Novih mesec dana neizvesnosti

Gotovo u minut do dvanaest stiglo je odobrenje kojim kancelarija Vlade SAD za kontrolu imovine u inostranstvu dopušta da Naftna industrija Srbije i u narednih 30 dana posluje na međunarodnom tržištu.
Novih mesec dana neizvesnosti
Foto: 021.rs
Slična odluka se obnavlja krajem svakog meseca bezmalo već dve godine, s tim da ovoga puta nije pristiglo i odobrenje o produženju roka za postizanje dogovora o prodaji jedine ovdašnje naftne kompanije od ruskog vlasnika ka potencijalnom mađarskom. 
 
Još jednom dobijamo novih 30 dana tokom kojih će pančevačka rafinerija moći slobodno da uvozi i prerađuje sirovinu za domaće i inostrano tržište. Time će u punom radu biti i brojni kooperanti, dok će srpsko tržište biti uredno snabdeveno svim naftnim derivatima.
Pomoć stanovništvu
 
Samo dan ranije Srbija je produžila i važenje ugovora o kupovini gasa od ruskog isporučioca do kraja godine, uz primenu istog principa za određivanje cene kao i do sada. 
U osnovi formule za određivanje cene biće cena nafte, a ne gasa, što je za Srbiju ogroman benefit, pogotovo poslednjih meseci otkako je poskupljenje gasa na svetskim berzama mnogo više nego što je skok cene "crnog zlata". I do sada su potrošači u Srbiji plaćali znatno nižu cenu od berzanske. 
 
Podsetimo da je poslednjih dana septembra cena gasa na berzi iznosila između 780 i 840 evra za hiljadu kubika, dok je Srbija istu količinu do sada plaćala 318, a ubuduće će plaćati otprilike 418 evra. Može se reći upola manje nego berzanski kupci. 
 
Ovakvim pristupom Moskva zadobija nov snažan uticaj u davnašnjim i delom emotivnim odnosima sa srpskim narodom. Tako će Srbija i dalje živeti (prividno) normalno, ali američko odobrenje traje samo 30 dana, rusko tri puta duže.
Daleko od početka
 
Aktuelnoj vlasti mnogo toga može i mora da se prebaci, od potpunog zanemarivanja poljoprivrede i nespremnosti da se aktivnije bavi svakim danom sve izazovnijim energetskim pitanjima do prevelikog zaduživanja. Međutim, nesporno je da je pokazala dosta veštine u odnosima sa najvažnijim svetskim političkim akterima. No, zapitajmo se da li je to dovoljno za ozbiljniji razvoj.
 
Nije teško uočiti da nije. Uprkos znatnom državnom investicionom novcu, u poslednjih petnaestak godina, otkako su naprednjaci na vlasti, ulagano je samo u putnu mrežu, a najmanje je učinjeno baš na kapitalnim ulaganjima. 
 
Tako država nije ni blizu početka efektivnih radova na neophodnim reverzibilnim hidroelektranama Bistrica i Đerdap 3, minimalan je razvoj solarnih kapaciteta, uprkos projektu sa SAD o solarnom parku snage 1.200 MW i baterijskim skladištima kapaciteta 200 megavata, dok se o nuklearki tek poslednjih meseci nešto više priča i to kao jednoj od mogućnosti da se ekonomski više oslonimo na Francusku.
Do poslednje devize
 
Iz svih ovih razvojnih energetskih pitanja izostavljeni su Rusi i to ih pogađa dublje nego bilo koje drugo nesuglasje u rusko-srpskim odnosima. Tim pre što je decenijama iz Moskve investiciona energetska pomoć stizala uvek kada je bila neophodna, recimo prilikom ugradnje turbine u đerdapske elektrane. 
 
Stoje zapadni prigovori da je Moskvi, pogotovo kada je Srbija u pitanju, prioritet strateško pozicioniranje i uticaj preko sufinansiranog projekta. No, Rusi po tome nisu izuzetak. 
 
Evropska unija zahteva suspendovanje celokupne, a ponajpre energetsku, saradnju sa Rusijom ukoliko država želi ozbiljniji evroinvesticioni kapital na domaćem tržište. 
 
Ukoliko bi se to dogodilo postojale bi i opipljeve ekonomske posledice. Gas bi se plaćao dva, a možda i dva i po puta skuplje, naftu najmanje 30 odsto iznad evropskog tržišta. 
 
Pre dve godine se računalo da bi Đerdap 3 koštao 700 miliona evra, a sada je predračunska cena već premašila dve milijarde. Tu je i predlog za izgradnju nekoliko gasovoda ka skladištima na Jadranskom i Egejskom moru sa najmanje dvostruko skupljim plinom.
 
Ka jeftinijim sirovinama
 
Neće biti lako potrošačima u Srbiji da izdrže teret relativno skromnog uvećanja cena energenata. Plaćanje tržišnih cena energenata bi nas direktno i brzo usmerilo na prosjački štap. 
 
Srbija kao zemlja čija je ekonomija, sa znatnim udelom rudarstva, veliki potrošač energije, mora da se okrene što jeftinijim sirovinama. U tom smislu, poslovno je logično da se nastavlja saradnja sa onima koji nude jeftinije. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • GasAdzija

    05.10.2026 • 11:12
    “emotivnom odnosu”
    nema tu nikakvih emocija …
    Biznis energetike je sve samo nije emocija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

EBRD ulazi u vlasništvo AikGroup

EBRD preuzima pet odsto udela u ovoj regionalnoj bankarskoj grupi, čime jača korporativno upravljanje i podržava regionalno širenje.

OFAK odobrio MOL-u nastavak pregovora o kupovini NIS-a

Kancelarija Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAK) odobrila je dozvolu mađarskoj naftnoj kompaniji MOL za nastavak pregovora o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, javio je RTS.