Suša ubila rod, a stari problemi se ne rešavaju: Traže li poljoprivrednici "nerealno mnogo" da bi opstali?

Konflikt između poljoprivrednika i Ministarstva poljoprivrede se zaoštrava, a rešenje nije ni na vidiku.
Suša ubila rod, a stari problemi se ne rešavaju: Traže li poljoprivrednici "nerealno mnogo" da bi opstali?
Foto: 021.rs
Dok poljoprivrednici traktorima blokiraju ulice, tražeći pomoć zbog suše i ispunjenje starih zahteva, ministar Dragan Glamočić poručuje da su njihovi zahtevi nerealni, jer bi isplata "pojela" petinu državnog budžeta.
 
Deo poljoprivrednika tražio je, pored starih zahteva, da država isplati i dodatnih 300 evra po hektaru kako bi se nadomestile posledice suše. S obzirom na izostanak reakcije Ministarstva na rok koji su postavili, oni su traktorima izašli na ulice i organizovali proteste. To je eskaliralo hapšenjem i pritvorom za nekoliko poljoprivrednika, odnosno skrenulo je u politički obračun umesto da se pitanja reše za stolom.
Međutim, poljoprivrednici za sto ni ne žele, jer smatraju da dijalog nema smisla dok se ne ispune zahtevi studenata i ne reši društveno-politička kriza u zemlji. S druge strane, Ministarstvo tvrdi da je otvoreno za dijalog i da problem treba rešavati na taj način.
 
Ipak, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić unapred je objavio da su zahtevi poljoprivrednika "nerealni". Dodao je i da je potrebna čak petina budžeta Srbije da bi se ti zahtevi ispunili.
 
Dakle, to znači da je Ministarstvo izračunalo da je za ispunjenje ovih zahteva potrebno izdvojiti preko 500 milijardi dinara, odnosno oko 4,5 milijardi evra.
Glamočić je za TV K1 dodatno pojasnio da ispunjenje zahteva poljoprivrednika - 300 evra po hektaru, oslobađanje goriva od akciza, rešavanje dugova prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje traži tri jednogodišnja budžeta. Ministar je naveo i da će sve što je realno država ispuniti, ali da je ispunjenje svih zahteva nemoguća misija. On je ukazao i da poljoprivrednici, koji su izašli na protest u Novom Sadu, pored para iz republičnog budžeta, dobijaju i novac iz pokrajine i da su zato u povlašćenom položaju.
 
Mileta Slankamenac iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije za Danas odgovara na ove navode ministra.
 
"Mi otkako smo ušli u ovu priču, Ministarstvu je uvek nešto bilo nerealno ili ispolitizirano, a onda se uvek nađe neka zlatna sredina. Ne znam zašto se svi vezuju za tih 300 evra, jer nam je prvo i najvažnije borba protiv kartela na tržištu primarnih poljoprivrednih proizvoda. Već čujemo da se ograničava cena kukuruza kod nekih otkupljivača, da jasno daju do znanja da ne može biti veća od 25 dinara", upozorava on.
Sagovornik beogradskog lista podseća da su oni prvo upozoravali državu na sušu i tražili da počne da se procenjuje šteta.
 
"Oni su se pravili nevešti. Mi sada na čelu ministarstva imamo univerzitetskog profesora, ali njegove izjave više liče na političke, nego na stručne. Svi argumenti su na našoj strani, suša je napravila veliku štetu i tu nema dileme. Već četiri godine pričamo o suši, a nemamo nikakve institucionalne mehanizme kako bi se to rešavalo", naglašava Slankamenac.
 
Pored ovih 300 evra, kako podseća, svi ostali zahtevi su stari.
 
"Sada je u prvi plan stavljeno tih 300 evra, koji su nov zahtev, a ovi ostali su stari godinama. Sad se oni zakače za to, da bi skrenuli pažnju sa važnijih stvari. Ako im je ovo skupo i nerealno, neka Glamočić pita ministra finansija koliko košta Ekspo, koliko je to agrarnih budžeta i koliko su koštale rekonstrukcije i pravljenje pruga, a koliko je to koštalo u drugim zemljama", poručuje on.
 
Slankamenac odgovara i na to da su oni u povlašćenom položaju.
 
"Mi već tri godine pričamo da treba da se sprovede rejonizacija. Imamo podele po okruzima, mogla bi da se radi preraspodela sredstva po nekim rejonima. Nisu isti klimatski uslovi svuda, nije ista pedologija zemljišta... to mora da bude osnova strategije, ali mi strategiju nemamo", ukazuje ovaj sagovornik.
 
Kada je reč o protestima, on tvrdi da je država izabrala da tenzije produbi umesto da ih smiri.
 
"S obzirom na to kakav je bio odgovor na naš poslednji protest, pitanje je da li ćemo više najavljivati kada ćemo izlaziti. Ovo je bezobrazluk da tri čoveka zbog toga budu privedena i osuđena na tri meseca sa nanogvicom. Mi ćemo se dogovoriti kakav će biti naš odgovor na ovo sada. Mislim da je trebalo da se ide na spuštanje tenzija, a ne na podizanje, ali dobro, svako svoju sreću bira", poručuje Slankamenac.
 
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin za Danas navodi da je izlaz teško vidljiv u ovom trenutku.
 
"Naši poljoprivrednici su u jako teškom položaju, to je evidentno. Od poslednje četiri godine mi smo u tri imali izuzetno loše prinose, pa se postavlja pitanje kako će oni zanoviti proizvodnju. Ako vi radite ni za šta i na kraju samo pokrijete troškove, to je besmisleno", ukazuje on.
 
Dodaje da ovakva situacija dovodi ih do toga da nemaju investicioni kapacitet.
 
"Nemaju sredstva da ulažu u nešto novo, a s druge strane i cene na svetskom, pa i našem tržištu su veoma loše. To su nesrećne okolnosti koje su dovele do toga da su oni sada izašli na ulice", objašnjava Galetin.
 
On smatra da u njihovim zahtevima figurira jedan zahtev koji zalazi u suštinu, kao što je uređenje tržišta, ali da se tu do sada jako malo uradilo.
 
"Ako se fokusiramo na taj finansijski deo gde spada ta jednokratna pomoć od 300 evra po hektaru, onda subvencionisanje kamata, prolongiranje kredita, ukidanje akciza na gorivo i slično, to sve zajedno pravi jednu mešavinu zahteva koja jeste prilično maksimalistička. Ako mi imamo, prema budžetu, 18.000 dinara subvencije po hektaru, što je oko 150 evra, a traži se još 300 dodatne jednokratne pomoći, to onda zvuči prilično mnogo u ovom trenutku", naglašava Galetin.
 
Ključna razlika ovih i prethodnih protesta je, prema njegovim rečima, to što se ovi dešavaju "u uslovima veoma velikih političkih pritisaka i tenzije i međusobnog neslušanja i nerazumevanja".
 
"Evidentno je da poljoprivrednicima na neki način mora da se pomogne, jer ako uđemo u narednu godinu sa ovako malim procentom površina pod zalivnim sistemima, ako voćari ne mogu da priušte moderne sisteme za zaštitu od mraza i slično, onda to nije dobro. Tu treba tražiti prostor za zadovoljenje nekih potreba poljoprivrednika", poručuje ovaj sagovornik beogradskog lista.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija