Neumoljiva statistika - suše u Srbiji sve učestalije

Analiza Hidrometeorološkog zavoda pokazala je da unazad šest decenija konstantno rastu maksimalna dnevna temperatura, broj toplih dana, još više noći, broj tropskih dana, učestalost sve izraženijih suša, dok je količina godišnjih padavina u padu.

Piše: Živan Lazić

Ovogodišnja katastrofalna suša neće biti izuzetak; prema predviđanjima Hidrometeorološkog zavoda, a na osnovu obuhvatne analize statističkih podataka u razdoblju 1951 - 2011. godina, slede sve vrelija leta, sa sve manje padavina, pa je već u narednoj deceniji realno očekivati i žešću jare od ovoletnje. Ako se život i rad ne prilagode promenama, potencijalne štete biće sve veće i pogubne.

Dani vreliji, manje padavina

Već polazni podatak je ilustrativan: porast srednje dnevne temperature po dekadi je zimi (decembar, januar, februar) 0,2 do 0,35, a u letnjem period (jun, juli, avgust) od 0,4 do 0,6 stepeni C. Tako je prosečna maksimalna letnja dnevna temperatura u prošloj dekadi bila za 2,64 stepena veća nego tokom šeste decenije prošlog veka.

Naročito je uočljiv rast broja i kontinuiteta tropskih dana, kada maksimalna dnevna temperatura premašuje 30-i podeok. Moguće je da tokom ove decenije rast prosečne maksimalne dnevne temperature leti ne dostigne i čitav stepen.

Sa druge strane, kiše je sve manje. Dok je krajem prošlog veka u zapadnim regionima Vojvodine padalo do 1.020, prošle dekade je bilo tek 770 litara po metru kvadratnom, dok su padavine u istočnim krajevima sa 810 svedene na 585 litara. Predviđanja su da će do kraja tekuće decenije kiša biti još manje, za 17 odsto tokom vegetacije biljaka i 13,5 odsto izvan vegetativnog perioda.

Kao završni zaključak hidrometeorologa, provlači se da je realno očekivati sve učestalije i intenzivnije žege, konstantno rastuće dužine trajanja. Gotovo da bi se moglo reći da je nastupio vek suša.

Učestale letnje žege

Ovakva predviđanja se uklapaju u sliku Panonske nizije i Balkanskog poluostrva kakvu su pre petnaestak godina, kao segment dugoročnog predviđanja budućnosti Evrope, predočili nemački klimatolozi.

Podsetimo, po viđenju cenjenih stručnjaka, do kraja veka klima u Panoniji će, posebno tokom sve dužih leta, prelaziti u pustinjsku, sa toliko umanjenim padavinama da će prosečan protok Dunava biti za 20 odsto manji, a reka dva metra niža i cirka 15 odsto uža nego što je danas.

Posebno je zanimljiva analiza prve decenije novog milenijuma. Za trinaest godina zabeleženo je čak pet izrazito sušnih godina, dok se nekada ekstremna jara beležila tri puta tokom dve decenije.

Tokom vegetacije bez vode

Tako je 2000. godine zabeležena velika suša čije je osnovno obeležje drastično odsustvo padavina tokom vegetacionog perioda.

Prosečna maksimalna temperatura tokom maja i juna je iznad 23,5 stepeni. Broj tropskih dana je varirao od 42 do 57, zavisno od mernog mesta.

Posledice su bile veliki podbačaj u prinosima prolećnih useva, premda je lošoj žetvi doprinela i ektremno loša agrotehnika usled finansijske nemoći seljaka nakon bombardovanja prethodne sezone. Kukuruz je podbacio za 50 osto spram prosečnog roda, soja za 41, šećerna repa za čak 55, lucerka 25, suncokret za 16 odsto, dok je umanjenje roda pšenice bilo skromnije, 12 odsto.

Finansijski šteta je procenjena na 0,7 milijardi dolara, što je po kupovnoj moći danas oko 1,2 milijarde evra.

Pustinjske suše

Sledeća suša  je tri godine kasnije. Te, 2003. godine suša je počela već sredinom marta i trajala je do početka jula, a ponovila se tokom skoro bezvodnog avgusta.

Razdoblje april - jul se uzima kao prvi evidentirani period ekstremne suše. Broj tropskih dana tokom vegetacionog perioda je varirao od 55 do čak 77.

Kukuruz je podbacio 35, repa, 45, soja 20 , suncokret 15 odsto, ali je sezona, bez prolećnih mrazeva, bila povoljna za voće, jabuke, kruške, šljive i grožđe, čiji prinosi su delimično ublažili štetu procenjenu na milijardu dolara.

Rekordnih 44,9 stepeni

Sledeću sušu, 2007.godine, obeležio je najveći broj dana sa ekstremnim toplim danima, kada je temperatura prelazila 35, a povremeno dostizala i 44 stepena. Posebno vreli, ali i bezvodni, bili su april, jul i druga polovina avgusta.

Dana 24. jula na svih osam mernih mesta u Vojvodini, a na 22 od 26 u celoj Srbiji zabeležene su istorijski rekordne temperature, u Smederevskoj Palanci čak 44,9 stepeni, što je, za sada, apsolutno najviša temperatura ikad zabeležena u nas.

Aprilska suša je ozbiljno poremetila setvu, dok su toplotni talasi u julu i avgustu trajali devet i deset dana uz izrazit nedostatak vlage. Kukuruz i soja su omanuli 32, suncokret 22, lucerka 18, šećerna repa za 6,5 odsto.

Pojedinim voćnim vrstama, ovakvo vreme je odgovaralo, pa je rod šljiva uvećan za 38, a jabuka za 10 odsto.

Iste sezone su registrovana čak 258 požara, zahvaćeno je 40.000 hektara, od čega 16.000 pod šumom. Ukupna šteta u poljoprivredi je vrednovana sa 850 miliona evra.

Sušna jesen

Godine 2011. suša je tokom perioda april - avgust dostigla stepen jake, ali se u završnici vegetacionog perioda, avgustu i septembru, preobrazila u ekstremnu, kada je i zabeležena većina od 39 do 58 tropskih dana.

Tokom ta dva meseca prosečna dnevna temperatura je bila 24,6 stepeni, čak 1,85 stepeni iznad dugogodišnjeg proseka. Fenomen je da od sredine oktobra do sredine decembra gotovo nije zabeleženo padavina, pa je sušna jesen bila podloga da naredne sezone najekstremnija (do tada) ikada zabelešena suša zahvati Vojvodinu i Srbiju u celini.

Prinos kukuruza je bio 11, soje 19, šećerne repe 14, lucerke 12, deteline 40 odsto manji od standardnog, dok je ostvareni prebačaj roda suncokreta za 14 i šljiva za 39 odsto. Relativno skromna poljoprivredna šteta, oko 230 miliona evra, je zamaglila suštinu - jesenji sušni period, koji je omeo setvu ozimih useva, ali i učinio da upravo dublji slojevi zemljišta naredne godine već u startu vegetacionog perioda, aprila, meseca budu bez vlage.

Najtopliji letnji meseci

Godine 2012. juli je s prosečnom temperaturom od 26,9 stepeni bio najtopliji od kada se registruju meteorološki podaci, dok je avgust sa 26,4 bio drugi najtopliji avgust unazad 120 godina.

Zabeležena su tri toplotna talasa od devet, deset i sedamnaest dana, što je i najduži period u istoriji Vojvodine u kome je maksimalna dnevna temperatura premašivala trideseti podeok.

Tokom vegetacije umesto uobičajenih 260 litara, palo je jedva 60 do 85 litara po kvadratnom metru, pri tome izrazito neravnomerne raspoređeno. Period od 20. juna do  10. septembra je bio samo sa dve kiše, tokom kojih je ukupno palo više nego skromnih 15 do 40 litara po metru kvadratnom.

I pre berbe bilo je izvesno da će šteta na agrarnim usevima biti veća nego ikada. Procene štete su dostizale i do 1,75 milijardi, ali je državna statistika statistika ozvaničila milijardu evra.

Prilagođavati stil života

Suša, naravno, ne ostavlja posledice jedino u poljoprivredi. Drastičan je uticaj i na režim voda, time na proizvodnju struje, pogotovo u nas gde je trećina ukupne elektrike iz hidroelektrana.

Moglo bi se reći da klimatske promene utiču na izmenjen stil ponašanja i života ljudi. Više se ne proizvodi takozvani "zimski štof", sve češće nosimo rupaste letnje cipele, industrija se skoncetriše kako da proizvede što lagodniji đon i cipela bude što ugodnija.

Kako su naša izvorišta pijaće vode poreklom uglavnom rečne vode, sa sušom i smanjenim nivoom reka biće sve manje izdašna i sve teže dostupna. Već se postavlja pitanje hoće li ubuduće uopšte biti moguće putovati tokom leta u neklimatizovanim vozilima ili vozovima, a pitanje je hoće li se tokom sušnih tropskih perioda moći raditi osam časova dnevno u kontinuitetu.

Sa novim milenijumom dobili smo i bukvalno, novo vreme, a na nama je da uočljivim ali relativno sporim promenama prilagodimo sve sfere života.

  • novii

    06.09.2017 11:36
    Izvor
    Na početku teksta se spominje "Analiza Hidrometeorološkog zavoda". Da li se može navesti koja je analiza u pitanju i od kog datuma, da bi se ostvario uvid u te podatke.
  • Ilona

    06.09.2017 09:23
    Čitala sam o sušama u prošlosti i znam da ih je bilo. U jednom tekstu se čak pisalo da je Dunav bio neverovatno mali. Kada sam bila mala deda mi je pričao da su suše Vojvodinu pogađale otprilike na svakih sedam godina. Ali ovo što se sada događa je toliko učestalo da me stvarno brine. Kanal DTD je izgrađen da bi se sprečile polave i da kada ima viška vode to preusmeri i spreči poplava. Takođe kada je suša pomoću njih da se navodnjava. Navodnjavanje u Vojvodini je danas na nivou koji bi bio smešan da nije tragičan. Ajde što mi je u bašti sve pocrkalo osim lavande...i što mi je travnjak prašnjava ledina....ali šta je sa usevima koji sve nas hrane? Nije najveći problem porast prosečne temperature koliko je problem nedostatak padavina i leti i zimi. I ja verujem da će uskoro ako se ovako nastavi Panonska nizija biti pustinja. I šta ćemo onda? Dolazimo u situaciju da moramo da biramo da li ćemo pustiti vodu u kanale za navodnjavanje pa proizvesti manje struje ili obrnuto. U budućnosti će hrana i voda biti glavni resurs a ne nafta. Sve se nadam da je ovo prolazna kriza. Moj deda je govorio da su se osim onih " malih" suša bile periodično i velike koje su trajale sedam godina uzastopce....U tekstu se spominju sledeće sušne godine: 2000,2003,2007,2011,2012, Zadnjih 5 godina nije obrađeno ali ja bih rekla da ova suša traje od 2011 godine i sve se nadam da je moj deda bio u pravu i da će sledeća godina da bude sa normalnim padavinama.
  • Anon

    05.09.2017 13:46
    @Deks
    Slazem se sa vama u skoro svemu osim u zakljucku. Citirani tekst s kraja 18. veka govori da velike suse nisu nezabelezene, i to ne sporim ni ja, a ni autor teksta koji komentarisemo. Slazem se da je odlika kontinentalne klime nepredidivost koja se ponekad pokaze kroz jako i suvo leto, ponekad kao jaka i vrlo hladna zima. Ali radi se o tome da su suse sve ucestalije (sto ste, uostalom, i sami primetili) i da je prosecna godisnja temperatura kod nas u stabilnom porastu.

    Koliko sam razumeo, vama je problem sto neko kao razlog ovih susa navodi globalno zagrevanje? Medjutim, ako procitate tekst jos jednom (sto vam srdacno preporucujem), videcete da se ne pominje ni G od globalnog zagrevanja. Autor nabraja podatke koji treba da nas ubede da su susni periodi mnogo ucestaliji nego ranije, a potom sugerise da treba da se prilagodimo novonastaloj situaciji (ako ce vam biti lakse, hajde da tu situaciju nazovemo "lokalno zagrevanje"). Da li u tome vidite nesto sporno?

    Sto se tice krcenja panonskih suma koje ste pomenuli, nisam upucen u temu i bio bih vam zahvalan ako biste ostavili neki link (da me ne shvatite pogresno, verujem vam, samo nisam obavesten koliko i vi).

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.