Znakovi da vam preti "sagorevanje" na poslu

Za mnoge radnike, stres je normalna posledica odlaska na posao.
Znakovi da vam preti "sagorevanje" na poslu
Foto: Pixabay
Međutim, psiholozi upozoravaju na dve vrste stresa prouzrokovanog poslom: stres koji se može podneti i stres koji se naziva "sagorevanjem" (burnout), i koji ima sve simptome mentalnog poremećaja.
 
Psiholog Šeri Benton, osnivač onlajn servisa za terapiju, kaže da bi i "sagorevanje na poslu" trebalo kvalifikovati kao mentalni poremećaj, baš kao i depresiju. 
 
Prema istraživanju koje je 2017. sproveo "Career Builder", čak 61 odsto zaposlenih Amerikanaca s vremena na vreme oseća kao da će "sagoreti na poslu", odnosno pati od nervoze i teskobe. 
 
"Često o mentalnim poremećajima mislimo kao o fenomenima suprotnim mentalnom zdravlju, ali istina je da mogu da postoje razni stepeni mentalnog poremećaja, sa više ili manje simptoma", kaže Benton. 
 
Znakovi ukazuju na to da vam preti sagorevanje na poslu su: 
 
Nesanica i iscrpljenost 
 
Poremećaji spavanja vrlo su čest znak sagorevanja. Rad bi trebalo ljude da puni energijom i oni bi nakon obavljenog posla trebalo da se osećaju srećno i zadovoljno što su uspešno obavili zadatak. 
 
Nemate podršku 
 
Loše rukovodstvo i podrška na radnom mestu takođe mogu da pospeše ovaj problem. Iako su dugi radni sati neizbežni u nekim profesijama, 'profesionalni radoholičari' takvim načinom rada sebi čine više štete nego koristi. 
 
Ne ponosite se svojim poslom 
 
Iako je najčešći razlog sagorevanja prevelika količina posla, ljudi mogu da osete sagorevanje i kad smatraju da njihov posao nema svrhu i da ih ne čini ponosnim. 
 
Pokušavate da budete savršeni 
 
Ako stalno i u svemu pokušavate da budete savršeni, na dobrom ste putu prema sagorevanju. Ako je savršenstvo vaš jedini cilj, jednom kad ga dostignete, nestaće zadovoljstvo u postizanju tog cilja. Koncentracija će vam pasti i stvari će postati komplikovanije i teže. Ako stalno i u svemu nastojite da budete savršeni, zapravo ćete biti manje produktivni i efikasni. 
 
Ne opuštate se dovoljno 
 
Vrlo je važno da provodite slobodno vreme s porodicom i dragim ljudima i pronaći balans između poslovnog i privatnog života.
  • Мунгос

    04.03.2018 13:04
    @ gari,
    Експлоатација шума је код нас контролисана и добро усмеравана и пре открића израза „одрживи развој“. Неко задужен за шуме је давао дозволу колико и шта се може посећи. Није било као што су шуме немилосрдно уништаване и експлоатисане у сливу реке Амазон у Јужној Америци. Или када су у Румунији немилосрдно сечене шуме продате буд-зашто Италијанима. У УСА се такође експлоатише шума, не знам да ли је контролисано, али знам да се велики број стамбених објеката раде комплет од дрвета.
    Нека све то буде у оквиру „одрживог развоја“, али ја примећујем да се тај неодређен израз користи све више у сврхе замајавања и спутавања нас сиромашних од стране богатих индустријски развијених земаља. Фол уче нас да је много добро оно што је добро. И то је несрећно преведено као израз „одрживо“. А оно што је лоше, објашњено је да је то лоше. Ако то нисте знали.
    Па онда немојте да трошите угаљ, немојте да црпите артерску воду из Војводине зато што је она преисторијска јер када је комплет исцрпите за заливање, она није „обновљива“. Јао, јао, нестаће нам преисторијска вода.
    Зато је „одрживи развој“ енергија на ветар, с тим што је она скупа, то надокнађује потрошач, народ. А јефтину енергију немојте, она није „обновљива“.
    Мој предлог је да када потрошимо сав угаљ, казаћемо да немамо више угља, па ћемо тек онда да пређемо на енергију ветра.
    Или да у циљу „одрживог развоја“ престанемо да експлоатишемо угаљ, и чувамо га за неког будућег окупатора, и он треба од нечега да живи.
  • gari

    04.03.2018 08:20
    @Мунгос
    Dobar komentar, ali vezano za održivi razvoj... Šta ako se nečiji razvoj zasniva na eksploataciji resursa koji će se relativno brzo iscrpeti? Recimo ako neko zasniva svoj razvoj na drvnoj industriji, a zbog toga količina šuma u toj zemlji ubrzano opada. U tom slučaju neko bi rekao da se privreda razvija, izvoz se povećava, građani bolje žive, ali to će brzo prestati, i doneti brojne negativne posledice. Zato takav razvoj nije održiv.

    Jasno, verovatno biste Vi rekli da ovo što sam ja naveo nije zapravo razvoj, ali da bi se izbegla zabuna ko šta pod čime misli, mi kažemo "održivi razvoj".
  • Мунгос

    04.03.2018 01:23
    Одличан текст, дијагноза је описана веома јасно и прецизно.
    Само једна примедба, то је на употребљен назив проблема и потешкоћа са којим се сусрећу запослени.
    У српском говорном подручју, израз „Сагоревање на послу“ се употребљава за оног који веома воли свој посао, целог себе уноси у посао, са вољом, жртвује се за посао, значи сагорео је на послу. Сагорева.
    Наравно да је такво објашњење и на хрватском говорном простору, босанско-херцеговачком, црногорском, македонском.
    Није баш упутно буквално преводити стручне изразе са страних језика.
    У овом случају енглеско „бурн – горење“ овде нам је дало сасвим супротно значење, „Сагоревање на послу“ у нашем говорном подручју постоји у свом значењу пре него што се поштовани Шери Бентон, оснивач онлајн сервиса за терапију и родио.
    Пример неспретних превода је термин „Одрживи развој“. Он је код нас већ пустио корење, али незаслужено, јер практично тај плеоназам ништа не значи. Када би му неко додао још: „Одрживи еколошки легални напредни стимулативни развој“, исто би значио када би рекли само „развој“. Развој је развој, и он се развија увек у развојном облику.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.