Naša crnica bi mogla biti jednako neupotrebljiva kao i dok je bila sakrivena pod močvarom, samo što joj pretnja nije voda, već opadanje sadržaja organske materije (humusa) u zemljištu.
Na ovaj problem stručnjaci dugo upozoravaju. Kao što je opadanje organske materije u zemljištu jedan dugotrajan proces koji se možda ne primećuje iz godine u godinu, ali na "duge staze" možda je jedno od većih iskušenja sa kojim će se suočiti naša poljoprivreda.
"Srbiji, a posebno Vojvodini, preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta, što bi imalo nesagledive posledice", kaže dr Jovica Vasin, rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. "Krajnji je momenat da, pre svega, država shvati razmere ovog problema i reaguje brzo i adekvatno. U suprotnom, Vojvodinu nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope", upozorava Vasin.
Opadanje sadržaja organske materije (humusa) u zemljištu nije tako nagla pojava, koja u kratkom vremenskom roku ostavlja jasno vidljive posledice.
"Zbog toga, kao i zbog njegovog negativnog uticaja na plodnost zemljišta, ovaj proces možemo nazvati 'tihim ubicom' naših zemljišta. Oko 75 odsto površine Vojvodine je pokriveno sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koji su pre početka intenzivne poljoprivrede imali sadržaj organske materije više od pet odsto. Danas u Vojvodini zemljišta sa ovim sadržajem organske materije ima svega na jedan odsto površina", navodi on.
U proseku, sadržaj humusa je sada na oko tri procenta, što je, kako navodi, na granici optimalnog sadržaja i znači da nam je plodnost zemljišta na većini parcela lošija i da se već sada mogu videti problemi zbog opadanja prinosa.
"Uzroci ovakve degradacije zemljišta su prvenstveno u tome što se na velikoj većini naših njiva već decenijama ne koristi stajnjak kao organsko đubrivo (upotreba mineralnog đubriva je dominantna), žetveni ostataci se masovno pale ili neracionalno koriste za proizvodnju energije, tj. odnose sa parcela. Kao posledicu toga imamo da iz zemljišta prinosima biljaka više iznosimo organske materije, nego što unosimo đubrenjem", kaže dr Jovica Vasin.
Prema njegovim rečima, pravilo dobre poljoprivredne prakse kaže da svake četvrte godine treba primeniti oko 40 tona stajskog đubriva po jednom hektaru, a mi te količine nemamo.
"Svedoci smo da od 90-ih godina rapidno opada naš stočni fond, a samim tim i količina stajnjaka. Da bismo mogli da imamo pravilno đubrenje svake četvrte godine, potrebno je dva uslovna grla stoke po hektaru (uslovno grlo je zbirno 500 kilograma stoke), a mi ih imamo 0,3. Dakle, činjenica je da ni u dužem narednom periodu nećemo imati dovoljne količine stajnjaka", objašnjava Vasin.
Savet ratarima bio bi, kako kaže, da nikako ne pale žetvene ostatke, već da ih obavezno zaoravaju, jer to je najjednostavniji način da se sadržaj organske materije u zemljištu barem približno održava na postojećem nivou.
.jpg "Novi Sad rešava pitanje rugla u centru grada posle tri decenije")
.jpg)
.jpg "Hrvatski državljani preko Neština pokušali da prošvercuju stare kovanice, grnčariju, nakit...")
.jpg "Maloletni Subotičanin uhapšen zbog marihuane i amfetamina, a imao i pištolj sa prigušivačem")
.jpg "I sledeće nedelje nova prilika da nekome spasite život: Prikupljaće se krv širom Vojvodine")
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar