Šta je bolje po građane Srbije, više ili manje gasovoda
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je izgradnju nekoliko novih cevovoda za dobavljanje fosilnih goriva.
Foto: 021.rs
Podstakla ga je na to briga što naš sused, poštujući odluku Evropske unije i SAD, uslovljava hoće li i čiju naftu transportovati do Pančevačke rafinerije. Međutim, lako je moguće da u skorije vreme od svega najavljenog ne bude ništa, štaviše sve češće se čuju argumenti da bi valjalo stopirati i započete radove na gasovodu Niš-Sofija.
Napokon su se i žitelji Srbije neposredno uverili koliko može biti loša pozicija države bez izlaska na more. I kada svojim novcem suizgradi naftovod do morske luke, kao što je slučaj sa Jadranskim, nekada Jugoslenskim, naftovodom, ne mora biti izvesno da će neophodna sirovina da pristiže. Sused preko koga jedini srpski naftovod izlazi do morske luke i ogromnih tankera, priklonio se sankcijama Evropske unije i SAD, pa neće transportovati naftu ruskog porekla. Tako je naš prerađivač prinuđen da kupuje neruski, znatno skuplji energent.
Uzbuđeni predsednik
Ljutit na ovakakav rasplet, predsednik Vučić je pompezno najavio izgradnju novog naftovoda kako bi izbegao zavisnost od samo jednog pravca dotoka. Aktivirana je stara ideja o priključenju na najveći svetski gasovod "Družba". Naime, južni krak ove 8.900 kilometara duge gasne mreže dopire do Segedina, pa bi 128 kilometara kilometara novih cevi bilo moguće postaviti za dve godine uz ulaganje od stotinak miliona evra.
Nevolja je što pri sadašnjim globalnim uslovima novim pravcem teško da bi pristizao i litar nafte. Susedna Mađarska jeste izborila mogućnost da i dalje pribavlja rusku naftu, ali samo za sopstvene potrebe, bez prava prosleđivanja trećim licima. Stoga se Vučić dosetio i priključenja na rumunsku naftnu mrežu, do luke Konstanca. Problem je što pre tridesetak i više godina istočni sused, posle Rusije najveći izvoznik nafte u Evropi, nije bio zainteresovan za sličan projekat. Nema naznaka da bi sada bilo drugačije.
Bacanje para
Predsednik je ponudio još jednu alternativu, pravac na jug, preko Makedonije do albanske luke Drač. Uprkos problemima sa švercom droge i oružja, Albanija se, uz izdašnu podršku Amerike, pokušava preobličiti u važnu stratešku destinaciju, pa otuda i planovi za izgradnju auto-puta od Drača preko Prištine i Merdara do Niša. Problemi sa ovim pravcem su dužina od gotovo 450 kilometara, veoma težak teren preko albanskih i makedonskih gudura i, pre svega, nepostojanje niti jedne druge rafinerije na pravcu.
Podsećanja radi, kada je pušten u rad Jadranski naftovod (JANAF), približno iste dužine, snabdevao je čak pet prerađivača naffte nafte (Rijeka, Sisak, Bosanski Brod, Novi Sad i Pančevo) zbirnog kapaciteta većeg od 28 miliona tona godišnje. Izgradnja i upotreba 450 kilometara naftovoda, pa još kroz gotovo nepristupačne predele, za samo jednu rafineriju kapaciteta od otprilike 5,8 miliona tona, bio bi preskup projekat. Bacanje para.
Nesporna je činjenica da bi Srbiji, i zbog prigovora na previsoke cene monopoliste JANAF-a, dobrodošla dodatna mogućnost pribavljanja nafte. Čini se da je pravac prema Mađarskoj, bilo da se radi do Segedina ili duža varijanta do blizu Pešte, u prednosti. Međutim, to je varijanta za normalna vremena na koja, nadamo se, nećemo predugo čekati.
Četiri gasovoda u jednom
No, nije u pitanju samo snabdevanje naftom. Slične probleme, zavisnost od samo jednog pravca dobavljanja, imamo i sa dobavljanjem gasa. Kako Srbija proizvodi simboličnih 300 miliona, uvoz je oko tri milijardi kubika godišnje i neprekidno raste. Procenjuje se da će za šest, sedam godina potrošnja premašiti pet i po milijardi kubika, te je zavisnost od uvoza plina neuporedivo veća nego u slučaju nafte. Naravno da bi nam i ovde dobrodošao alternativan pravac pribavljanja.
Plin od početka gasifikacije pribavljamo iz Rusije i do sada nije bilo spora među partnerima. Pristizao je Ukrajinskim gasovodom, tako što se iz jednog od južnih krakova izdvajao smer ka Horgošu. Kapacitet je bio oko 11 miliona kubika dnevno. Od prošle godine, zbog nedaća na istoku Evrope, rizičan pravac je zamenjen Balkanskim gasovodom kojim plin (ispod Crnog mora) stiže do Turske, odatle preko Bugarske i Srbije do Mađarske. Pravno posmatrano nije reč o jednom gasovodu, već je svaka država gradila segment na svojoj teritoriji i danas je vlasnik. Tehnološki su građeni saglasno i plin nesmetano teče. Projektovani kapacitet je 15,5 miljardi kubika, od čega Bugarska zadržava do tri milijarde.
Evropske pare za američki projekat
Kao rezervni može da nam posluži bočni pravac gasovodne mreže Mađarske kojim možemo dopremiti plin iz skladišta u Evropi. Ne treba se previše oslanjati na ovu rezervu - u Evropi retko kada ima viška gasa, pogotovo neće biti dok traje rusko-ukrajinski rat, a SAD i EU sve žešće sankcionišu Rusiju.
Kako bi našla realniju alternativu, Srbija je lane, posle petnaestak sezona nećkanja, počela gradnju gasovoda Niš-Sofija, dugog 170 kilometara, od kojih je 109 u Srbiji. Od 85 miliona evra predviđenih troškova, 49 stiže iz IPA fondova EU, 25 je kredit EIB, dok će država iz budžeta isplatiti 11 miliona evra. Završetak je planiran za septembar naredne godine.
Budući gasovod, započet umnogome i na pritisak SAD i EU da nađemo alternativu ruskom prodavcu, bio je nedavno u žiži javnosti. Naime, završena je spojnica između Grčke i Bugarske, pa bi Srbija nakon završetka gasovoda Niš-Sofija mogla plin da nabavlja iz Azerbejdžana, preko gasovoda TANAP koji vodi preko Grčke, a uskoro bi trebalo da se produži preko Albanije, Crne Gore, BiH do Hrvatske.
Vanredna situacija
Ovim gasovodom biće moguće da se pribavi gas i iz budućeg terminal za tečni gas u grčkoj luci Aleksandropulos koji bi tek trebalo da počne sa izgradnjom. Pri tome, trenutna propusna moć TANAP-a od deset bi uskoro trebalo da se poveća na 16 milijardi kubika. Sva količina je odavno razdeljena, nešto gasa za Srbiju bi moglo da bude tek pošto u drugoj fazi proširenja kapacitet dostigne 24 miljarde kubika. Ipak, nikada neće moći u celosti da zameni Balkanski tok - razlog je količna planirana za Bugarsku od 3,5, dok je kapacitet spojnice Niš-Sofija tek 1,8 milijardi kubika.
U uobičajenim prilikama novi pravac bi uneo više tržišnosti u snabdevanju gasom, mogućnost da se deo energenta nabavi od drugog prodavca i drugim transportnim pravcem. Međutim, upravo nedavne diverzije na gasovodima Severni tok ukazuju nam na mogućnosti zloupotrebe, naročito od strane moćnih koji bi želeli i da upravljaju trgovinom i tokovima u celoj energetici.
Četiri puta skuplje
Posledice sabotaže na dnu Baltičkog mora je nemogućnost Nemačke i još nekih evropskih država da se gasom direktno snabdevaju od Rusije. Sva pribavljanje bi išla gasovodima kroz Ukrajinu ili Poljsku, oba pravca su pod kontrolom SAD. Nemačka, kao i deo evropskih država, prinuđene su da gas kupuju na tržištu po višestruko višoj ceni. Kako je rekao francuski ministar Bruno Meri: "Nije u redu da SAD u Evropi prodaju gas četiri puta skuplje nego na američkom kontinentu".
Poruka je jasna. Amerima je cilj prodavati gas što skuplje. Ne prave izuzetke, nisu zaobiđeni ni prijatelji. Čak ni Nemačka, jedna vrsta modernog američkog vazala. Nema osnova verovati da se najmoćnija nacija na svetu ne bi isto tako grubo ponela i prema Srbiji. Iskustvo iz 1999. godine je još uvek sveže, posledice ne samo primetne. Već i trajne.
Šta sprečava Ameriku da "nagazi" Srbiju
Ono što je sprečavalo Amere da već sada "nagaze" Srbiju i gasnom ucenom je upravo samo jedna dobavljačka linija. Ako bi se na njoj desilo nešto slično, a bilo je pokušaja na deonici ispod Crnog mora, stanovništvo Srbije bi smrzavalo do bolesti, pa i smrti. Pogotovo ako zima bude hladnija, nestašice struje učestale. Bilo bi to suviše za objasniti svetskoj javnosti.
Ukoliko se gasovod Niš-Sofija završi dok još uvek traju rusko-ukrajinski rat i enegetska kriza stvari se iz korena menjaju. Realno bi bilo očekivati da uslede i pritisci da Srbija plaća četvorostuko više cene gasa, naravno kupujući ga od Amera ili eventualno nekog od proameričkih satelita.
U uobičajem prilikama novi gasovod bi omogućavao nabavku gasa i od drugog kupca. Time se umanjuje mogućnost da se jedini prodavac eventualno koristi zgodnom prilikom.
Deset kilometara pre kraja
U atmosferi rata i energetskog haosa novi gasovod može da kreira situaciju idealnu da moćni ucenjuju. U ovakvim prilikama tržište gubi odlučujuću ulogu. Rešenje je možda da Srbija zaustavi izgradnju gasovoda ili da je stopira desetak kilometara pre završetka, te okonča kada se evropske nevolje završe i stvari privedu normali. Gas bismo, naravno, kupovali od dobavljača sa kojim u dugoj saradnji do sada nismo imali spora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
0
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
0
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
0
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
1
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
3
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
APR: Privreda Srbije uvećala neto dobit na 957,6 milijardi dinara
12.06.2026.•
3
Privreda Srbije je 2025. godine imala neto dobit od oko 957,6 milijardi dinara, što je 10,9 odsto više nego prethodne godine, objavila je Agencija za privredne registre (APR).
Mask postao prvi bilioner na svetu
12.06.2026.•
13
Osnivač i izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask danas je zvanično postao prvi čovek na svetu čija imovina vredi više od 1.000 milijardi dolara.
Obrenović: Sporazum Srbije i MOL-a ne znači da će NIS biti prodat
12.06.2026.•
5
Vlada Srbije i MOL postigli su dogovor kada je u pitanju Rafinerija u Pančevu, što je otvorilo pitanje koju težinu ima ovaj dogovor ako to ne odobri ruska strana koja tek treba da se dogovori sa Molom o prodaji NIS-a.
Objavljene nove cene goriva
12.06.2026.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca
12.06.2026.•
6
Azijska tržišta akcija zabeležila su snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca.
Komentari 3
A3
ovako
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar