Bojkot velikih trgovaca kroz podatke Poreske: Da li je akcija građana bila uspešna?
Jednodnevni bojkoti velikih trgovaca izazvali su smanjenje izdatih fiskalnih računa za oko četvrtinu, dok duža obustava kupovine, kako tvrdi Poreska uprava, nije dala značajne rezultate.
Sve je počelo 24. januara, kada su studenti u blokadi pozvali na generalni štrajk. Potrošači su tada bili pozvani da ne troše novac - ne idu u kupovinu, ugostiteljske objekte i slično. Tog dana, u pet najvećih trgovinskih lanaca izdato je ukupno 879.204 fiskalnih računa, pokazuju podaci koje je Poreska uprava dostavila Novoj ekonomiji. Ukupan promet ostvaren u ovim prodavnicama bio je 1.042.264.080 dinara, što je u proseku oko 1.800 dinara po računu.
Samo dan ranije, 23. januara, broj izdatih fiskalnih računa u ovim trgovinskim lancima bio je 1.148.024. Ostvaren promet iznosio je 1.439.591.056 dinara. Dakle, u danu bojkota izdato je tačno 268.820 fiskalnih računa manje - što je pad za gotovo četvrtinu.
Ukoliko se podaci uporede sa 17. januarom, tačno nedelju dana pre generalnog štrajka, vidi se da je broj izdatih fiskalnih računa manji za 204.076. Konkretno, nedelju dana ranije izdato je 1.083.280 računa, dok je ukupan promet u pet trgovinskih lanaca iznosio 1.447.814.475 dinara.
Još jedan bojkot smanjio promet
Na drugi bojkot trgovinskih lanaca zbog visokih cena pozvalo je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva. Bojkot je održan 31. januara, a prema podacima Poreske uprave, tog dana izdato je 851.485 fiskalnih računa. Ostvaren promet iznosio je 913.844.874 dinara u pet najvećih trgovinskih lanaca.
Samo dan ranije, broj izdatih fiskalnih računa iznosio je 1.137.840. Dakle, uočava se pad od 286.355 transakcija - ponovo za oko četvrtinu.
Promet je dan pred bojkot iznosio 1.328.511.156 dinara.
Duži bojkot bez takvih rezultata
Efektiva je potrošače potom pozvala da čitavu radnu nedelju, od 10. do 14. februara, bojkotuju pet najvećih trgovinskih lanaca.
Međutim, prema zvaničnim podacima Poreske uprave, deluje kao da se bojkot nije ni desio. Naime, broj fiskalnih računa svih pet dana bojkota bio je oko milion, nikada manje od toga - kao i u ostalim danima, kada bojkota nije bilo.
Poreska uprava nije zabeležila ni značajniju razliku u prometu.
Za profesora Ekonomskog fakulteta Ljubodraga Savića ova situacija nije iznenađujuća.
"Na jedan dan svi mogu da se uzdrže od kupovine, ali čitava nedelja za mnoge je izazov. Možda neko i nije hteo ništa da kupi u tom periodu, ali je morao", kaže Savić za Novu ekonomiju.
Prema njegovim rečima, problem je što se traži disciplina, te ako je građanima interes da se cene u marketima snize, onda treba da pronađu alternativna mesta za kupovinu.
"Naš najveći problem je što mislimo da ne možemo ništa da promenimo. Naravno, ne možemo sve da svaljujemo na kupce. Važna je i uloga države, jer da ona radi kako treba, uopšte ne bi dolazilo do bojkota, to bi bilo nezamislivo", kaže Savić.
S druge strane, Dejan Gavrilović iz Efektive ne veruje u verodostojnost podataka Poreske uprave.
"Prema podacima Poreske uprave, ispada da su i promet i broj fiskalnih računa manji za po četiri odsto. S druge strane, mi smo dobijali informacije da se u trgovinama beleži pad od bar 20 procenata. Nama su iz DIS-a zvanično odgovorili da otpuštaju radnike zbog smanjenog prometa, pa kakvo je onda stanje u marketima kojih ima daleko više na tržištu? Zaista verujem da Poreska uprava nije dostavila prave podatke", kaže Gavrilović za Novu ekonomiju.
On dodaje i da je od pojedinih dobavljača dobio informaciju da su velikim marketima tokom bojkota isporučivali manje robe.
"Ako i kažemo da su podaci tačni, onda se vidi da je prosečan račun tokom bojkota iznosio svega desetak evra, odnosno da kupci nisu obavljali velike kupovine, već su kupovali samo ono osnovno. A s druge strane, ovo je i dobar pokazatelj kupovne moći, da mi u proseku trošimo deset evra u kupovini", zaključuje Gavrilović.
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
4
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
16
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Komentari 20
NS Posmatrac
Nije zgodno da bojkoti traju po vise dana ali 1 x ili 2 x nedeljno nedeljko to moze da se organizuje svako.
Tako svake nedelje - osetili bi samo tako ovi trgovacki lanci.
A i sam narod bi onda nasao alternative za nabavku pa trgovci nebi to mogli da nadoknade posle bojkota.
Ideja
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar