Korona kriza u svetu - spas leži u "paketima stimulansa"
Širenje koronavirusa je milijarde ljudi širom sveta prisililo da ostanu kod kuće, tako da su mnoge prodavnice, uslužne delatnosti i kompanije zatvorene ili rade smanjenim kapacitetom – gotovo svi osećaju finansijske posledice.
I gotovo sve vlade sveta nalaze se pred izazovom - kako umanjiti devastirajuće posledice koje pandemija ostavlja na ekonomiju.
Jedan deo odgovora na pandemiju bili su tzv. paketi "stimulansa" – koji daju novac, ne samo da bi pomogli ljudima da prežive, već i da pokušaju osnažiti ekonomije tako što će podržati kompanije i finansijske institucije, piše Radio Slobodna Evropa.
U međuvremenu, centralne banke se koriste različitim sredstvima monetarne politike kako bi odgovorile na nešto što bi moglo postati prolongirani ekonomski pad i globalna recesija. To je nada za preživljavanje za "zatvorene" ekonomije, što može postati epidemija poslovnih propasti i gubitka poslova u mesecima koji dolaze, kako bi se brzo oporavile kada opasnost po javno zdravlje bude smanjena.
Ali, nemaju sve vlade isti pristup.
Američki "koronavirus keš"
U Sjedinjenim Državama, Kongres i Bela kuća su odobrili dve hiljade milijardi američkih dolara u "paketu stimulansa" izdatom krajem marta kako bi se pomoglo ekonomiji da prebrodi ovo što bivša predsednica Federalnih rezervi upozorava da će biti "ogromni i devastirajući udarac bez presedana".
Desetine miliona Amerikanaca pod stanjem mere "zatvaranja" primiće tzv. "koronavirus keš", isplate do visine od 1.200 dolara po osobi. Paket stimulansa u Sjedinjenim Državama takođe uključuje fond of 500 milijardi dolara za pomoć pogođenim industrijama i malim biznisima koji bi dobili zajmove i pregurali krizu.
Za to vreme, nakon sedmica pada na berzama i zabrinjavajućih znakova na državnom tržištu obveznica, američke Federalne rezerve su najavile da su "spremne da upotrebe svoj puni paket mera".
Zapravo, Federalna vlada je već počela da pumpa ogromne svote novca u američku ekonomiju. Radi to preko mera kao što su otkupni ugovori koji preplavljuju tržište gotovinom, kao i drugim merama nazvanim "kvantitativno olakšavanje".
Federalna vlada takođe je smanjila interesne takse na nulu, uspostavila službe za zajmove i stavila minimume zahteva za kapital bankama kako bi im olakšala izdavanje kredita kompanijama i pojedincima.
EU paket pomoći
Evropska centralna banka (ECB) najavila je program od 750 milijardi evra za otkup vladinih i korporativnih dugova širom evrozone kako bi olakšala udar pandemije na ekonomiju. Evropska komisija takođe je relaksirala svoja pravila za pomoć državama i raspodelu budžeta. Ali, ECB je procenila da bi Evropskoj uniji moglo da zatreba 1,5 hiljada milijardi kako bi se nosila sa ekonomskom krizom tokom 2020.
U međuvremenu, evropski ministri finansija postigli su 9. aprila saglasnost o paketu pomoći vrednom pola milijarde evra za članice teško pogođene pandemijom virusa korona, javlja BBC.
Predsedavajući evrozone Mario Senteno objavio je da je dogovor postignut nakon maratonskih pregovora putem video-konferencije u Briselu. Tokom razgovora, ministri nisu prihvatili zahtev Francuske i Italije da se raspodele troškovi krize objavom takozvanih korona akcija.
Dogovoreni paket manji je od onog koji je tražila Evropska centralna banka (ECB), jer je navedeno da će bloku biti potrebno 1,5 milijardi evra da otkloni posledice krize. Međutim, francuski ministar finansija Bruno le Mer pozdravio je dogovor kao važan ekonomski plan u istoriji EU.
Britanska intervencija 'bez presedana'
U Velikoj Britaniji, ministar finansija Rishi Sunak je rekao da je vlada spremna za intervenciju "bez presedana" kako bi podržala ekonomiju. Iako bi britanski napori za spašavanje mogli koštati više od 500 milijardi američkih dolara – ili oko 15 odsto ukupnog BDP-a države.
Britanski trezor se obavezao da će platiti 80 odsto plate radnicima nekoliko meseci u pokušaju da ublaži masovna otpuštanja sa posla. Britanija je takođe odgodila plaćanje poreza, povećala beneficije za nezaposlenost i dala garancije za kredite.
Takođe, Banka Engleske snizila je referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 posto. Smanjila je i minimalni iznos sredstava koje banke moraju imati kako bi lakše omogućile kredite za kompanije i pojedince.
Planovi stimulansa u drugim državama
Nemački političari su se složili oko fiskalnog stimulansa – paketa vrednog 750 milijardi evra kako bi održali najveću evropsku ekonomiju.
Ovaj paket uključuje 100 milijardi evra za fond ekonomske stabilnosti kojim se postiže direktna jednakost u kompanijama. Takođe uključuje 400 milijardi evra za kreditne garancije za velike korporacije koje su pod rizikom da ne mogu isplatiti dugove.
Francuska je najavila 45 milijardi za krizne mere kako pomogla firmama i radnicima. Francuski ministar Bruno Le Maire kaže da je veliki deo te svote namenjen za odgode plaćanja poreza i naknadu plata, te otkazivanje plaćanja za kompanije kojima preti ekonomski kolaps. Francuska vlada takođe je garantovala do 300 milijardi evra za korporativne zajmove od komercijalnih banaka.
Tekst u celini čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
6
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
3
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
13
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Mićović: Dizel sve skuplji u odnosu na sirovu naftu, potreban je uvoz
20.08.2026.•
4
Zabrinjavajuća je razlika u ceni sirove nafte i dizela odnosno "crack spread" (rafinerijske marže) koja je 2022. godine bila oko 90 dolara, a sada je viša od 100 dolara po barelu.
Američki dug premašio 40 biliona dolara
20.08.2026.•
8
Ukupan javni dug Sjedinjenih Američkih Država prvi put je premašio 40 biliona dolara, pokazuju najnoviji podaci američkog Ministarstva finansija, što je obnovilo upozorenja o sve većem pritisku na javne finansije.
Koliko se isplati Ekspo: Urađena računica - koliko se vraća na svaki uloženi dinar
20.08.2026.•
36
Ulaganje države u projekat Ekspo iznosiće ukupno dve milijarde evra, a u budžet bi putem poreza mogao da joj se vrati gotovo dvostruko veći iznos - 3,82 milijarde.
Tabaković: Isplata pomoći penzionerima i drugim građanima iz Akcijskog fonda neće uticati na inflaciju
20.08.2026.•
11
Najavljena državna pomoć penzionerima i punoletnim građanima iz Akcionarskog fonda neće uticati na inflaciju jer je reč o jednokratnim isplatama, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Simić: Minimalac u Srbiji pokriva tek 42 odsto iznosa potrebnog za dostojan život
19.08.2026.•
21
Jaz između minimalne zarade i plate dovoljne za dostojanstven život, koja je ove godine procenjena na 154.740 dinara se smanjuje.
Cena gasa u Evropi najviša za pet meseci, nemačke rezerve ispod 51 odsto
19.08.2026.•
1
Cena prirodnog gasa u Evropi porasla je danas na najviši nivo od sredine marta, dok problem predstavljaju i niske zalihe u skladištima, koje su u Nemačkoj ispod 51 odsto.
"Vrati se i stvaraj": Država daje do 1,8 miliona dinara povratnicima iz inostranstva za pokretanje biznisa
19.08.2026.•
22
Ministarstvo privrede raspisalo je, u saradnji sa Fondom za razvoj Srbije, javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa "Vrati se i stvaraj", namenjenog podršci pokretanju poslovanja povratnika u Srbiju
Tabaković objavila revidiranu prognozu: Nova projekcija rasta BDP - 3,2 odsto u 2026.
19.08.2026.•
1
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da će inflacija u Srbiji i u narednom periodu ostati u granicima cilja od tri odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto.
Tržište nekretnina u Srbiji "delimično regulisano": "Ili ste trudni, ili niste - ne možete biti malo trudni"
19.08.2026.•
7
Značajan deo kupoprodaje nepokretnosti u Srbiji, pogotovo kada je reč o novogradnji, odvija se na takozvanom "delimično regulisanom tržištu".
Nova pogodnost za penzionere: Potvrda menja karticu dok traje izrada
18.08.2026.•
5
Penzioneri koji čekaju da im se izradi penzionerska kartica, ubuduće će moći da dobiju potvrdu da je postupak izrade u toku, i na taj način ostvare prava koja imaju zahvaljujući kartici.
Budućnost Srbije: Kako će se prevazići manjak struje
18.08.2026.•
12
Ovi letnji meseci pokazali su da se Srbija suočava sa ozbiljnom krizom u snabdevanju strujom i da postoje svi preduslovi da se ona narednih sezona ponovi.
Kalifornijski milijarderi uložili 40 miliona dolara da spreče uvođenje poreza na bogatstvo
18.08.2026.•
3
Milijarderi iz Kalifornije su uložili ovih dana gotovo 40 miliona dolara u kampanju protiv predložene takse na bogatstvo koja će se u novembru naći na glasačkom listiću u ovoj američkoj saveznoj državi.
Stelantis povlači skoro milion vozila zbog kvara kamere za rikverc
18.08.2026.•
1
Kompanija Stelantis saopštila je da povlači oko 955.000 vozila širom sveta zbog problema sa softverom radio-uređaja koji može da onemogući pravilno funkcionisanje kamere za pogled unazad.
"Hapag-Lojd": Zatvaranje Ormuskog moreuza koštalo nas je 600 miliona dolara
17.08.2026.•
2
Nemačka brodarska kompanija "Hapag-Lojd" saopštila je da ju je zatvaranje Ormuskog moreuza zbog sukoba na Bliskom istoku u drugom kvartalu koštalo oko 600 miliona dolara.
U utorak sednica Socijalno-ekonomskog saveta o minimalcu
17.08.2026.•
4
Vlada Srbije najavila je za sutra sednicu Socijalno-ekonomskog saveta o minimalnoj ceni rada u 2027. godini.
Poljoprivrednici optužuju uljare za kartelsko udruživanje
17.08.2026.•
9
Predsednik udruženja poljoprivrednika "Stig" Nedeljko Savić pozvao je udruženja poljoprivrednika iz Srbije na sastanak kako bi doneli odluku šta da preduzmu zbog niske akontne otkupne cene suncokreta.
Kineski proizvođači automobila se okreću proizvodnji u Africi
17.08.2026.•
4
Kineski proizvođači automobila se od izvoza sve više okreću ka njihovom sastavljanju u Africi.
Komentari 6
/
mikrob
Osnovno pitanje je da li ovo zaista resava nesto bez promene nacina funkcionisanja sistema? Pa mi globalno svakako srljamo i propast nadajuci se da ce nas cudo spasiti dok nas vodi skupina korumpiranih idiota. Tesko.
Barka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar