Neandertalci su koristili penicilin i aspirin

Neandertalci, daleki rođaci današnjih ljudi koji su živeli pre 50.000 godina, imali su lek za zubobolju – apirin, a možda čak i penicilin, pokazalo je jedno istraživanje.
Australijski naučnici su do ovog zaključka došli genetskom analizom zubnog plaka s ostataka četiri neandertalaca iz pećina u Belgiji i Španiji. Uzorci su bili stari između 42.000 i 50.000 godina.
 
Vođa istraživanja Laura Vejrič sa Univerziteta u Adelaideu rekla je da je DNK analiza plaka naučnicima pružila čitav niz informacija. "Dentalni plak sadrži mikroorganizme koji su živeli u ustima i patogene iz respiratornog i gastrointestinalnog trakta", napisala je u časopisu Nature.
 
Pošto sadrži i deliće hrane, plak predstavlja jedinstveni prozor u način života neandertalaca, od toga što su jeli i kakvog su bili zdravlja do informacija kako su se koristili svojim okolinom. Jedna od najvažnijih spoznaja otkrivena je u vilici neandertalca iz španske pećine El Sidron. "Mučio ga je dentalni apsces, koji je vidljiv na njegovoj vilici", rekao je australijski naučnik Alan Kuper.
 
"Plak nam je otkrio i da je imao crevne parazite koji uzrokuju akutnu dijareju, što znači da je bio prilično bolestan, ali nam je DNK analiza otkrila i neočekivano. Taj neandertalac jeo je belu topolu, koja sadrži salicilnu kiselinu, aktivni sastojak aspirina", istakao je naučnik.
 
Dodaje da je još zanimljivije to što su kod nenadertalca pronađeni tragovi prirodne antibiotske plesni – penicilina. Otkrića upućuju na to da je "neandertalac imao dobro znanje o lekovitim biljkama i njihovim protivupalnim i analgetskim sastojcima i da se sam lečio".
 
"Upotreba penicilina 40.000 godina pre Aleksandra Fleminga bila bi neverovatna. I zasigurno je suprotna našem popularnom pojednostavljenom gledanju na našu drevnu rodbinu", rekao je Kuper.
 
Naučnici su otkrili da se ishrana neandertalaca menjala zavisno od lokacije. Oni pronađeni u Belgiji jeli su meso danas izumrlog vunastog nosoroga i divljih ovaca, a kao „prilog“ divlje pečurke. U Španiji su, izgleda, bili vegetarijanci jer nisu pronađeni tragovi konzumacije mesa već im se ishrana sastojala od pinjola, šečuraka, mahovine i kore drveća.
  • null

    15.03.2017 17:34
    interesantno
    Ovo je jako interesantna vest. Voleo bi da ima više ovakvih vesti umesto dnevne politike. Još lepše bi bilo da stavite i neke linkove - ako nekog zanima detaljnije. A za raspravu o tome da li je dobro ili ne jesti meso, u tekstu je očigledan dokaz da je to dilema stara 50.000 godina.
  • za void*

    15.03.2017 10:26
    Najmanje se energije troši na varenje sirove biljne hrane, a ne obrađene kako rekoste. Naročito mesa. Jedenje sirovog voća i povrća, u vidu sokova ili smutija, daje čistu energiju, a telo troši vrlo malo svoje energije na varenje. Tako se većinski hranim već nekoliko godina i nikad se bolje nisam osećala. Dok sam jela meso, razne paprikaše, variva i kolače, bila sam često umorna i sklona prehladi. Ali meni je bilo važnije zdravlje od slasti na nepcima, te sam mogla sebi priuštiti takav eksperiment.
  • Orwell Vegan

    14.03.2017 19:09
    Clan vegunske sekte
    Ako su antropolozi 'jasno objasnili' onda ne vredi da se raspravljamo dalje, jer sa njima nema cile mile.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti