Pšenicom zasejano manje površina

Iako će bilans jesenje setve u Vojvodini biti poznat krajem godine, kada se prikupe podaci iz svih katastarskih opština, gotovo se sa sigurnošću može reći da je pšenicom zasejano manje površina.
Na to su, tvrde stručnjaci, najviše uticali nepovoljni vremenski uslovi, odnosno veliki broj kišnih dana, što je usporilo setvene radove, ali i odluka poljoprivrednika da se okrenu drugim poljoprivrednim kulturama. Ni veoma dobar rod žita, zabeležen ovog leta, nije dodatno motivisao proizvođače da ponovo zaseju pšenicu. Naprotiv, obeshrabreni niskim otkupnim cenama, paori su odlučili da smanje površine pod pšenicom. U Poljoprivrednoj stručnoj službi u Zrenjaninu procenjuju da je do sada posejano tek 50 odsto, od planiranih oko 50.000 hektara, koliko se oranica na području Srednjeg Banata već godinama unazad zaseje pšenicom.
 
"Ako situaciju uporedimo sa prethodne dve sezone, onda možemo reći da je ranije, u ovo doba, bilo zasejano čak 80 odsto površina, a sada samo polovina. Brojni su razlozi za takvo stanje, ali odlučujući faktor su vremenske prilike koje su znatno produžile setvene radove. Treba, takođe, reći da su neki od od poljoprivrednika, koji su na vreme odlučili šta će zasejati, ispoštovali plan setve. U nekim slučajevima problem predstavlja i to što kukuruz još nije skinut sa svih njiva. Prema našim procenama, ostalo je još pet do 10 odsto njiva pod kukuruzom", komentariše za Danas Zorica Rajačić, savetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Zrenjaninu.
 
Prema njenim rečima, optimalni rok za setvu pšenice istekao je u oktobru, a ovi poslovi tokom novembra zahtevali su povećanje setvene norme u odnosu na optimalnu količinu semena. Ipak, Banaćani su nastavili sa setvenim radovima i u novembru.
 
"Već nekoliko godina unazad, vremenske prilike ne idu na ruku paorima. Mnogo je vlage koja otežava radove i pripremu zemljišta. Ako govorimo o kasnijim setvenim radovima, onda je primetno grudvasto zemljište što ukazuje na činjenicu da ratari nisu dobro pripremili oranice, pa ne bi trebalo da se iznenade ako pšenica nije ravnomerno nikla. Na parcelama gde je sve urađeno u rokovima pšenica je u fazi bokorenja, sa dva do tri lista i dobro napreduje", objašnjava Rajačićeva.
 
Stručnjaci za agrar poručuju da je za kvalitetne prinose i eventualne rekordne rezultate veoma važno da se poštuju setveni rokovi, ali i da se zemljište dobro obradi i pripremi za setvu. Ništa manje važna nije ni pravilna primena mineralnih đubriva. U tom slučaju, pod uslovom da vremenske prilike pogoduju poljoprivredi, ni dobar rod neće izostati.
  • Zivan

    30.11.2016 21:13
    Vojvođanska poljoprivreda jeste previše oslonjena na žitarske kulture i trebalo bi da postupno povećava zasade pod lekovitim biljem, voćem, krmnim biljem, šećernom repom, pojedinim vrstama povrća.., ali ove jeseni su odista male površine zasejane pšenicom, jedva 200.000 hektara...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina

Kovinu 10 miliona dinara za nove pontone

Opština Kovin saopštila je da joj je Ministarstvo turizma i omladine dodelilo 10 miliona dinara za realizaciju projekta "Proširenje postojećeg pontona na Dunavcu za plovne objekte".