanoj "sivoj listi", specifična vrsta sankcije, jer su firme na taj način svrstane u kategoriju visokog rizika sa stanovišta zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
"Lista jeste javna, ali joj se može pristupiti samo sa eID nalogom. Ali to vredi truda, jer saznanje da su, recimo, udruženja koja okupljaju lovce, izviđače ili penzionere identifikovana kao pretnja kada je reč o finansiranju terorizma i pranju novca, svakako uliva poverenje građanima da država svoj posao radi kako treba", zaključuje se u analizi mesečnika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
1
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
14
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
5
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
8
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Lukoil prodaje četiri benzinske pumpe u Srbiji
24.08.2026.•
2
Kompanija Lukoil Srbija oglasila je na prodaju četiri konzervirane benzinske stanice u Deliblatu, Grlištu i dve u Pirotu.
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
2
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
19
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Komentari 7
Siniša Mančić
Бујмирац
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar