Na današnji dan pre 25 godina ostavku je podneo Ante Marković, reformista i 31. i praktično poslednji premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Kada je u martu 1989. preuzeo poziciju predsednika SIV-a (savezne vlade) Ante Marković se suočio sa teškom situacijom. Jugoslavija se raspadala, nacionalizam je bujao, a ekonomija bila među najgorima u Evropi. Imala je jednu od najvećih inflacija i najnižih produktivnosti.
I SIV pod predsedništvom Branka Mikulića uvideo je da se u ekonomiji mora učiniti radikalan potez, ali je tek Marković pokazao odlučnost da to učini. Krenuo je u tranziciju.
Od marta do decembra 1989. godine, SIV je predložio, a savezna Skupština usvojila, niz reformskih zakona. Omogućeno je otvaranje tržišta novca, kapitala i radne snage. Sprovedena je deregulacija i u oktobru 1989. godine oko 90 odsto uvoza je liberalizovano.
Marković je znao da će tranzicija doneti i negativne efekte. Smatrao je da će zbog liberalizacije oko 20 odsto radne snage ostati bez posla, ali da će njegova vlada uraditi kvalitetan socijalni program. Za to i za nove investicije bila je neophodna pomoć najvećih svetskih kreditora i političkih faktora. Zbog toga je početkom oktobra 1989. posetio SAD.
Partnerima je objasnio da je cilj njegove vlade deregulacija tržišta, pluralizam vlasništva, zaštita čovekove ličnosti i sloboda. Od predsednika Buša je tražio da podstakne američke investitore da ulažu u Jugoslaviju, što je Buš podržao.
Pregovarači iz MMF-a su insistirali na sprovođenju antiinflatornog programa, strukturnom ekonomskom prilagođavanju, zaustavljanju javne potrošnje i održavanju realnog kursa dinara i realnih kamatnih stopa. MMF je obećao da će, ukoliko se sprovedu ove reforme, odobriti kredit Jugoslaviji. Ohrabren rezultatima, Marković je 18. decembra 1989. Skupštini Jugoslavije podneo ekspoze u kojem je naveo pravce ekonomske i političke reforme i mehanizme kojima će to ostvariti.
Apelovao je na političare da se okanu nacionalizma i da gledaju u budućnost. Na kraju svog ekspozea u Skupštini je izjavio: "Danas su čitavi regioni – čija je istorija bogata međusobnim ratovima i razaranjima – u zajednici bogatih i civiliziranih naroda koji se ne odriču svoje istorije i svojih posebnosti, ali žive zajedno, zajednički okrenuti budućnosti, prednostima ekonomskog povezivanja i kulturnog prožimanja".
"Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Evrope", izgovorio je tada i ove proročanske reči, upozoravajući nadiruće lidere nacionalističkih pokreta u Srbiji, Hrvatskoj i BiH - Slobodana Miloševića, Franju Tuđmana i Aliju Izetbegovića - na moguće posledice njihovih politika.
Samo dve godine kasnije, sabotiran od istih vođa koje je upozoravao, vratio je mandat. Građani su glasali za mračne ideologije umesto za evropski program. Marković je hteo da uvede evropske vrednosti. Zbog toga su ga 1990. godine udruženi komunisti i četnici u Crnoj Gori nazvali ustašom.
Vratio je mandat građanima Jugoslavije 20. decembra 1991. na konferenciji za štampu, rekavši da ne postoji više nijedan državni organ u Jugoslaviji kome bi se mogla podneti ostavka.
Ostaće upamćen kao lider koji je odbacio zahteve da se obezbedi ratni budžet."Ja sam uvek dosledno bio za demokratiju, mir, a protiv rata. Stoga je za mene neprihvatljivo predložiti ratni budžet i ja to ne mogu i neću napraviti", izjavio je obrazlažući ostavku.
Bio je svedok optužbe na suđenju Slobodanu Miloševića u Haškom tribunalu. Umro je 28. novembra 2011. godine u Zagrebu, u 88. godini života.
Kada je covek davao ostavku bio sam potpuno apolitican. 29 godina studirao si radis, sport ,muzika ,umetnost ,druzenje . Umesto svadbe odvedose me na neko ratiste , da branim ne znam sta i vrlo brzo stiglo je treznjenje, Propast banaka u kojima drzite para donelo je polovicne gubitke jer ipak je neka drzava stajala iza njih. U svakom slucaju oni koji su oterali Markovica napravili su Jezdu , Dafinu i kreirali ovu ubogu zemlju koja se ni po cemu ne moze porediti sa onom iz sedamdesetih ili osamdesetih. Cak i gledajuci prostore uokvirene sadasnjom Srbijom tu je bilo mnogo vise pozitivne energije, prosperiteta ,pravih uzora , stvarnih vrednosti nego u ovoj u svakom pogledu razorenoj zemlji.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković ocenila je da su takozvani "Mrdićevi zakoni" svesno gurnuti u proceduru kao politički igrokaz i test odnosa sa Evropskom unijom.
Projekat Jadar nije zatvoren i kompanija Rio Tinto nema nikakvu nameru da se povuče, rekao je advokat Sreten Đorđević na predstavljanju monografije "Projekat Jadar: Litijumsko-borna katastrofa", čiji je jedan od autora.
Vlasnik firme za prevoz "Unitrag Pižon" Dušan Nikolić rekao je da još nisu dobili obaveštenje iz EU o načinu rešavanja problema sa dužinom boravka vozača kamiona u zemljama EU i Šengenskog sporazuma.
Krajem prošle godine Aleksandar Vučić najavio je da neće menjati Ustav kako bi dobio treći mandat, ali da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima zavisiće od toga da li će on "imati volje za to ili ne".
Hakerske grupe, koje vlade SAD i Velike Britanije od ranije povezuju sa obaveštajnim i bezbednosnim strukturama Rusije, pristupile su delu arhive Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).
Anketna komisija došla je u posed dokumenta koji, kako tvrde članovi Ognjen Radonjić i Vladimir Obradović u tekstu za Radar, ukazuje na korupciju i ignorisanje rizika u vezi sa projektom modernizacije pruge.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će se u roku od mesec, dva doneti odluka da li će se zvanično sa služenjem obaveznog vojnog roka krenuti od decembra ili od marta sledeće godine.
Viši sud u Beogradu doneo je odluku da isključi javnost sa ponovljenog suđenja roditeljima dečaka koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro dece i čuvara škole.
Direktorka Škole za osnovno i srednje obrazovanje dece sa invaliditetom "Carica Jelena" Nataša Kaličanin rekla je da prilikom pada dela plafona u kancelariji logopeda u toj školi srećom nije bilo povređenih.
Četiri reprezentativna sindikata u prosveti izrazila su "ozbiljnu zabrinutost" povodom najave mogućeg skraćivanja trajanja nastavnog časa sa 45 minuta na 30 minuta.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je danas Skupštinu Srbije da što pre revidira upravo usvojene pravosudne zakone i dovede ih u saglasnost sa evropskim standardima.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o izmenama i dopuni Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2026. godini.
Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM) saopštio je da prema preliminarnim rezultatima na izborima za Visoki savet sudstva (VSS) izlaznost iznosi 93,31 odsto.
Udari na pravosuđe, akademsku zajednicu, pritisci na medije su kontinuitet ove vlasti, ali sa stanovišta brzine sa kojom se poseže za merama govori o tome da će krajem godine biti izbora.
Komentari 23
dobrotvorka
Kiklop
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar