Restitucijom vraćena petina zemljišta, postupak bi mogao da traje godinama

Iako je samo petina poljoprivrednog zemljišta restitucijom vraćena naslednicima nekadašnjih vlasnika, u Agenciji za restituciju tvrde da su zadovoljni dinamikom ovog procesa.

Prema njihovima podacima, naslednici potražuju 92.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a do sada im je vraćeno oko 20.000 hektara poljoprivrednog i još 4.500 hektara pod šumom. Najveće površine koje su dobili potomci predratnih vlasnika nalaze se u Vojvodini, i to u Bačkoj Topoli, Kikindi, Bečeju, Srbobranu, Novom Kneževcu...

Pred Vladom Srbije se od oktobra prošle godine nalaze Izmene i dopune zakona o vraćanju imovine, koje bi trebalo da budu usvojene. Nova zakonska rešenja trebalo bi da ubrzaju i olakšaju restituciju poljoprivrednog zemljišta. Tako bi ovaj proces mogao da bude završen za četiri ili pet godina. Ukoliko vlada ne usvoji ove izmene, vraćanje obradivih površina bi moglo da potraje barem dvostruko duže.

Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić za "Politiku" kaže da novi propis dopušta da vlada određuje koje će parcele biti vraćene, u saradnji sa Agencijom. Osim toga, ukoliko na jednoj katastarskoj opštini nema dovoljno obradivih površina koje se potražuju, naslednicima će moći da bude ponuđeno adekvatno zemljište u susednoj katastarskoj opštini ili na nekoj drugoj lokaciji na teritoriji okruga.

"Iako smo zadovoljni efikasnošću restitucije poljoprivrednog zemljišta, želimo da ovaj proces okončamo što brže. Tek kada vlasnički odnosi budu raščišćeni, država će moći efikasnije da urpavlja obradivim površinama", navodi Sekulić.

Najveću smetnju ovoj vrsti restitucije predstavlja neuređenost imovinskih odnosa, odnosno loša evidencija zemljišta, kao i slučajevi uzurpacije.

Iako popis državnog zemljišta nikad nije urađen, procenjuje se da država upravlja sa oko 550.000 hektara oranica, što je pet puta više nego što se restitucijom potražuje. Zemljište koje je sada u privatnom vlasništvu, budući da ga je država prodala, po zakonu neće moći da bude vraćeno potomcima. Oni će imati pravo na obeštećenje.

Mile Antić iz Mreže za restituciju naglašava da to što država nema precizan popis svoje imovine podstiče pojedince da daju zemljište u zakup uz sumnjive ugovore i po cenama mnogo nižim od tržišne.

"Država je do sada popisala samo 25.000 hektara zemljišta, dok je Ministarstvo poljoprivrede nedavno objavilo da postoji 476.000 hektara obradivih površina koje su u državnom vlasništvu. Vraćanje zemljišta naslednicima nekadašnjih vlasnika jedini je način da se stane na put uzurpaciji i zloupotrebi državne imovine", ističe Antić i upozorava da vraćanje zemljišta odugovlači Državno pravobranilaštvo, koje na gotovo svaku odluku o vraćanju imovine ulaže žalbe.

  • Indijanac

    24.04.2017 09:20
    A kad stižu na red moje oranice i voćnjaci, koje je mom pradedi srbijanski kralj oteo 1920. godine?
  • Dragan

    23.04.2017 20:04
    Otimaci
    Otimali su dok su mogli , sada treba da vrate sve , ljudi imate pravo da tuzite drzavunza svaki dan kasnjena.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.