Apatin: Zbog čega brodovi zaobilaze ovaj grad
Rešavanje tih problema obuhvaćeni su strategijom razvoja koja se tiče korišćenja Dunava, kažu u Ministarstvu saobraćaja. Praksa međutim ukazuje na to da je to samo jedna od stavki koja nije ispunjena.
U marini u Apatinu ima 400 vezova i gotovo svi zauzeti. Međutim sve su to domaći brodovi. Za 6 godina koliko radi marina bilo je svega nekoliko ukrcavanja velikih putničkih brodova.
"Bilo je u planu da ovde pristane 50-100 kruzera i počelo je lepo međutim imamo drugi problem - Apatin i Sombor ne raspolažu sa toliko atraktivnih.mesta za turiste", kaže Mile Đukić, nekadašnji predsednik Turističke organizacije Apatina.
Jedan od razloga je taj što je Apatin između dva velika dunavska grada – Budimpešte i Beograda koji imaju mnogo više da ponude. Ipak, Apatin ima svoj adut – jedino pristanište na toku Dunava u Srbiji sa benzinskom stanicom gde brodovi mogu da sipaju gorivo. I to je neiskorišćeno, jer je gorivo kod nas skuplje nego u drugim podunavskim zemljama.
"Gorivo toče samo oni koji će ostati bez njega. Ljudi znaju da u Vukovaru u koji stignu za nepun sat mogu da tankuju gorivo, doduše ne na vodi ali komšije su to rešile tako što dovuku cisternu pa iz cisterne tankuju", kaže Đukić .
"Nemam podataka o tome ali sigurno je da ima puno problema oko realizacije vezanih za vodni saobraćaj u našoj zemlji. Bitno je to da je Vlada Srbije usvojila Strategiju razvoja te privredne delatnosti", kaže Imre Kern, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u tehničkoj vladi.
Veliku dobit Srbija bi ostvarila kada bi pojačala izvoz preko Dunava do Crnog Mora, ali tu postoji administrativni propust jer u odnosima sa Evropskom unijom nije definisano šta se tom trasom može izvoziti u Rusiju. I dok traje proces određivanja nadležnosti nad Dunavom na nacionalnom i internacionalnom nivou, Evropska unija za obnavljanje te reke kao saobraćajnice izdvaja 110 milijardi evra. A ako Apatinci samo deo tog novca uspeju da privuku u svoju marinu opravdaće višegodišnje i višemilionsko ulaganje u nju.
Autor: RTV
Komentari 5
Dragan
turizam
Oni troše gotovo ništa. Sve im je uplaćeno i koriste na brodu. Suveniri do 2 eur.
Pare se uzimaju od tur-operatera, tako što se vraća pdv od natočenog goriva i ne naplaćuju akcize. Malo li je? a koliko imamo sada?
Slabo viđam strance sa rečnim jahtama, uglavnom veslači avanturisti... njih više privlače čarde
Pa napišite dobar biznis plan i aplicirajte u EU, neće da škodi... ni u Sremskim Karlovcima ne pristaju rečni kruzeri, dovoze ih autobusi ponekad iz brodova pristalih u NS, slabo oni troše..
manje od biciklista iz Evrope koji krstare vinskim ili rimskim putanjama. Budite promućurni.
Ne čekajte pomoć iz Beograda ili Novog Sada
Станка
Шта то Барања преко пута има више па тамо бродови стају и то не у малом броју!! Срамота и неспособност управо тог директора туристичке организације!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar