Kuburović: Nema konačnog suda o uvođenju doživotne kazne zatvora, javnost podeljena

Ne postoji nijedna ustavna prepreka da se u naše krivično zakonodavstvo uvede kazna doživotnog zatvora, ali postoje dodatna pitanja i nedoumice, poručila je ministarka pravde Nela Kuburović.
Ona je upozorila da je prethodno potrebno odgovoriti na jedan broj otvorenih pitanja.
 
Kuburović je, na okruglom stolu na kojem se diskutuje o mogućem uvođenju doživotne kazne zatvora u krivično-pravni sistem Srbije, istakla da je resorno ministarstvo pomno slušalo sve predloge, ali da ne može dati konačni sud, budući da je stručna javnost po tom pitanju prilično podeljena.
 
Ona je navela da je potrebno odgovoriti na pitanje da li je postojeće stanje adekvatno i šta će tačno značiti za naš penološki sistem zamena postojeće kazne zatvora od 30 do 40 godina za doživotni zatvor, kao i to koliko je komplikovano uvođenje doživotnog zatvora sa normativnog stanovišta.
 
Takođe, kako je navela, tu je i pitanje koji svi propisi treba da se promene, koliko brzo je moguće izvesti sve ove sveobuhvatne izmene i koliko dugo je potrebno pripremiti pravosudni sistem i sistem izvršenja krivičnih sankcija za uvođenje ovakve kazne.
 
Prilikom uvođenja kazne doživotnog zatvora, naročito se postavlja pitanje prava na uslovni otpust, kao primene jednog opšteg instituta krivičnog prava. Ministarka je dodala da ima najrazličitijih predloga koji se odnose na uslovni otpust.
 
"Oni se kreću od toga da ga kod doživotnog zatvora nema, pa do stava da se posle proteka određenog vremenskog perioda provedenog na izdržavanju kazne zatvora, automatski preispituje ispunjenost uslova za otpuštanje osuđenog", rekla je Kuburović.
 
Kod naše najteže kazne zatvora, ukoliko je neko osuđen na 40 godina zatvora, uslovni otpust se može tražiti nakon odsluženih 26,5 godina zatvora, a kod doživotnog zatvora uglavnom je standard da se uslovni otpust može tražiti posle odsluženih 25 godina zatvora, pa se sa tog stanovišta postavlja pitanje koja je kazna teža - doživotni zatvor ili zatvor od 40 godina.
 
Kuburović je navela da je kaznena politika sudova za izvršena teška krivična dela stroga i naglasila da se teški zločini kažnjavaju najtežom kaznom iz našeg Krivičnog zakonika – a to je kazna od 30 do 40 godina zatvora.
 
Prema njenim rečima, u Srbiji je moguće da predlog za donošenje nekog zakonskog propisa podnese narodni poslanik.
 
Ona je rekla da je Fondacija "Tijana Jurić" smatrala da kazna zatvora od 30 do 40 godina nije adekvatna kazna za najgore zločince. Smatraju da takve ljude sud može osuditi samo na kaznu apsolutnog lišenja prava na slobodu, na doživotni život iza rešetaka. Za Ministarstvo pravde, kako je navela Kuburović, to je veoma kompleksno pitanje koje zadire u kriminalnu politiku, etiku, poznavanje uporednog prava i sveopštu brigu i za teorijsku ispravnost Krivičnog zakonika.
 
"Doživotni zatvor nije samo zatvor, doživotni zatvor je i poruka zločincima da je jedina adekvatna kazna za najteže zločince život iza rešetaka. Doživotni zatvor predstavlja i jasnu granicu između opšteg maksimuma - 20 godina i poruke najteže kazne. Smrtna kazna svakako nije nešto o čemu se može diskutovati u našem društvu i tu nećemo ulaziti u razloge za i protiv, te ćemo samo reći da je naša zemlja član Saveta Evrope i potpisnik Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, kao i naš Ustav, zabranjuje propisivanje smrtne kazne", rekla je ona.
 
Osnivač Fondacije "Tijana Jurić" Igor Jurić smatra da je ovo pitanje sa velikom odgovornošću i da postoji obaveza prema građanima koji su potpisali inicijativu, kao i prema deci žrtvama koja su nastradala poslednjih godina u našoj zemlji.
 
"Mi, kao roditelji takve i te dece koja su tragično završila svoj život imamo naravno svoje mišljenje o ljudima koji su nam uništili život, ali, kada smo razmatrali ovu inicijativu, nismo želeli da se nosimo tim emocijama, već smo pokušali da razmišljamo racionalno", rekao je Jurić.
  • :/

    23.11.2017 09:17
    -
    Suludo (a i protivustavno) je deljenje prava gradjana.
    Za ubistvo deteta neko dobije dozivotnu kaznu, a za ubistvo majke ili oca tog deteta dobije 20 godina.
    Takodje, podela na zene u drugom stanju i na zene koje nisu u drugom stanju...
    Meni je moja zena - zena, bez obzira na to da li je trudna ili ne.
    Ne podrzavam ovaj predlog zakona kao takav. smatram da ga treba ispraviti na nacin da ubistvo (osim iz nehata) svakog coveka, bez obzira na pol, godiste, bracni status, zdravstveni status itd. bude kaznjivo dozivotnim zatvorom.
  • Ja

    23.11.2017 09:03
    Ja se samo dvoumim između dve kazne:

    1. doživotni zatvor - samica do kraja života

    2. vešanje

    Nema treće !!! Eto, ja sam podeljena javnost!
  • Deja Udruženje očeva

    23.11.2017 09:00
    ma daaaa
    Podeljena stručna javnost??? Mogu reći da je to izgleda samo mišljenje Nele i nekog njenog kruga ljudi jer se vidi da je i stučna i ona druga, većinska javnost delimično nezainteresovana po tom pitanju, ali definitivno drugi deo potpuno za doživotni zatvor. Prosipajući priča o uporednom pravu, kriminalnoj politici, etici i šta već nabroja, nekome, ko reši u svojoj glavi da naudi detetu oduzimajući mu život (a po meni i za uslovno rečeno blaža dela) taj ili ta će to i učiniti, ali ako takvoj osobi, monstrumu, kroz glavu prođe da iz zatvora nikada, ali baš nikada neće izaći, jer po predlogu izmene zakona nema prava na uslovni otpust, onda će barem malo da zastane i razmisli, a to je prilika za život tog deteta. Džabe nama 30 ili 40 godina i izlazak posle 26,5, ta poruka nije dovoljno jasna za monstrume. Gospođo Nela Kuburović, to je i u teoriji i u praksi jedan od osnovnih vidova prevencije, zaboravili ste?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.