Novi Sad i Beograd dobili najviše para za investicije, siromašnije opštine "izvisile"

Država Srbija je od 2014. do 2016. godine bezmalo polovinu subvencija za podsticaj investicija, prioritetno namenjenih manje razvijenim lokalnim samoupravama, dodelila kompanijama u Beogradu i Novom Sadu, koji spadaju u najrazvijenije lokalne samouprave i regione.

Za subvencije investitorima u ekonomski devastiranim gradovima i opštinama, koji bi po ovom pitanju trebalo da imaju prvenstvo, opredilila je samo 3,6 odsto sredstava, saopštila je Nacionalna koalicija za decentralizaciju, pozivajući se na podatke Minsitarstva finansija.

U Novi Sad i Beograd je pri tome prema podacima Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) od 2000. godine do danas otišlo i skoro tri četvtine ukupnih stranih investicija, dok je devastiranim sredinama čiji je stepen razvijenosti, odnosno bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika, ispod 50 odsto republičkog proseka, pripalo samo 0.43 odsto tog iznosa. U tom periodu je, inače, u Srbiju ušlo najmanje 23,7 milijardi evra kroz privatizaciju, dokapitalizaciju, braunfild i grinfild poslove ili na druge načine.

U izveštaju NKD se podseća da Ustav Srbije popisuje obavezu države da se "stara o ravnopravnom i održivom ragionalnom razvoju", da Zakon o kontroli državne pomoći nalaže da se državne subvencije dodeljuju pre svega "radi unapređenja razvoja područja sa izuzetno niskim životnim standardom ili sa visokom stopom nezaposlenosti".

I sve uredbe koje regulišu uslove i način privlačenja ulagača, sugerišu da su prioriteti pri dodeli državne pomoći devastirana područja, lokalne samouprave sa nižim stepenom razvoja, te područja od posebnog interesa za ravnopravni regionalni razvoj i smanjenje stepena nezaposlenosti. Prema zvaničnim i drugim dostupnim podacima, država je od aprila 2014. do aprila 2016. godine sa investitorima zaključila 30 ugovora o dodeli državnih subvencija u ukupnoj vrednosti od 164,1 milion evra. Investitori su po osnovu ovih ugovora dužni u periodu od tri ili pet godina ulože ukupno 518,9 miliona evra i zaposle 21.910 novih radnika na neodređeno vreme.

"Ovim ugovorima država je obezbedila subvencije za čak deset investicija u pet lokalnih samouprava koje imaju veću prosečnu zaradu od republičkog proseka, te najnižu stopu nezaposlenosti. Iznos subvencija za investicije u tim sredinama - Beogradu, Novom Sadu, Pirotu, Staroj Pazovi i Bačkoj Palanci, je 107,46 miliona evra, odnosno 65,5 odsto od ukupnog iznosa. Za pet investicija u Beogradu izdvojeno je 44,65 miliona evra, a za dve investicije u Novom Sadu 27,86 milion evra (Delfi i Lear), što je ukupno 72,51 milion evra ili 44,2 odsto ukupnog iznosa", navodi se u izveštaju.

Dva od 30 ugovora vezana su za investicije u lokalnim samouprava koje su uredbama označene kao "područja od posebnog interesa", odnosno kao "veliki industrijski centri čiji ubrzan privredni razvoj ima poseban značaj za Republiku Srbiju, posebno u cilju ravnomernog regionalnog razvoja i smanjenja stope nezaposlenosti". Ugovori su zaključeni sa dve komapnije u Nišu, ali ih nije bilo za investicije u Zaječaru, Kraljevu i Novom Pazaru, koje su takođe "područja od posebnog interesa". Subvencije dodeljene dvema kompanijama u Nišu iznose 20,89 miliona evra, što je oko 12,7 odsto.

U izveštaju NKD, koja inače okuplja 16 nevladinih organizacija iz 12 gradova, posebno se naglašava da se samo tri od ukupno 30 ugovora odnosi na subvencije za investicije u loklanim samopravama koje su uredbama definisane kao "devastirana područja" - Vladičinom Hanu, Prijepolju i Rači. Ukupna vrednost tih subvencija je skromnih 5,94 miliona evra.

"Jedan od najvećih problema je što se državne subvencije finansiraju parama svih građana, a daju se pre svega za otvaranje novih radnih mesta u Beogradu, tako da, zapravo, siromašna Srbija finansira otvaranje radnih mesta u razvijenom Beogradu. Ovakvo stanje je neodrživo i važeća politika hitno mora da se menja kako bi se obezbedio ravnomerniji ragionalni razvoj. Nažalost, za pojedine regione već je kasno, pošto su zbog aktuelne politike ispražnjeni od stanovništva", kaže predsednik Upravnog odbora NKD MLaden Jovanović.

On ocenjuje da su i subvencije i investicije centralizovane, kao i da se eksploatišu u svrhu političke propagande. Politike ove i prethodnih vlada po pitanju stranih investicija, koje u najvećem procentu završavaju u razvijenim područjima, direktno su doprinele i doprinose povećanju regionalnih razlika između bogatih i siromašnih, te demografskom pražnjenju pojedinih delova zemlje.

Jovanović dodaje da će NKD "nastojati da o ovoj situaciji razgovara" sa predstavnicima institucija, kao i sa međunarodnim organizacijama koje se bave regionalnim razvojem, ukoliko one to budu želele. NKD će insistirati na izmeni zakona i politika koje se bave regionalnim razvojem, od kojih će prvi biti izmena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava.

Poseban problem je, dodaju u NKD, što i nakon čitave decenije od uvođenja državnih subvencija za podsticaj investicija (2006), još uvek ne postoji precizan "obračun" državne pomoći, niti njenog ekonomskog efekta. Jedan od osnovnih razloga je što investitori osim subvencija za zapošljavanje i podsticaj poslovanja, dobijaju i besplatno građevinsko zemljište, infrastrukturu i objekte ili se oslobađaju poreza, doprinosa i taksi.

Država je ranije obezbeđivala od 3.000 do 10.000 evra po novom radnom mestu, a od 2015. godine od 3.000 do 7.000 evra. Subvencije su sada po iznosima podsticaja podeljene u pet grupa, u zavisnosti od stepena razvijenosti lokalne samouprave na čijoj se teritoriji investira u odnosu na republički prosek. U petoj grupi su devastirana područja, u kojima kompanije za svako novo radno mesto dobiju po 7.000 evra. Investitori imaju obavezu da ulože kapital, od kojeg najmanje 25 odsto iz sopstvenih sredstava, zaposle radnike na neodređeno vreme i redovno isplaćuju minimalac uvećan za 20 odsto, kao i pripadajuće poreze i doprinose u slučaju da nije reč o najsiromašnijim opštinama. Oni ne smeju da otuđe imovinu i gase delatnost tri ili pet godina od završetka investicionog projekta.

  • nema nam pomoći

    01.08.2016 16:52
    Od Dinkića pa nadalje, svima je ratcoj regiona is siromašnih opština predizborno obećanje.
    Kada se nameste i počnu da vladaju, zaborave nerazvijene opštine i lovu usmeravaju bogatim centrima gde su mkihovi ptovereni kadrovi za trošenje novca.
    To je dovelo do ogromnih razvojnih razlika regiona i do toga da se u nerazvijenim opštinama i regionima gasi život jer mladi beže u Novi Sad, Beograd, Niš.
    Sve ovo je u direktoj vezi sa upravljanjem novca od subvencija a to je mnogo lakše raditi u dva tri grada - centra i lako je za ugrađivanje političara.
  • Zanovetalo

    01.08.2016 15:21
    Bas cudno sto nisu u Crvenki odobrili gradnju desetine miliona evra vrednog mosta preko Dunava. Mislim koja glupost

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.