Američki reditelj Dejvid Linč razgovaraće u utorak, 12. septembra, oko 20 časova, putem video linka sa beogradskom publikom u Kulturnom centru Beograda, najavili su organizatori.
Posetioci će od 19 časova moći da pogledaju dokumentarni film "Meditacija, mir i kreativnost" sa prevodom na srpski jezik u produkciji Fondacije Dejvida Linča za svetski mir i obrazovanje bazirano na svesti.
Linč je u filmu odgovarao na različita pitanja vodećih svetskih novinara, studenata filmskih akademija i publike koja je u velikom broju pratila njegova predavanja.
Potom u 20.10 sledi direktno uključenje Linča putem video linka, a umetnik će sa beogradskom publikom razgovarati o svojim fotografijama, procesima kreativnosti, uverenju da obrazovanje zasnovano na svesti i transcendentalnoj meditaciji može značajno doprineti stvaranju mira i istinskog napretka u čitavom svetu.
Izložba radova Dejvida Linča, crno-belih foto montaža i foto-grafika pod nazivom "Male priče", biće do kraja septembra postavljena u Likovnoj galeriji, Galeriji Artget i Galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Dok su u prošlosti trgovci i aukcijske kuće možda zatvarali oči pred sumnjivim poreklom izuzetnih umetničkih dela, tokom protekle dve decenije norme i procedure tržišta su se znatno pooštrile.
Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS) odbila je poziv programskog tima specijalizovane izložbe "EXPO 2027" za saradnju na kreiranju programa.
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka.
Iz Fondacije "Manjani Roka" u Italiji, u oblasti Parme, ukradena su umetnička dela vredna nekoliko miliona evra i to ne samo Renoarove "Ribe" već i dela Sezana i Matisa.
Slika italijanskog umetnika Amedea Modiljanija, čija je autentičnost decenijama bila predmet sporova, biće ponuđena na prodaju na sajmu umetnosti u Hongkongu po ceni od oko 13,3 miliona dolara.
Predstava "Dora ili ko će da prošiva prsluke" rediteljke Andreje Kargačin biće izvedena na ovogodišnjem Bečkom pozorišnom festivalu ("Wiener Festwochen").
Metropoliten muzej umetnosti u Njujorku saopštio je da je nabavio nedavno ponovo otkrivenu renesansnu sliku "Bogorodica sa detetom i Svetim Jovanom Jevanđelistom".
Italijanski ministar kulture zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.
Iransko ministarstvo kulturne baštine i turizma saopštilo je da je najmanje 56 muzeja i istorijskih mesta širom Irana oštećeno, dve nedelje od početka rata protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Evropska unija će uvesti sankcije ako Venecijansko bijenale ne povuče svoju odluku da dozvoli Rusiji da učestvuje na međunarodnoj izložbi savremene umetnosti.
Hiljade pisaca objavilo je "praznu" knjigu pod nazivom "Ne kradi ovu knjigu" u znak protesta protiv kompanija za veštačku inteligenciju (AI) koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
Freska "Strašni sud", delo italijanskog renesansnog umetnika Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli, u procesu je restauracije, prvi put posle nekoliko decenija.
Američki pisac Den Simons, jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike i horora, koji je slavu stekao romanom "Hiperion" (1989), umro je u 77. godini od srčanog udara.
Glumac Robert Karadin, zvezda serija "Osveta štrebera" i "Lizi Makgvajer", preminuo je u 71. godini nakon borbe sa bipolarnim poremećajem koja je trajala skoro dve decenije, potvrdila je njegova porodica.
Nezavisna istraživačica Valentina Salerno identifikovala je 20 dela koja su ranije bila ili malo poznata ili im je autentičnost bila upitna, i potvrdila je da ona pripadaju umetniku Mikelanđelu Buonarotiju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar