Prosvetari traže pravo na potpunu obustavu rada

Potpuna obustava rada i ubuduće neće biti dozvoljena zaposlenima u prosveti, koja je u nacrtu novog Zakona o štrajku svrstana u delatnosti od opšteg interesa, dok sindikati prosvetnih radnika smatraju da obrazovanje treba izuzeti iz spornog člana.
Prosvetari traže pravo na potpunu obustavu rada
Foto: Pixabay
Predsednik Sindikata radnika u prosveti Srbije Slobodan Brajković kaže za Danas da nigde u Evropi prosvetnim radnicima nije zabranjena totalna obustava rada i da zaposleni u obrazovanju time ne ugrožavaju ni sebe, ni učenike, ni državu. On navodi da nacrt ne donosi nikakve novine za prosvetu, koja je i po sadašnjim propisima obavezna da štrajkuje uz poštovanje minimuma procesa rada, sem što će štrajk morati da se najavi najkasnije 10 radnih dana pre početka, dok je sada taj rok 10 dana.
 
Sporni član 13 predviđa da se u delatnostima od opšteg interesa može štrajkovati samo uz minimum procesa rada. Reč je o delatnostima u kojima "prekid rada može da ugrozi život, ličnu bezbednost i zdravlje stanovništva ili dela stanovništva", a pored prosvete, tu su i elektroprivreda, vodoprivreda, saobraćaj, informisanje (radio i televizija), PTT usluge, komunalne delatnosti, proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda, zdravstvena i veterinarska zaštita, društvena briga o deci i socijalna zaštita.
 
Članovi Unije sindikata prosvetnih radnika se pitaju kako je moguće da se prosveta vodi kao delatnost u kojoj bi potpuna obustava rada mogla da ugrozi život, bezbednost i zdravlje stanovništva.
 
– Iz aktuelnog Zakona o štrajku preuzeta su sva loša rešenja, neka prepisana iz zakona zemalja u regionu, a uz to dodati i novi problemi. Neki od njih su: ograničavanje prava na štrajk samo na sindikate ili većinu zaposlenih a oni koji nisu članovi sindikata i ne spadaju u većinu zaposlenih, gotovo i da nemaju mogućnost da se organizuju da bi uopšte štrajkovali. Slabosti ovog nacrta je i definisanje, ograničavanje i ujedno obesmišljavanje štrajka solidarnosti i izostanak kazni za poslodavca koji ne ispuni obaveze preuzete sporazumom o prekidu štrajka. Nedopustiva je proizvoljna interpretacija međunarodnih konvencija (naročito Međunarodne organizacije rada) kojom se relativizuju prigovori sindikata, čineći tako ovaj predlog zakona antiradničkim i zapravo zakonom protiv štrajka – smatraju u Uniji.
 
Razilaženja sindikata
 
Slobodan Lalović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije za N1 ocenjuje da je nacrt Zakona o štrajku bolji od postojećeg rešenja, dok Slađana Kiković iz sindikata Nezavisnost navodi da taj sindikat neće učestvovati u javnoj raspravi jer iza nacrta ne stoji radna grupa i ne veruju da taj tekst može biti popravljen.
 
Lalović kaže da je nacrt zakona blizu toga da bude krovni, ali da su potrebne izvesne popravke za koje očekuje da budu unete na sastanku radne grupe koji bi trebalo da usledi po završetku javne rasprave. Ističe da postojeći zakon predviđa da minimum proces rada određuje poslodavac što je apsurdno. Novim zakonskim rešenjem predviđen je novi mehanizam koji isključuje poslodavca iz tog postupka, objašnjava.
 
Navodi i da u trenutnom zakonu stoji da štrajkači ne smeju da ugroze imovinu poslodavca što se može široko tumačiti, a sada je jednom odredbom taj problem otklonjen.
 
Slađana Kiković, s druge strane, poručuje da taj sindikat neće učestvovati u javnoj raspravi jer iza tog teksta ne stoji radna grupa. Nacrt zakona, kako kaže, nije dobro rešenje i sumnja da se može popraviti.
 
Naročito zamera to što su delatnosti od javnog interesa i dalje preširoke i praktično prepisane iz postojećeg zakona, donetog još 1996. godine. Delatnosti od opšteg interesa, prema njenim rečima, treba da budu samo one kod kojih bi prekid rada doveo u pitanje bezbednost i zdravlje stanovništva.
 
Lalović je saglasasn da su delatnosti od opšteg interesa široko postavljene, ali smatra da je to od manjeg značaja u odnosu na utvrđivanje minimuma procesa rada. Kao jednu od primedbi izneo je i to što je štrajk solidarnosti dozvoljen samo u okviru iste delatnosti što je, prema njegovim rečima, besmisleno.
  • Samoupravljači

    13.05.2018 13:20
    @ Kokakole
    Niko ne može toliko malo da vas plati , koliko vi možete malo da radite.
    Dajte otkaz i nadjite bolje plaćeno radno mesto. Postoje i privatne škole, osim državnih. Zaposlite se tamo, pa štrajkujte.
    Dosta više štrajka, na teret poreskih obveznika!
  • milicica

    13.05.2018 00:06
    ma sta mi rece
    Kad prosveteri traze da imaju pravo na strajk i jos lupaju da time ne ugrozavaju sebe, tacno jos koji dan netada i davanja privatnih casova, ali ugrozavaju iako kazu da ne nasu decu jer ako oni obustave celodnevnu nastavu nekoliko dana deca ce to morati da odradjuju a zasto bi a i da ih neko pita sigurno polovina nebi birala svoje nastavnike i ucitelje. Jedini pravi nacin da im se povecaju ne bas male plate u odnosu na one fakultetski obrazovane i strucne ljude koji rade i za 40 posto manje plate je da se izvrsi preraspodela primanja visokog obrazovanja koje su neopravdane u odnosu na ono sto se dobija od njihovog rada i jos gospodo prosvetari besparica je za sve a ne samo za vas a usput imate neke vrlo velike pogodnosti u vasem poslu koje ja nemam niti sam ih ikad imala.
  • Frle

    12.05.2018 20:46
    Ispravka
    Na cuvanje

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Preminuo novinar Bojan Tončić

U Beogradu je u 57. godini, nakon duge bolesti, preminuo novinar Bojan Tončić, saopštilo je danas Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Uhapšen zbog pokušaja ubistva u Mirijevu

Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsila M. P. (41) zbog sumnje na pokušaj ubistva, saopštili su danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova.