Savet za borbu protiv korupcije: Nagrade stečajnim upravnicima ogromne, a kontrola zanemarljiva
Troškovi stečajnog postupka u Srbiji veći su od ostatka imovine koja pripada vlasnicima kapitala, nagrade stečajnim upravnicima su ogromne, a kontrola njihovog rada zanemarljiva.
Foto: Pixabay
To je ukazao Savet za borbu protiv korupcije.
Nikakvu kontrolu u radu, kako je navedeno u izveštaju Saveta o stečajnim postupcima, nemaju ni Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, kao ni Agencija za osiguranje depozita, što se posebno odražava na prodaju imovine dužnika finansijskih institucija u stečaju ili likvidaciji.
“Iako se prodaja potraživanja banaka u stečaju obavlja pod velom transparentnosti, ostaju brojne nepoznanice, kako je imovina velike vrednosti koju čine atraktivno građevinsko i poljoprivredno zemljište, prodavana kao teško naplativo potraživanje“, stoji u Izveštaju.
Savet je upitao i kako je moguće da kupac takvog potraživanja u samo jednoj godini prikaže neto dobit od preko 40 miliona evra, a da je prethodne godine imao gubitak u poslovanju i bio bez ikakve imovine.
Pitanje i ko takvom subjektu bez ikakvog boniteta odobrava milionske kredite, izražene u evrima.
Savet je naveo da je "nejasno i kako Agencija za osiguranje depozita proverava učesnike na tenderu za prodaju teško naplativih potraživanja od preko milijardu evra i da li je dovoljno osnovati firmu sa 1.000 dinara, iznajmiti kancelariju, konkurisati i pobediti na tenderu“.
"Ako se ima u vidu da najveći broj poverilaca finansijskih institucija u stečaju ili likvidaciji, sa ukupnim priznatim potraživanjima od 2,7 milijardi evra, treba da se namiri upravo iz prodaje imovine dužnika tih institucija, onda je jasno koliko su njihova potraživanja ugrožena“, naveo je Savet.
Dodaje se da, kada se potraživanja osam najvećih banaka od preko hiljadu njenih dužnika, u iznosu više od milijardu evra, prodaju za 46 miliona evra, jasno je da će za podelu poveriocima iz stečajne mase, nakon namirenja svih troškova ostati simbolična suma.
Koliko su poverioci banaka bili upoznati sa ovakvom prodajom imovine banaka i koliko je taj postupak za njih transparentan Savet, kako je navedeno, nema informaciju, ali sumnja da su bili informisani.
"Sumnja Saveta proističe iz činjenice da je Agencija za osiguranje depozita sugerisala da se u pregledima, koje mu je, na zahtev, dostavila nalaze podaci čija je tajnost zaštićena odredbama Zakona o bankama i Zakona o stečaju, kao i ugovorima sa dužnicima i prijemnicima potraživanja“, navelo je to nezavisno telo.
Ističe se da je Agencija za osiguranje depozita saopštila da su podaci osetljivi i da se "njima rukuje uz maksimalnu zaštitu njihovog integriteta i tajnosti".
"Ovakva sugestija Agencije za osiguranje depozita je neshvatljiva, s obzirom na to da tabelarni podaci, dostavljeni Savetu, ne samo da ne treba da budu tajni, već izuzetno transparentni, pa se postavlja pitanje kako je Agencija prodavala transparentno imovinu dužnika banaka ako su podaci o toj imovini tajni“, navedeno je u Izveštaju.
Izmene Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje nastale su, ocenio je Savet, iz potrebe da se dodatno poboljša pravni okvir za zaštitu prava poverilaca i obezbedi veća transparentnost podataka između poverilaca i Agencije za osiguranje depozita kao stečajnog ili likvidacionog upravnika.
Dodaje se da postupanje Agencije upućuje na zaključak da se zakoni i izmene zakona najčešće ne primenjuju u praksi i da je njihovim čestim izmenama u sudskim postupcima teško utvrditi po kom zakonu se određeni postupci vode.
Šta su sve otežavajuće okolnosti u sudskim postupcima, kojih je samo u stečaju finansijskih institucija bilo preko 9.000, Savet nema informaciju, kao ni o postupcima kojih je više od 8.000, a koji se vode pred privrednim sudovima.
"Ogroman broj sudskih postupaka, ogromni troškovi stečaja i potraživanja poverilaca, među kojima je država Srbija, sve manja vrednost stečajne mase, ukazuju da se za takvu situaciju ne nazire skoro rešenje, a u takvim okolnostima samo je dobro stečajnim upravnicima, jer se nagrade za njihov rad isplaćuju dok postoji stečajna masa“, ocenio je Savet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
0
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
6
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
5
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
42
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
26
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
10
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Komentari 3
ЖТП бивши радник
VB
Orko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar