Oblik nosa zavisi i od klime

Uz oči i usne, nos je najistaknutiji i najvidljiviji deo lica, često i njegovo obeležje. Britanski lekar i antropolog Artur Tomson je još u 19. veku tvrdio da za oblik i dužinu nosa nije zaslužno samo genetsko nasleđe, već i drugi faktori.
Pored najvažnije funkcije nosa - disanja, nos obezbeđuje i da vazduh koji udišemo bude topao i vlažan kada stigne u pluća. Nosna šupljina pomaže i pri sprečavanju infekcija. Dlačice u nosu zaustavljaju veće čestice i patogene koje udišemo, a lepljiva sluz "lovi" druge neželjene posetioce i mikrobe.
 
Oblik nosa, naravno, zavisi od oblika nosa naših roditelja i njihovih roditelja i tako dalje. Ali to nije jedino što ga oblikuje.
 
Britanski lekar i antropolog Artur Tomson još u 19. veku tvrdio je da su dugi, uski nosevi češći u regionima sa hladnijom i suvom klimom. Kraći i širi nosevi karakteristika su toplijih i vlažnijih podneblja. To pravilo danas je poznato kao Tomsonovo pravilo.
 
Njegova teorija ranije se dokazivala na ostacima lobanja, a naučnici su sada Tomsonovo pravilo prvi put testirali na živim ljudima koristeći se 3D tehnologijom. Grupa stručnjaka koju su predvodili Arslan Zaidi i Mark Širver proučavala je noseve ljudi iz zapadne Afrike, istočne i južne Azije i sa severa Evrope.
 
Pojedincima su merili širinu i dužinu nozdrva, razmak između njih, visinu nosa, dužinu nosne kosti i spoljno područje nosa. Rezultate su objavili u časopisu PLOS Genetics.
 
Kada su analizirali podatke potvrdili su Tomsonovu teoriju da oblik i dužina nosa nisu puka genetska slučajnost. Šire nozdrve stvarno su povezane s populacijom čiji su preci živeli u toplijim i vlažnijim područjima. Takav zaključak upućuje na to da je klima bila najvažniji faktor u evoluciji oblika nosa.
 
Uže nozdrve menjaju dotok vazduha tako da nosna membrana efikasnije zagreva i vlaži vazduh na putu do pluća. A to omogućava bolje preživljavanje u hladnom podneblju i, posledično, veću verovatnoću reprodukcije.
 
Naravno, klima nije jedina zaslužna za oblik nosa. Na primer, i kulturne preferencije imaju ulogu u tome. U nekim kulturama veći nosevi smatrali su se privlačnijim pa su pojedinici koje je genetika "nagradila" velikim nosevima imali veće izglede da ostvare potomstvo i tako prenesu genetski materijal na buduće generacije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

nos

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Monblan sve niži usled topljenja leda

Vrh Monblana, najviše planine Evrope, počeo je postepeno da gubi na visini zbog topljenja leda, pokazalo je novo italijansko-francusko istraživanje predstavljeno povodom Međunarodne godine zaštite glečera.