Kockari prihvatili elektronski sport

Nije pandemija svima naudila, postoje i oni kojima je planetarna zaraza korona virusom pomogla.
Kockari prihvatili elektronski sport
Foto: Pixabay

Takvi su, primera radi, takmičari u elektronskom sportu čija je aktivnost višestruko intezivirana tokom dugih meseci restrikcije sportskih nadmetanja.

Međutim, verovatno mnogo važnije za poklonike specifične podskupine komjuterskih igara je prolećna odluka države Nevada da prizna klađenje u elektronskom sportu. Time je sredinom maja započet put da se utakmice i igrači elektronskog sporta uvrste u industriju opklada.

Legalizacija u prestonici kocke je, praktično, lutrijska kvalifikacija zabave koja poslednjih godina osvaja i mlade u Srbiji.

Pogodan za klađenje

Objašnjenje za odluku države širom sveta poznate po "kockarskoj Meki" Las Vegasu je jednostavno. Tokom intezivne faze pandemije prekinuta su prvenstva u svim (fizičkim) sportovima, utakmice su prestale da se igraju. Šta više i treninzi su redukovani, pa je nastavak šampionata u raznim sportovima skromniji i manje zanimljiv gledaocima.

Industrija igara na sreću ne može da trpi iznenadne prekide, a nevoljno gleda i kako slabiji kvalitet nadmetanja umanjuje interesovanje javnosti. Stoga joj je potreban novi osnov za klađenje; elektronski sport se pokazao idealnim za neočekivane prilike u kojima se tokom svetske zaraze našao čitav svet, naravno i industrija kocke.

Inače, trening i nastupi u eS zahtevaju manje fizičkog napora nego u uobičajenom sportu, premda ne bi moglo da se kaže da je u pitanju obično sedenje za kompjuterskim ekranom, kako laici doživljavaju gejmere. Motorika igrača je veomo bitna za uspeh u igri. Što se tiče sportskih specifičnosti, njih je potrebno znati pri projektovanja igre, tada je jako važno poznavanje sportskih pravila, još više upoznatost sa sportskim fintama.

Godine treninga

Ipak, teško da bi i najistaknutiji as sa zelenih terena pobedio u gejmingu čim sedne za stolicu ispred ekrana. Potrebne su godine obuke i sve žešćeg treninga da bi se došlo do visokog takmičarskog nivoa. Naravno i talenat.

Samo najdaroviti, istovremeno i najuporniji, mogu za tri, četiri sezone pune posvećenosti i vežbanja da se uvrste među 500 do 1.000 naboljih na svetu. Kada se dostigne takav nivo, stvari se za igrača korenito menjaju. Klubovi pozivaju takmičara i plaćaju mu za nastupe. Za isti klub mogu da igraju igrači iz drugih država, tako za srpske često nastupaju mladi iz Makedonije i Bugarske.

No, da bi bilo uspeha, igrači moraju da budu u stalnom kontaktu i da međusobno koordiniraju treninge.

DoTA i(li) LOL

Postoji veći broj video igara koje su popularne. Uvek vlada sporenje u vezi sa tim koja je igra bolja - DoTa ili LOL, za koju se smatra da je izuzetno uspešna preslika fudbala u elektronsko polje, u svetu popularnija i iza nje stoji veoma moćna kompanija.

Imaju i sopstvenu klupsku ligu, najjaču u Evropi, a čine je deset timova sa najboljim igračima. Primedba je, pak, na činjenicu da je reč o zatvorenom nadmetanju, pa se iz ove lige ne ispada.

Što se tiče novca, nije ga malo ni među onima koji su se odlučili za DoTU. Samo glavna sponzorska kompanija izdvaja za takmičenja više od 28 miliona evra godišnje. Treća po popularnosti je igra Fortnajt.

Inače, veoma je teško da isti igrač pokazuje umeće u dve igre podjednako uspešno. To bi bilo kao da je podjednako istaknut i u fudbalu i u košarci. Može na školskom nivou ili kada je rekreacija u pitanju, gotovo nemoguće kada je reč o vrhunskom sportu i elitnijim takmičenjima.

Budućnost je u gejmingu

Elektronski sport je sasvim mali segment industrije elektronskih igara, delatnosti neverovatno razvijene poslednjih decenija. Počelo se od igara u kojima se igrač nadmeće sa komjuterom, potom je uvršćen multiplejer kako bi više igrača igralo protiv računara. Napokon, stigao je i mod, sa njim i mogućnost da ljudi igraju igru jedni protiv drugih.

Gejming je postao industrija koja godišnje obrće oko 160 milijardi dolara, trostruko više od nekada vodeće muzičke, a čak četiri puta više od filmske industrije. Istina, dvanaestomesečni obrt industrije sporta uživo procenjuje se na 500 milijardi. Ako se računaju i prateće delatnosti koje se samo delom vezuju za sport, onda obrt dostiže i 1.300 milijardi.

Za sada eS je mnogo skromniji, ceni se da je prošle godine prvi put premašio milijardu dolara. Međutim, čini se perspektivnim sa stanovišta marketinga s obzirom na to da nudi daleko više struktura za reklamiranje i propagiranje. Delatnost je u razvoju, odluka države Nevade, ali i sve realniji izgledi da se uvrsti u porodicu olimijskih sportova, idu u prilog mišljenjima da je perspektiva izvanredna.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Anonimus

    21.12.2020 15:24
    Zanimljivo i klvalitetno napisan tekst o temi koja se retko pojavljuje u ovdašnjim medijima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.