Ko će ispisati granicu Srbije i Hrvatske?

Srbija i Hrvatska pokušaće u naredne dve godine da reše problem međusobne granice, a ukoliko to ne uspeju ići će na arbitražu, dogovorili su se u Zagrebu Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović.
Ko će ispisati granicu Srbije i Hrvatske?
Foto: 021.rs
Ovaj dogovor aktuelizovao je pitanje spora između dve države, koji traje već petnaest godina, koliko je prošlo od početka pregovora o utvrđivanju granice na Dunavu i pokrenuo pitanje - da li je moguće doći do kompromisa, jer su stavovi oko rešenja fundamentalno suprotni i tiču se principa po kome će biti utvrđena granica. 
 
Srbija se zalaže za utvrđivanje granice koja bi išla sredinom Dunava, a Hrvatska za podelu po katastarskim knjigama. Pomaka u dogovoru, uprkos tome što je formirana i međudržavna komisija za razgraničenje, koja se sastajala devet puta, nema.
 
Sporno je oko 145 kilometara granice na Dunavu, od ulaza iz Mađarske do Bačke Palanke, a dva rečna ostrva - Šarengradska ada i Vukovarska ada, najveći su kamen spoticanja. Za Srbiju je pitanje razgraničenja rešeno još 1945. godine Zakonom o ustanovljavanju i ustrojstvu Vojvodine.
 
- Mi se pozivamo na Zakon o ustanovljenju Vojvodine, smatrajući da je on jači od katastarskih knjiga na koje se pozivaju u Hrvatskoj - precizirao je u Zagrebu predsednik Vučić i dodao da će razgovori na tu temu potrajati jos dve godine, a zatim, ako nema rešenja, obe strane su se saglasile da o tom pitanju odluči neka ad hok arbitraža ili neki stalni organ.
 
Profesor međunarodnog prava na Pravnom fakuletu u Beogradu Bojan Milisavljević smatra da je dobro što je došlo do dogovora u Zagrebu da se krene u neposredne pregovore o razgraničenju.
 
- Mi imamo formirane komisije, a u procesu pregovora svako će insistirati na svojim argumentima. Mi imamo neke argumente koji nama idu u prilog, a to je promena toka reke i linija sredine, pošto se na plovnim rekama određuje granica preko linije najdubljeg toka reke - objašnjava profesor Milisavljević.
 
Sa druge strane, on očekuje da će se Hrvati i dalje pozivati na katastarske dokumente. Smatra da nije nemoguće da dođe do dogovora dve strane, ali misli da hrvatska strana ima strategiju da pokuša da prolongira pregovore.
 
- Svako prolongiranje pregovora nama ne bi išlo u prilog, zbog procesa evropskih integracija i njihove pozicije u tom procesu - navodi. Ako se i dogodi da ne bude sporazuma o razgraničenju, profesor smatra da je mnogo bolji put tražiti rešenje pred Međunarodnim sudom pravde, nego pred arbitražom.
 
- To se može videti i na osnovu arbitraže o Piranskom zalivu, gde su rešavali spor Hrvatska i Slovenija - ocenjuje Milisavljević.
 
Srbija se u svim dosadašnjim pregovorima pozivala i na to da je njen predlog podele zasnovan na međunarodnom pravu i da je on primenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim tačkama po reci. Taj princip primenjen je u razgraničenjima Nemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunije i Bugarske, Srbije i Rumunije.
 
Hrvati, međutim, smatraju da granica treba da meandrira i da se uspostavi na principu katastarskih parcela, što bi značilo da bi granica presecala Dunav na više mesta, što je bilo neprihvatljivo za Srbiju.
  • hidras

    18.02.2018 11:54
    trend
    Normalno je da se Srbija zalaze za ovakvo stanje, jer joj ide u korist. Pitanje je sta bi bilo da je obrnuta situacija, da se Dunav pomera prema ter.Vojvodine ? Mozemo samo da zamislimo. Ovako, dokle god se smanjuje teritorija komsije nema problema.
    Dunav na skoro celom spornom delu menja korito i da bi se to sprecilo bili bi potrebni ogromni melioracioni radovi na ucvrscivanju obale, a to je basnoslovno skupo.
  • Nemam pasos

    17.02.2018 18:22
    Hoce li resiti i onu budalastinu da se iz BPalanke u Nestin ide preko Novog sada?
  • Sale

    17.02.2018 17:24
    Ako smo iole normalni...
    Bolje da se sami dogovorimo nego da nam treca strana kroji gace.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.