Tači i još trojica pripadnika OVK osuđeni na 81 godinu zatvora zbog ratnih zločina

Specijalni sud u Hagu doneo je osuđujuću prvostepenu presudu protiv Hašima Tačija i još trojice visokih pripadnika OVK za ratne zločine.
Desetine ljudi ispred velikog transparenta na kojem su fotografije četvorice muškaraca
Arben Llapashtica/EPA/Shutterstock
Pristalice Tačija i trojice optuženih u Prištini dočekuju izricanje presude

Hašim Tači, bivši premijer i predsednik Kosova, i nekadašanji komandant Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), osuđen je u Hagu na ukupno 25 godina zbog ratnih zločina.

Prema prvostepenoj presudi, na dugogodišnje kazne zatvora osuđena su još trojica bivših pripadnika OVK kojima se od 2023. sudilo za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. pred Specijalnim međunarodnim sudom u Hagu.

Jakupu Krasnićiju je određeno ukupno 25 godina zatvora, Kadri Veselji je osuđen na 18 godina, a Redžep Seljimi na 13.

Ukupno su osuđeni na 81 godinu zatvora.

Svim osuđenima se u kaznu uračunava vreme provedeno u haškom pritvoru.

Sva četvorica, saradnici tokom i posle sukoba, negirala su prethodno krivicu i odbrana ima pravo da uloži žalbu.

Tužilaštvo je dokazalo da je OVK počinila ratne zločine, ali ne i zločin protiv čovečnosti, rekao je predsedavajući sudskog veća.

Tužilaštvo je za svu četvoricu prethodno tražilo 45 godina zatvora.

Dok je trajalo izricanje presude, pristalice OVK su u Prištini i ispred suda u Hagu na velikim ekranima pratili suđenje sa obeležjima OVK-a.

Zločini su se, prema optužnici, dogodili na više od 100 lokacija na Kosovu i u severnoj Albaniji, gde su civili bili pritvarani i zlostavljani ili ubijani.

Šest tačaka optužnice ticalo se zločina protiv čovečnosti - progon, zatvaranje, mučenje, ubistva i prisilni nestanak, a još četiri se odnosilo na ratne zločine - protivpravno hapšenje, surovo postupanje, mučenje i ubistva.

Najmanje 440 ljudi, među kojima je bilo Srba, Albanaca, Roma, Bošnjaka i Crnogoraca je protivpravno zatvoreno, navodi su tužilaštva.

Tači je bio među osnivačima OVK, militantne gerilske grupe etničkih Albanaca koja se sukobljavala sa srpskim bezbednosnim snagama krajem 1990-ih.

U sukobima 1998. i 1999. poginulo je više od 10.000 ljudi, a još se traga za 1.620 ljudi na Kosovu, prema zvaničnim podacima Međunarodnog crvenog krsta.

Devet godina posle okončanja sukoba i povlačenja srpskih bezbednosnih snaga1999, Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost koju Srbija ne priznaje.

Dijalog Beograda i Prištine godinama tapka u mestu uprkos potpisivanju nekoliko sporazuma pod okriljem Evropske unije (EU).

Nekoliko dana ranije, okončan je i drugi postupak protiv Tačija, za odavanje zaštićenih svedoka i ometanje i nepoštovanje suda, u kojem su tužioci tražili šest godina zatvora, ali presuda još nije doneta.

Pogledajte kakva je bila atmosfera u Prištini pred presudu kosovskoj četvorki u Hagu

Uoči izricanja presude oko zgrade suda u Hagu okupljen je veliki broj Abanaca sa zastavama OVK-a, ali su prisutni i pripadnici holandske policije.

Pristalice optuženih se okupljaju i u Prištini gde su bili i noć ranije.

Pre izricanje presude, predsedavajući sudija veća Čarls Smit osvrnuo se na period obuhvaćen optužnicom.

Više od 156 žrtava je svedočilo, ali je suđenje obeležilo i neprestano zastrašivanje svedoka zbog čega su neki iz straha za sebe i porodice, povukli izjave, ukazao je Smit.

Neki su uprkos zastrašivanju svedočili, dok su identiteti pojedinih zbog izložene opasnosti zaštićeni, kao i članova njihovih porodica, dodao je.

U teget odelu i crvenoj kravati Tači, dva puta premijer Kosova, koji je u trenutku podizanja optužnice 2020. dao ostavku na mesto predsednika, mirno je sedeo na optuženičkoj klupi, slušajući presudu.

Osnivač je Demokratske partije Kosova (PDK) i godinama ju je vodio, a stranka je trenutno, u redovima opozicije.

Tekst će biti dopunjen.

Osamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 121 zemlje, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Mali vodič kroz izbore u Srbiji: Ko je ko i ko je s kim

Pripreme su uveliko u toku, a polako se kristališe i koji će sve timovi nastupiti na oktobarskoj izbornoj meču, koja bi mogla da bude najneizvesnija od kako su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić 2012. došli na vlast.

Kosovo čeka presudu Hašimu Tačiju

Izricanje prvostepene presude Hašimu Tačiju i trojici visoko rangiranih pripadnika OVK-a za ratne i zločine protiv čovečnosti tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. zakazana je za 16. septembar.

Ko i kako može da overi potpise za izborne liste

Dok je lista predvođena vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) jedina dosad formalno proglašena, članovi studentskog pokreta žale se na „hroničnu nedostupnost notara i opštinskih overitelja".