Oblik nosa zavisi i od klime

Uz oči i usne, nos je najistaknutiji i najvidljiviji deo lica, često i njegovo obeležje. Britanski lekar i antropolog Artur Tomson je još u 19. veku tvrdio da za oblik i dužinu nosa nije zaslužno samo genetsko nasleđe, već i drugi faktori.
Pored najvažnije funkcije nosa - disanja, nos obezbeđuje i da vazduh koji udišemo bude topao i vlažan kada stigne u pluća. Nosna šupljina pomaže i pri sprečavanju infekcija. Dlačice u nosu zaustavljaju veće čestice i patogene koje udišemo, a lepljiva sluz "lovi" druge neželjene posetioce i mikrobe.
 
Oblik nosa, naravno, zavisi od oblika nosa naših roditelja i njihovih roditelja i tako dalje. Ali to nije jedino što ga oblikuje.
 
Britanski lekar i antropolog Artur Tomson još u 19. veku tvrdio je da su dugi, uski nosevi češći u regionima sa hladnijom i suvom klimom. Kraći i širi nosevi karakteristika su toplijih i vlažnijih podneblja. To pravilo danas je poznato kao Tomsonovo pravilo.
 
Njegova teorija ranije se dokazivala na ostacima lobanja, a naučnici su sada Tomsonovo pravilo prvi put testirali na živim ljudima koristeći se 3D tehnologijom. Grupa stručnjaka koju su predvodili Arslan Zaidi i Mark Širver proučavala je noseve ljudi iz zapadne Afrike, istočne i južne Azije i sa severa Evrope.
 
Pojedincima su merili širinu i dužinu nozdrva, razmak između njih, visinu nosa, dužinu nosne kosti i spoljno područje nosa. Rezultate su objavili u časopisu PLOS Genetics.
 
Kada su analizirali podatke potvrdili su Tomsonovu teoriju da oblik i dužina nosa nisu puka genetska slučajnost. Šire nozdrve stvarno su povezane s populacijom čiji su preci živeli u toplijim i vlažnijim područjima. Takav zaključak upućuje na to da je klima bila najvažniji faktor u evoluciji oblika nosa.
 
Uže nozdrve menjaju dotok vazduha tako da nosna membrana efikasnije zagreva i vlaži vazduh na putu do pluća. A to omogućava bolje preživljavanje u hladnom podneblju i, posledično, veću verovatnoću reprodukcije.
 
Naravno, klima nije jedina zaslužna za oblik nosa. Na primer, i kulturne preferencije imaju ulogu u tome. U nekim kulturama veći nosevi smatrali su se privlačnijim pa su pojedinici koje je genetika "nagradila" velikim nosevima imali veće izglede da ostvare potomstvo i tako prenesu genetski materijal na buduće generacije.

Teme

nos

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.