Uđeš u banku, kažeš dobar dan, želim da otvorim štednu knjižicu i posle odrđenog vremena (varira od banke do banke, od filijale do filijale, uglavno verovatno manje od 1h) išetaš sa štednom knjižicom.
Inače, što se tiče plate i ja bi voleo da ne mora preko banke (zakonski), ali treba imati u vidu da i većina ozbiljnijih poslodavaca nikad plate ne bi isplaćivala na ruke i izlagala se dodatnim troškovima. Ovde naravno ne spadaju oni koji muvaju sa kešom, što ruku na srce i ne mogu da osudim, obzirom na stanje u Srbiji.
Šta još treba da se desi da se naš čovek nauči pameti? Počev od štednje u CHF, ,raznih reklamnim navlakuša, pa sada ova poslednja sa vrapcem. U deliću sekunde sitnim slovima stoji da taj kredit od 600 hilj. din. treba vratiti 880 hilj. Ko voli, nek izvoli, ako do tada bude radio.
Baš si Kvazimodo. Šta da radi gospođa Marija ako joj kasni plata, a treba da plati ratu? Država ili privatnik za kašnjenje plate ne plaćaju kamatu. Biće da je ova država usmerena protiv građana koji je čine, jer istovremeno prašta kamate i poreze i tajkunima i bankama. Toliko ako pričamo o svesti. Osvesti se!
@it
A gde je kamata po vidjenju? Gde se izgubila?
Ni jedna banka ne potencira stedne knjizice, vec na silu prodaju debitne, kreditne i ostale kartice. Po nekoliko stotina dinara mesecno kosta tzv. odrzavanje tih "proizvoda".
Sta bi se desilo kada bi se vecina vratila na stedne knjizice i kes?
Odem u banku, stojim u redu 1h i podignem pola plate i krckam je narednih 10-ak dana.
Od cega bi se onda odrzavao hardver i softver, a da ne govorim o skupim zgradama, basnoslovnim bonusima i ostalim izivljavanjima.
Mislim da debelo skrecemo sa kursa, niko nevice gospodju Mariju sto neplaca svoj dug na vreme, vec je lakse reci banka me dere za neplacanje duga, pa normalno i treba da dere. Dokle god se u Srbiji u svest neuvuce da dug mora da se plati bice ovako. Plati dug na vreme, misli o svojim obavezama i finansijama i neces doci u ovakvu situaciju.
"Šta tačno podrazumeva usluga održavanja, nikome od oko četiti i po miliona vlasnika tekućih računa nije jasna jer, kako kažu, nije račun automobil, pa da mu ne treba održavanje."
Svaki račun, transakcije, obrade i sl. čuvaju se u bazi podataka. Ta baza zahteva softverske licence, a to košta. Zahteva hardver sa jakom procesorskom snagom, mnogo memorije i mnogo terabajta za čuvanje, a i to košta. Zahteva i visoku raspoloživost u slučaju otkaza nekih komponenti, dakle sve postoji bar duplo, plus resursi za bekap... a i to košta. Zahteva it inženjere koji će da je održavaju i omogućiti da sve prethodno navedeno funkcioniše.... i to košta. Dakle račun nije samo nešto što piše na papiru i "leba ne traži". Nije automobil, ali postoji na nečemu što je čak kompleksnije od automobila i zahteva održavanje koje preračunato po pojedinačnom računu mora da košta.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Skriveni troškovi o kojima banke ćute
Autor: Kurir
Info
•11.07.2016.
•08:39 > 21:24
Komentari 8
Sremac
dule
Uđeš u banku, kažeš dobar dan, želim da otvorim štednu knjižicu i posle odrđenog vremena (varira od banke do banke, od filijale do filijale, uglavno verovatno manje od 1h) išetaš sa štednom knjižicom.
Inače, što se tiče plate i ja bi voleo da ne mora preko banke (zakonski), ali treba imati u vidu da i većina ozbiljnijih poslodavaca nikad plate ne bi isplaćivala na ruke i izlagala se dodatnim troškovima. Ovde naravno ne spadaju oni koji muvaju sa kešom, što ruku na srce i ne mogu da osudim, obzirom na stanje u Srbiji.
novosađanin
Ja
Posmatrac
A gde je kamata po vidjenju? Gde se izgubila?
Ni jedna banka ne potencira stedne knjizice, vec na silu prodaju debitne, kreditne i ostale kartice. Po nekoliko stotina dinara mesecno kosta tzv. odrzavanje tih "proizvoda".
Sta bi se desilo kada bi se vecina vratila na stedne knjizice i kes?
Odem u banku, stojim u redu 1h i podignem pola plate i krckam je narednih 10-ak dana.
Od cega bi se onda odrzavao hardver i softver, a da ne govorim o skupim zgradama, basnoslovnim bonusima i ostalim izivljavanjima.
Kvazimodo
nervirach
it
Svaki račun, transakcije, obrade i sl. čuvaju se u bazi podataka. Ta baza zahteva softverske licence, a to košta. Zahteva hardver sa jakom procesorskom snagom, mnogo memorije i mnogo terabajta za čuvanje, a i to košta. Zahteva i visoku raspoloživost u slučaju otkaza nekih komponenti, dakle sve postoji bar duplo, plus resursi za bekap... a i to košta. Zahteva it inženjere koji će da je održavaju i omogućiti da sve prethodno navedeno funkcioniše.... i to košta. Dakle račun nije samo nešto što piše na papiru i "leba ne traži". Nije automobil, ali postoji na nečemu što je čak kompleksnije od automobila i zahteva održavanje koje preračunato po pojedinačnom računu mora da košta.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H